Skip to content

Skip to table of contents

‘Oku Mahu‘inga ‘a e Talí?

‘Oku Mahu‘inga ‘a e Talí?

‘Oku Mahu‘inga ‘a e Talí?

“Te mou ‘ilo ‘a e mo‘oní, pea ko e mo‘oní te ne fakatau‘atāina‘i kimoutolu.”—SIONE 8:32.

‘OKU ‘i he Tohi Tapú ‘a e mo‘oni ‘a ia ‘e lava ke ne fakatau‘atāina‘i kitautolu mei he ngaahi tui fakapuputu‘u pea na‘a mo fakatupu takihala fekau‘aki mo Sīsuú. Ka ‘oku mahu‘inga mo‘oni ‘a e me‘a ‘oku tau tui ki ai fekau‘aki mo iá? ‘Io, ‘oku pehē. ‘Oku mahu‘inga ia kia Sihova. ‘Oku mahu‘inga ia kia Sīsū. Pea ‘oku totonu ke mahu‘inga ia kia kitautolu.

Ko e hā ‘oku mahu‘inga ai ia kia Sihová? Ko hono ‘ai mahinó, koe‘uhí “ko e ‘Otuá ko e ‘ofa.” (1 Sione 4:8) ‘Oku finangalo ‘a Sihova ke tau mo‘ui fiefia ‘o ta‘engata. Na‘e pehē ‘e Sīsū: “Na‘e ‘ofa lahi ‘aupito ‘a e ‘Otuá ki he māmaní [‘o e fa‘ahinga ‘o e tangatá] ‘o ne foaki ai hono ‘Alo tofu-pē-taha-ne-fakatupú, koe‘uhi ko e tokotaha kotoa pē ‘okú ne ngāue‘i ‘a e tui kiate iá ke [ne] . . . ma‘u ‘a e mo‘ui ta‘engatá.” (Sione 3:16) Na‘e fekau mai ‘e he ‘Otuá ‘a hono ‘Aló ke hoko ko hotau Huhu‘i pea ke faka‘atā ‘a e hala kiate kitautolu ke tau mo‘ui ta‘engata ‘i ha Palataisi ‘i he māmaní, ‘o fehoanaki mo ‘Ene fuofua taumu‘á. (Sēnesi 1:28) ‘Oku vēkeveke ‘a e ‘Otuá ke ‘oange ‘a e me‘a‘ofa ‘o e mo‘ui ta‘engatá ki he fa‘ahinga ‘oku nau ako ‘a e mo‘oni fekau‘aki mo hono ‘Aló pea ngāue ‘o fehoanaki mo iá.—Loma 6:23.

Ko e hā ‘oku mahu‘inga ai ia kia Sīsuú? ‘Oku ‘ofa foki mo Sīsū ‘i he fa‘ahinga ‘o e tangatá. Na‘á ne fakahāhā ‘a e ‘ofa feilaulau‘i-kitá ‘aki ‘ene loto-lelei ke foaki ‘ene mo‘uí koe‘uhi ko kitautolu. (Sione 15:13) Na‘á ne mahino‘i na‘á ne tokonaki mai ai ‘a e hala pē ko ia ‘e taha ki he fakamo‘uí. (Sione 14:6) ‘Oku totonu nai ke faka‘ohovale kiate kitautolu ‘a e loto ‘a Sīsū ke sio ‘oku ma‘u ‘aonga ‘a e tokolahi taha ‘e ala lavá mei he‘ene feilaulau huhu‘í? Ko e ‘uhinga ia na‘á ne fekau‘i atu ai ‘a ‘ene kau muimui mo‘oní ke ako‘i ‘a e kakai ‘i he māmaní fekau‘aki mo e finangalo pea mo e taumu‘a ‘a e ‘Otuá.—Mātiu 24:14; 28:19, 20.

Ko e hā ‘oku totonu ai ke mahu‘inga kia kitautolú? Fakakaukau angé ‘i ha mōmeniti ‘o fekau‘aki mo e ngaahi me‘a ‘oku ‘ikai ha veiveiua ‘oku mahu‘inga ‘aupito kiate koe—ko ho‘o mo‘uileleí pea mo ho fāmilí. ‘Okú ke faka‘amua ha sino mo‘uilelei pea mo ha mo‘ui lelei ange kiate koe pea mo e fa‘ahinga ‘okú ke ‘ofa aí? Ko Sihova fakafou ‘ia Sīsū ‘okú ne ‘oatu kiate koe mo e fa‘ahinga ‘okú ke ‘ofa aí ‘a e ‘amanaki ki ha mo‘uilelei haohaoa pea mo e mo‘ui ta‘ehanongata‘anga ‘i ha māmani fo‘ou, ‘oku ‘atā mei he mamahí mo e faingata‘a‘iá. (Saame 37:11, 29; Fakahā 21:3, 4) ‘Oku fakamānako ‘a e ‘amanaki ko iá kiate koe? Kapau ko ia, ‘oku ‘i ai ‘a e me‘a ‘oku fiema‘u ke ke fai.

Toe sio angé ki he konga Tohi Tapu ‘oku hā fakataha atu mo e kaveingá: “Te mou ‘ilo ‘a e mo‘oní, pea ko e mo‘oní te ne fakatau‘atāina‘i kimoutolu.” Ko e mo‘oni fekau‘aki mo Sīsū pea mo hono ngafa ‘i hono fakahoko ‘a e taumu‘a ‘a e ‘Otuá ‘e lava ke ne fakatau‘atāina‘i kitautolu mei he fa‘ahinga kovi taha ‘o e pōpulá—‘a e ha‘isia ki he angahalá mo e maté. Ka ke hokosia ‘a e fakatau‘atāina ko iá, ‘oku fiema‘u ke ke “‘ilo ‘a e mo‘oní.” Fēfē ke ke ako lahi ange ‘o fekau‘aki mo e mo‘oni ko ení pea mo e founga ‘e lava ai ke ke hoko pea mo e fa‘ahinga ‘okú ke ‘ofa aí ‘o ma‘u ‘aonga mei aí? ‘E fiefia ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ke tokoni‘i koe.