Skip to content

Skip to table of contents

Wa ci Kũlĩha?

Wa ci Kũlĩha?

Wa ci Kũlĩha?

Olondaka via Yesu vioku popia hati, kuende laye ovisenge vivali vi lomboloka nye?

▪ Yesu Vohundo a lingila Komunda, wa vetiya olonjeveleli viaye hati: “U o ku kisika oku enda usenge umuamue, kuende laye vivali.” (Mateo 5:41) Olonjeveleli via Yesu via kũlĩhĩle okuti olondaka evi vi lomboloka oku linga upange umue u kisikiwa lombiali.

Kocita catete K.K., ofeka ya va Isareli ya kala peka lia va Roma. Ovo ka va kuatele ohele yoku kisika omanu kuenda ovinyama oku va lingilako ovopange ale ovina vikuavo va tendele okuti vi kuete esilivilo kolomĩlu viavo. Asualali a va Roma va kisikile Simone u Kurene oku ambata uti woku valela Yesu toke kocitumãlo kuna a pondiwila. (Mateo 27:32) Ekisika liaco lia kala liohali, hailio ka lia siatele, kuenda lia sumuisile calua va Yudea.

Ka tua kũlĩhĩle ndomo omanu va enda oku kisikiwa oku ambata ovilemo viaco. Kuenda ka tua kũlĩhĩle ndomo ca tĩlile kokuavo oku linga eci ca velapo okuti cina ca kisikiwa ci sule. Pole, eci Yesu a vetiya olonjeveleli viaye oku enda ovisenge vivali, wa va sapuila oco va linge upange wa kisikiwa lolombiali kuenda oku yuvula ocikumbiti kutima.​—Marko 12:17.

Helie wa kala Anasi wa tukuiwa vulandu Wavanjeliu?

▪ Eci Yesu a kala oku talisiwa ohali, Anasi (Anano) eye wa kala ‘ocitunda cinene.’ (Luka 3:2; Yoano 18:13; Ovilinga 4:6) Eye wa kala ndatembo ya Kayafa ocitunda cinene ca va Isareli, kuenda wa talavaya kocikele caco oku upisa kunyamo 6 ale 7 K.K., toke kunyamo 15 K.K., eci Valério Grato ombiali yo ko Roma o upa ocikele caco. Ndaño okuti wopiwa ocikele caco, pole, wa amamako oku kuata unene ko Isareli. Omãla vaye vatãlo kuenda ndatembo yaye una wa kuelele omõlaye ukãi, veya oku kalavo ovitunda vinene.

Eci ofeka ya va Isareli ka ya vialiwile lolofeka vikuavo, ocitunda cinene ca enda oku linga upange vokuenda kuomuenyo waye wosi toke eci a fa. (Atendelo 35:25) Pole, eci va Roma va tambula ofeka ya va Isareli, ocitunda cinene ca sukilile oku linga ovopange osi a kisikiwa lolombiali kuenda lolosoma vio ko Roma, vina via kuatele omoko yoku vopa ocikele caco. Ulume umue ukuasapulo o tukuiwa hati, Flavio Josefo, wa lombolola okuti, Kurénio ombiali yimue ya va Roma ko Suria, wa tundisa Joazar kocikele caye cutunda kunyamo 6 ale 7 K.K., kuenje wa eca ocikele caco ku Anasi. Ci moleha okuti olombiali viaco, via kuatele elianjo lioku nõla ocitunda cokaliye pokati kovitunda vikuavo.

Epata lia Anasi lia kala vakuacipululu haivo olohuasi. Ovo citava okuti va kuatele ukuasi waco omo lioku songuila upange woku landisa ovina via enda oku lumbiwa vonembele ndeci, olopomba, olomeme, ulela, kuenda ovinyu. Josefo wa lombolola okuti, Ananias (Anano) omõla a Anasi, “wa kuatele akuenje vamue va temẽle calua okuti va enda oku punda longusu onepa yekũi yovitunda. Kuenda ka va kuatele ohele yoku tipula omunu wosi o likala oku eca ovina viaco.”