Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

¿A wojel wa?

¿A wojel wa?

¿A wojel wa?

¿Baʼax tu yóotaj u yaʼal Jesús ka tu yaʼalaj ka bisaʼak le kuuch yóokʼol kaʼapʼéel kilometrooʼ?

Teʼ Sermón del Monte jach kʼaj óolaʼanoʼ, Jesuseʼ tu yaʼalaj: «Wa yaan máax ku obligartikech a wáant u bis u kuuch yóokʼol junpʼéel kilometroeʼ áant u bis yóokʼol kaʼapʼéel kilómetro» (Mateo 5:41NM). Teʼelaʼ táan kaʼach u tʼaan tiʼ bix u obligartaʼal jeʼel máaxak tumen le autoridad utiaʼal ka u beet wa baʼaxoʼ.

Teʼ yáax siglooʼ, Israeleʼ tiʼ yaan yáanal u páajtalil le romanoʼoboʼ. Letiʼobeʼ yaan kaʼach u páajtalil u obligartikoʼob máakoʼob wa baʼalcheʼob utiaʼal u beetoʼob wa baʼax. Jeʼel xan u páajtal u chʼaʼikoʼob jeʼel baʼaxak wa ku tuklikoʼob jeʼel u meyaj tiʼobeʼ. Junpʼéel baʼax eʼesikeʼ, letiʼe baʼax beetaʼab tiʼ Simón tiʼ Cirene tumen le soldadoʼob romanoʼoboʼ: obligartaʼab u kuch u cheʼil u muʼyaj Jesús (Mateo 27:32). Utiaʼal le judíoʼoboʼ, le baʼax ku beetik le romanoʼobaʼ jach táaj kʼaas, tumen letiʼobeʼ maʼatech u beetkoʼob kaʼachi.

Maʼ ojéelaʼan wa tsʼaʼan tak bukaʼaj u náachil jeʼel u obligartaʼal máak u bis wa baʼaxeʼ. Baʼax ojéelaʼaneʼ le judíoʼoboʼ maʼ uts tu tʼaan kaʼach u beetkoʼob le baʼax ku yaʼalaʼaltiʼoboʼ. Le oʼolaleʼ le ka tu yaʼalaj Jesús ka bisaʼak le kuuch tak yóokʼol kaʼapʼéel kilometrooʼ, táan kaʼach u yaʼaliktiʼob ka u beetoʼob yéetel kiʼimak óolal le baʼax ku yaʼalik le autoridadoʼoboʼ tumen yaan u derechoil tiʼob (Marcos 12:17).

¿Máax le Anás ku chʼaʼchiʼitaʼal teʼ Evangelioʼoboʼ?

Le ka enjuiciartaʼab Jesuseʼ chʼaʼchiʼitaʼab juntúul tiʼ «u nojchiloʼob le j-kʼiinoʼob» ku kʼaabaʼtik Anás wa Anán (Lucas 3:2; Juan 18:13, 19; Beetaʼanoʼob [Hechos] 4:6). Letiʼeʼ u suegro kaʼach Caifás, u nojchil le sacerdoteʼob tiʼ Israel teʼ kʼiinoʼoboʼ. Anaseʼ káaj u beetik u sacerdoteil desde tu jaʼabil 6 wa 7 tiʼ k-kʼiinoʼobaʼ, yéetel xuʼul u beetik tu jaʼabil 15 le ka luʼsaʼab tumen juntúul procurador romano ku kʼaabaʼtik Valerio Grato. Kex beyoʼ yoʼolal u meyajil sacerdote u beetmoʼ, láayliʼ jach yaan u páajtalil kaʼach Israeleʼ. Tsʼoʼoleʼ u jaʼan, yéetel cinco u paalaleʼ láayliʼ tu beetaj u sacerdoteiloʼobeʼ.

Teʼ kʼiinoʼob tu juunal ku nuʼuktikuba u kaajil Israeloʼ, le ken tsʼaʼabak u sacerdoteil wa máaxeʼ utiaʼal tuláakal u kʼiiniloʼob u kuxtal (Números 35:25). Baʼaleʼ le ka joʼopʼ u nuʼuktaʼaloʼob tumen Romaeʼ, le gobernadoroʼob yéetel le reyoʼoboʼ ku kʼeʼekʼexkoʼob le sacerdoteʼob jeʼex u kʼáatoʼobeʼ. Le historiador Flavio Josefooʼ ku yaʼalikeʼ, Quirinio, juntúul romano ku gobernar Siria, tu luʼsaj Joazar u beet u sacerdoteil tu jaʼabil 6 wa 7, ka tu tsʼáaj Anás tu lugar. Ku tuklaʼaleʼ le romanoʼoboʼ tu yilaj u yéeyikoʼob le sacerdoteʼob tiʼ familiaʼob tuʼux deporsi yaan sacerdoteʼob.

Le familia tuʼux u taal Anasoʼ kʼaj óolaʼan tumen jach ayikʼal yéetel ku tsʼíiboltkoʼob u maasil. Tiʼ u familiaeʼ ku chaʼabal kaʼach u konik teʼ templo palomaʼob, tamanoʼob, aceite, vino yéetel uláakʼ baʼaloʼob kʼaʼanaʼan ku kʼuʼubloʼoboʼ. Josefoeʼ ku yaʼalik xaneʼ Ananías, juntúul u hijo Anaseʼ, yaan kaʼach «jujuntúul u j-meyajoʼobeʼ jach kʼasaʼanoʼob, yéetel letiʼobeʼ [...] ku chʼaʼikoʼob kaʼach le diezmo ku tsʼaʼabal tiʼ u maasil sacerdoteʼoboʼ, yéetel le [sacerdoteʼob] maʼ tu yóotik u tsʼáaʼoboʼ ku kíimsaj jatsʼkoʼob».