Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

“Mbambavo Tuyeke Tukondoke Keumbo”

“Mbambavo Tuyeke Tukondoke Keumbo”

Fuena ku Huku

“Mbambavo Tuyeke Tukondoke Keumbo”

Okuti ove waliale omuumbili wa Jeova? Okuti uhanda okumuumbila vali mahi una owoma wokuti kamekutavela? Mbambavo tanga onthele ei nonkhuavo mailandulako. Ove umwe mbalingilwa.

O MUKAI umwe Omukristau wayekelepo otyili, wati: “Nelikuambela ku Jeova okuti mbambavo ndyevele etyi nekuihamesa omutima ondyeke ndyikondoke keumbo.” Okuti ove una okankhenda nomukai oo? Okuti welipulale: ‘Oñgeni Huku elitehelela konthele ya vana ankho vemuumbila? Okuti uvehinangela? Okuti uhanda “vakondoke keumbo”?’ Opo tukumbulule omapulo oo, tutalei onondaka mbahonekwa na Jeremia. Omakumbululo oo, tyotyili maahambukiswa omutima wove.—Tanga Jeremias 31:18-20.

Tala onondaka mba Jeremia. Mo 740 P.K.E., etyi ankho Jeremia nkhele ehenetyitwe, Jeova wayekele omihoko ekwi viouhamba wo Isilayeli vitualue koupika nova Asiria. a Huku wayekele ovanthu vae vamone ononkhumbi ombo opo evelonge mokonda ankho valinga ononkhali otyo vehelivele, namphila valondolwa ovikando ovinyingi novauli vae. (2 Reis 17:5-18) Okuti ovanthu ovo velivelele etyi vamona ononkhumbi koupika, etyi vayapuka ku Huku yavo, nokuapolwa motyilongo tyavo? Okuti Jeova ankho wevelimbua? Okuti ankho mevetambula vali nawa?

“Nelivela”

Ovanthu vaimbuka onkhalelo yavo iya avelivele. Jeova amono okuti tyotyili velivela. Tehelela oñgeni Jeova apopia onkhalelo yova Isilayeli netyi velitehelela koupika. Aveho kumwe vaihanwa okuti Efraim.

Jeova wati: “Neiva Efraim uliyava.” (Versikulu 18) Jeova weiva etyi ova Isilayeli veliyava mokonda yononkhali mbavo. Omunongo umwe wouye wati: Ondaka “veliyava” ipondola okuhangununa “okusukalala unene ine okuhulilwa.” Ankho vekahi ngomona omphuki wahulilwa nokuelivela mokonda yetyi alinga, iya tyina asoka kononkhumbi elietela uhanda unene okukondoka keumbo. (Lucas 15:11-17) Oityi ovanthu ankho vapopia?

“Wambiyula . . . ngatyina onthane yahalongesilwe.” (Versikulu 18) Ovanthu vaimbuka okuti ankho vatokala okuviyulwa. Ankho vekahi ngatyina onthane yahalongesilwe. Monkhalelo oyo vaelekwa ankho tyilekesa okuti velifwa nongombe nkhele “ihenevetwe nongola, pahe yatyituka tyina ipakua kokanga,” ngetyi tyapopia omukanda umwe.

“Nkhondole iya ame mandyikondoka liwa-liwa, mokonda ove Jeova, Huku yange.” (Versikulu 18) Nomitima vieliola, ovanthu vaita ombatelo ku Huku. Ankho valingile onkhali, mahi pahe vaita vakuatesueko opo vapandwe vali na Huku. Ombimbiliya imwe yati: “Ove Huku yetu, mbambavo tuyeke tukondoke keumbo.”—Contemporary English Version.

“Nelivela. . . . Nakala nohonyi onene andyikundu.” (Versikulu 19) Ovanthu ankho velivela mokonda yononkhali mbavo. Ankho vetavela okuti vapengesa nokualinga otyivi. Ongatyina veliveta monthulo, nokulitehelela okuti vetupu esilivilo nokuayumbuahi.—Lucas 15:18, 19, 21.

Ova Isilayeli ankho velivela. Velivela unene, avapopila Huku ononkhali mbavo, avasipo onondyila mbavo onombi. Okuti otyo tyatulisa omutima wa Huku? Okuti mevetavela vakondoke keumbo?

“Tyotyili Natokola Okukala Nonkhenda Nae”

Jeova ankho uhole unene ova Isilayeli. Wati: “Ame nakala He yo Isilayeli, iya Efraim otyiveli tyange.” (Jeremias 31:9) Oñgeni he wokuna oluembia apondola okuanya okutambula omona wae welivela nomutima auho? Tala oñgeni Jeova, He yova Isilayeli elitehelela konthele yavo.

Efraim omona ndyihole unene ine omona namotesa? Namphila ndyimuviyula nkhele mandyimuhinangela vali unene.” (Versikulu 20) Onondaka ombo onongwa unene ngatyi! Ngetyi he wokuna oluembia aviyula omona wae, Huku nae “waviyula” ovana vae ovikando ovinyingi nokuvelondola mokonda yononkhali mbavo. Etyi valinga onkhango avehemutavela, oe weveyeka vaye koukonde, avasipo eumbo liavo. Mahi, namphila evehitisa, kevelimbuile. Ankho nalumwe apondola okutyilinga. He woluembia kalimbwa ovana vae. Mahi, oñgeni Jeova elitehelela etyi amona okuti ovana vae velivela tyotyili?

“Mokati kange mueihama mokonda yae. b Tyotyili natokola okukala nonkhenda nae.” (Versikulu 20) Jeova ankho weivaluka unene ovana vae. Mokonda ankho velivela tyotyili, otyo tyemuhika komutima, iya ankho uhanda unene vakondoke kwe. Nga he Jesus apopia monthengele-popia yomona omupeseli, Jeova “wakala nonkhenda” nehando enene liokutambula omona wae meumbo.—Lucas 15:20.

“Jeova Ndyeke Ndyikondoke Keumbo!”

Onondaka mba Jeremias 31:18-20 mbutukuatesako okunoñgonoka okankhenda noluembia lwa Jeova. Huku kalimbua vana ankho vemuumbila. Iya inkha vamwe vahanda okukondoka kwe? Huku “wafuapo pala okuevela.” (Salmo 86:5) Huku nalumwe ayekapo vana vakondoka kwe nomutima welivela. (Salmo 51:17) Anthi, uveyakula nehambu enene.—Lucas 15:22-24.

Omukai wapopiwa konthyimbi watokola okukondoka ku Jeova, aende kewaneno Lionombangi mba Jeova. Tete wayekapo omalusoke ae ahaviukile. Uhinangela okuti: “Ankho nakunda unene.” Mahi ovakulu vewaneno vemupameka nokumukuatesako okupameka vali oupanga wae na Jeova. Nomutima weyula olupandu, wati: “Nahambukwa unene etyi Jeova andyeka ndyikondoke keumbo!”

Inkha ove waliale omuumbili wa Jeova iya pahe uhanda okumuumbila vali, tukukonga ukatalelepo ewaneno Lionombangi mba Jeova potyilongo tyove. Hinangela okuti Jeova utambula noluembia nokankhenda vana velivela avemuiti okuti: “Mbambavo tuyeke tukondoke keumbo.”

[Onondaka Poutoi]

a Motyita tyotete, mo 997 P.K.E., ova Isilayeli ankho vayapulwa omauhamba evali. Umwe ankho ouhamba wo Judaa womihoko vivali ukala kokumbili kuekumbi. Omukuavo ankho o womihoko ekwi wo Isilayeli wokokulio kuekumbi, tupu ankho wihanua okuti Efraim, mokonda ankho wavilapo vali.

b Omukanda umwe wokuhongolela ovapitiyi Vombimbiliya wapopia konthele yonondaka okuihama mokati okuti: “Kova Judeu mokati kolutu omo ankho mutunda omalusoke.”