Skip to content

Skip to table of contents

Kuata Ukamba la Suku

Kuata Ukamba la Suku

Kuata Ukamba la Suku

“Tu Ecelele Oku Tiuka Vali Kokuove”

Anga hẽ wa kala ale Ombangi ya Yehova? Wa siata hẽ oku sokolola catiamẽla koku vumba vali Yehova, pole o kuete atatahãi nda eye o ku tambula ale sio? Tanga lutate ocipama eci kuenda eci ci kuãimo. Ovio via pongiyiwa locimãho coku ku kuatisa.

DA likutilila ku Yehova oco a ndi ecelele oku tiuka vali kokuaye loku kuata ukamba laye, kuenda oku ecela akandu ange.” Olondaka evi, via popiwa lukãi umue wa silepo oku vumba Yehova ndaño okuti tunde vutila waye wa longisiwa olonumbi via Suku. Ove hẽ, o kuete ohenda lukãi waco? Pamue o lipula ndoco: ‘Suku o tenda ndati vana va liwekapo oku kala afendeli vaye? Anga hẽ o va ivaluka? Eye hẽ, o yongola okuti va “tiuka vali” kokuaye?’ Oco tu sange atambululo kapulilo ava, tu konomuisi olondaka Yeremiya a lombolola. Atambululo aco, a ka ku lembeleka.​—Tanga Yeremiya 31:​18-20.

Kũlĩhĩsa ulandu wolondaka via Yeremiya. Kunyamo wa 740 O.Y., osimbu Yeremiya ka citiwile handi, Yehova wa ecelela okuti usoma wapata ekũi lia va Isareli u tambuiwa la va Asuria. a Suku wa ecelela ohali yaco oco a pindise omanu vaye omo liakandu anene va linga poku sepula alungulo ovaprofeto vaye. (2 Olosoma 17:5-18) Anga hẽ ohali va tala kumandekua, loku tepiwa ku Suku yavo kuenda oku kala ocipãla lofeka yavo, ya va vetiya oku pongolola ovituwa viavo vĩvi? Anga Yehova wa va ivalele? Nda wa tava hẽ oku va tambula vali?

Nda “Livela”

Omanu va kala kumandekua va limbuka ekandu liavo kuenje va likekembela. Yehova wa limbuka ndomo va likekembela lutima wosi. Kũlĩhĩsa ndomo Yehova a situlula ovituwa kuenda ovisimĩlo via va Isareli va kala kumandekua, eci a va tukula vosi yavo hati, Efarimi.

Yehova wa popia hati: “Nda yeva eci Efarimi a lila.” (Ocinimbu 18) Eye wa yeva ndomo va Isareli va lisiõsiõla omo liovitangi via tunda kakandu avo. Onoño yimue ya lombolola okuti, ondaka ya tukuiwa ndeti hati, oku “lila,” yi lomboloka “oku lisiõsiõla.” Ovo va kala ndomõla umue wa lueya okuti o lisiõsiõla omo liohali a kasi oku tala leci a sokolola ekalo liomuenyo a kuatele kosimbu. (Luka 15:11-17) Nye omanu va kala oku popia?

“Ove wa njambula, . . . ndonale ka ya pokuile.” (Ocinimbu 18) Omanu va kũlĩhĩle okuti va sesamẽlele oku pindisiwa. Handi vali, va kala ndonale ka ya pokuisiwile. Elivulu limue lia popia hati, upopi owu wocindekaise, u lomboloka okuti ovo va kala ndonale ka ya kapaliwile, okuti “yi mola lika ohali nda ka ya pokuile kokanga.”

“Niũle okuti numbuluka, momo ove vu Yehova Suku yange.” (Ocinimbu 18) Lumbombe walua, omanu va pinga ekuatiso ku Suku. Ovo va yapuisiwile lakandu, kuenje va pinga ekuatiso ku Suku oco va sange vali onjila yi tuala kohenda ya Suku. Embimbiliya li popia hati: “Niũle okuti numbuluka, momo ove vu Yehova Suku yange.”

“Nda liveta . . . Nda kutiwa osõi, nda munĩhĩsua.” (Ocinimbu 19) Omanu va pinga ongecelo omo liakandu avo. Ovo va tava oku kutisiwa osõi kuenda va limbuka ekandu liavo. Handi vali, omo liesumuo va liyeva ndu okuti va sepuiwa kuenda va siwa ulika.​—Luka 15:18, 19, 21.

Va Isareli va likekembela. Ovo va sumuile calua, va litavela akandu avo ku Suku, kuenda va tinduka kolonjila viavo vĩvi. Anga hẽ oku likekembela kuavo kua taviwa la Suku? Eye wa tava hẽ okuti va tiuka vali kokuaye?

“Ndu Linga Ohenda”

Yehova wa kuatele ukamba uwa la va Isareli. Eye wa popia hati: “Ame ndi isia ya Isareli, kuenda Efarimi eye uveli wange.” (Yeremiya 31:9) Anga hẽ isia umue ukuacisola nda wa likala oku tambula omõlaye wa sumua omo liakandu aye? Kũlĩhĩsa ndomo Yehova a lekisa ocisola Conjali komanu vaye.

“Efarimi hẽ, hamõlangeko wa soliwa? Hamõlako o sokoluiwa enene? Ndaño ndu pisa pisa haimo ndu wivaloka ño.” (Ocinimbu 20) Olondaka evi, vi lembeleka calua! Ndeci ci linga onjali ukuacisola, Suku wa “pisa” omãla vaye, kuenda olonjanja vialua wa va lungula eci catiamẽla kolonjila viavo vĩvi. Eci vo sinila wa ecelela okuti va tundisiwa vofeka yavo loku tualiwa kumandekua. Ndaño okuti wa sokolola oku va yambula, pole, ka va ivalele. Eye lalimue eteke a ci linga. Onjali yocisola ka ivala omãla vaye. Oco hẽ, nye Yehova a linga eci a limbuka okuti omãla vaye va likekembela lutima wosi?

“Utima wange wu kuetele ongeva, b kuenje ndu linga ohenda.” (Ocinimbu 20) Yehova wa kuatela ongeva omãla vaye. Oku likekembela kuavo lutima wosi, kua vetiya utima wa Yehova, kuenje wa kuata onjongole yokuti va tiuka vali kokuaye. Ndeci ca linga isia yomõla ocisandui wa tukuiwa volusapo lua Yesu, Yehova wa va “kuatela ohenda” kuenda wa yolela omãla vaye omo lioku tiuka vali kokuaye.​—Luka 15:20.

“Yehova wa Ngecelela Oku Tiuka Vali Kokuaye!”

Olondaka vi sangiwa kelivulu lia Yeremiya 31:​18-20, vi situlula ocikembe ca Yehova kuenda ohenda yaye. Suku ka ivalako vana va kala afendeli vaye. Nye ci popiwa nda umue pokati kavo o yongola oku tiuka? Suku eye ‘ukuakuecela.’ (Osamo 86:⁠5) Eye lalimue eteke a nyehũla vana veya kokuaye loku likekembela lutima wosi. (Osamo 51:​17) Pole, o sanjukila calua omanu vaco.​—Luka 15:22-24.

Ukãi wa tukuiwa kefetikilo liocipama cilo, wa nõlapo oku tiuka ku Yehova kuenda wa endele vekongelo limue Liolombangi Via Yehova. Catete, wa yula ovisimĩlo vĩvi a kuatele. Eye wa popia hati, “nda simĩle okuti si sesamẽla vali ekuatiso.” Pole, akulu vekongelo vo lembeleka kuenda vo kuatisa oco a pamise ekalo liaye kespiritu. Lesanju lialua wa popia hati: “Nda komõha calua omo Yehova a ecelela okuti ndi tiuka vali kokuaye!”

Nda ove wa kala ale ufendeli wa Yehova, kuenje o yongola vali oku u vumba, tu ku laleka oku enda vekongelo Liolombangi Via Yehova li kasi posongo yove. Ivaluka okuti Yehova o tambulula lohenda kuenda locikembe eci vana va likekembela lutima wosi vo vilikiya lolukandi hati, “Tu ecelele oku tiuka vali kokuove.”

Onumbi Yoku Tangiwa Kuembimbiliya Kosãi ya Kupupu:

Yeremiya 17-31

[Atosi pombuelo yemẽla]

a Kosimbu, kunyamo wo 997 O.Y., va Isareli va tepiwile vovosoma avali. Usoma umue wa kala wapata avali o kombuelo yo Yuda. Ukuavo wa kala wapata ekũi konano ya va Isareli, una wa tukuiwavo hati, Efarimi, momo wa kemãlele calua.

b Poku lombolola ondaka yokuti ongeva yovutima, elivulu limue liolonumbi viava va pongolola Embimbiliya kalimi akuavo, lia popia hati: “Ku va Yudea, utima owo wa kala ono yovisimĩlo.”