Skip to content

Skip to table of contents

Liliu ‘e he Tohi Tapú ‘a e Mo‘uí

Liliu ‘e he Tohi Tapú ‘a e Mo‘uí

Liliu ‘e he Tohi Tapú ‘a e Mo‘uí

KO E HĀ na‘á ne ue‘i ha tangata ke foki ki he lotu na‘e ‘ohake ai iá ‘a ē na‘á ne hē mei aí? Na‘e anga-fēfē hono ma‘u ‘e ha talavou ‘a e tamai na‘á ne faka‘amua ‘i he kotoa ‘ene mo‘uí? Lau ‘a e me‘a ‘oku lea‘aki ‘e he ongo me‘a ko ení.

“Na‘e fiema‘u ke u foki kia Sihova.”​—ELIE KHALIL

TA‘U FĀ‘ELE‘I: 1976

FONUA TUPU‘ANGA: SAIPALO

HISITŌLIA: FOHA MAUMAU-KOLOA

KO HOKU KUOHILÍ: Na‘e fā‘ele‘i au ‘i Saipalo ka na‘á ku tupu hake ‘i ‘Aositelēlia. Ko ‘eku ongo mātu‘á ko e ongo Fakamo‘oni ‘a Sihova, pea na‘á na fai hona lelei tahá ke uhu‘i ‘iate au ha ‘ofa kia Sihova mo ‘ene Folofolá, ko e Tohi Tapú. Kae kehe, ‘i he‘eku ta‘u hongofulu tupú, na‘e kamata ke u angatu‘u. Na‘á ku fa‘a totolo fakafufū atu mei homau ‘apí ‘i he po‘ulí ke fetaulaki mo ha kau ta‘u hongofulu tupu kehe. Na‘a mau kaiha‘a kā pea tō foki ki he ngaahi palopalema lahi kehe.

‘I he ‘uluaki taimí, na‘á ku fai fakafufū ‘a e ngaahi me‘a ko iá ‘i he manavahē na‘a loto-mamahi ‘a ‘eku ongo mātu‘á. Ka na‘e faai atu pē ‘o mole ‘a e manavahē ko iá. Na‘á ku kaungāme‘a mo e kakai na‘a nau ta‘u lahi ‘aupito ‘iate au ‘a ia na‘e ‘ikai ke nau ‘ofa kia Sihova, pea na‘a nau hoko ko ha tākiekina kovi kiate au. Faifai pē, na‘á ku tala ange ki he‘eku ongo mātu‘á ‘oku ‘ikai toe fie ‘i ai ha‘aku kaunga ki he‘ena tuí. Na‘á na feinga anga-kātaki ke tokoni‘i au, ka na‘á ku taliteke‘i kotoa ‘ena ngaahi feingá. Na‘e loto-mamahi lahi ‘eku ongo mātu‘á.

Hili ‘eku hiki mei ‘apí, na‘e kamata ke u ngāue‘aki ‘a e faito‘o kona tapú, na‘a mo hono tō mo fakatau atu ha maliuana lahi ‘aupito. Na‘á ku mo‘ui ‘i ha mo‘ui ta‘etaau pea fakamoleki ‘a e taimi lahi ‘i he paati ‘i he ngaahi kalapú. Na‘á ku toe hoko ‘o ‘ita vave. Kapau na‘e lea‘aki pe fai ‘e ha taha ha me‘a na‘e ‘ikai te u sai‘ia ai, na‘á ku hoko ‘o ‘ita lahi, ‘o u fa‘a kaikaila‘i ‘a e kakaí pea tā kinautolu. Ko hono fakalūkufuá, na‘á ku fai ‘a e me‘a kotoa pē ‘a ia na‘e ako‘i au ‘i hoku tu‘unga ko ha Kalisitiané ke ‘oua te u faí.

FOUNGA HONO LILIU ‘E HE TOHI TAPÚ ‘A ‘EKU MO‘UÍ: Na‘á ku kaungāme‘a ofi mo ha tokotaha na‘á ma kaungāngāue‘aki ‘a e faito‘o kona tapú ‘a ia ko ‘ene tamaí na‘e mate lolotonga ‘ene kei si‘í. Na‘á ma fa‘a ‘ā pē ‘o talanoa ‘o a‘u ki he tu‘uapoó. ‘I he ni‘ihi ‘o e ngaahi pō ko iá, na‘á ne kamata fakamatala mai ki he‘ene ngaahi ongo‘í ‘o ne talanoa ki he‘ene ‘ofa lahi ki he‘ene tamaí. ‘I he‘eku tupu hake ‘o ‘ilo fekau‘aki mo e ‘amanaki ‘o ha toetu‘ú, na‘á ku fakatokanga‘i hake ai ‘oku ou tala ange kiate ia ‘o fekau‘aki mo Sīsū—‘a ia na‘á ne fokotu‘u ‘a e maté pea ‘okú ne tala‘ofa mai te ne toe fai pehē ‘i he kaha‘ú. (Sione 5:28, 29) “Faka‘uta atu ki ha‘o toe sio ki ho‘o tamaí,” ko ‘eku leá ange ia. “Ko kitautolu kotoa ‘e lava ke tau mo‘ui ta‘engata ‘i he Palataisi ‘i he māmaní.” Ko e ngaahi fakakaukau ko iá na‘e maongo mo‘oni ia ki he loto ‘o hoku kaungāme‘á.

‘I ha ngaahi taimi kehe, na‘e ‘ohake ai ‘e hoku kaungāme‘á ‘a e ngaahi kaveinga ‘o hangē ko e ngaahi ‘aho faka‘osí pe ko e tokāteline Tolu-Taha‘i-‘Otuá. Na‘á ku to‘o mai ‘ene Tohi Tapú pea fakahaa‘i ange ‘a e ngaahi konga Tohi Tapu kehekehe ‘oku fakae‘a ai ‘a e mo‘oni fekau‘aki mo Sihova ko e ‘Otuá, Sīsū, pea mo e ngaahi ‘aho faka‘osí. (Sione 14:28; 2 Tīmote 3:1-5) Ko e lahi ange ‘eku talanoa ki hoku kaungāme‘á ‘o fekau‘aki mo Sihová, ko e lahi ange ia ‘eku fakakaukau fekau‘aki mo Sihová.

Faifai atu pē, ko e ngaahi tenga ‘o e mo‘oni Fakatohitapú ‘a ia na‘e nofo ta‘engāue pē ‘i hoku lotó—‘a e ngaahi tenga na‘e feinga mālohi ‘eku ongo mātu‘á ke toó—na‘e kamata ia ke tupu. Ko e fakatātaá, ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ‘i he‘eku ‘i ha paati ‘o ngāue‘aki ‘a e faito‘o kona tapú mo hoku ngaahi kaungāme‘á, na‘e fakafokifā pē ‘a e kamata ke u fakakaukau fekau‘aki mo Sihová. Ko e tokolahi ‘o hoku ngaahi kaungāme‘á na‘a nau taku ‘oku nau ‘ofa ki he ‘Otuá, ka na‘e kehe ‘enau tō‘ongá ia ‘anautolu. ‘I he ‘ikai loto ke u hoko ‘o peheé, na‘á ku ‘ilo ai ‘a e me‘a na‘e fiema‘u ke u faí. Na‘e fiema‘u ke u foki kia Sihova.

Ko e mo‘oni, ko hono ‘ilo‘i ‘a e me‘a ke faí mo hono fai mo‘oni iá ko e ongo me‘a kehekehe ia ‘e ua. Ko e ngaahi liliu ‘e ni‘ihi na‘e faingofua ke fai; na‘e ‘ikai fu‘u faingata‘a ‘eku tuku hono ngāue‘aki ‘a e faito‘o kona tapú. Na‘á ku toe motuhi atu foki mo hoku ngaahi kaungāme‘a ki mu‘á, pea kamata ke u ako ‘a e Tohi Tapú mo ha mātu‘a Kalisitiane.

Kae kehe, ko e ngaahi liliu kehé, na‘e faingata‘a ange ia. Na‘e tautefito ki hono mapule‘i ‘eku ‘itá ‘a ‘ene faingata‘á. ‘I he taimi ‘e ni‘ihi na‘e lelei ai ‘eku feingá ‘i ha ki‘i vaha‘a taimi pea hili iá na‘á ku toe tō pē. Na‘á ku ongo‘i kovi ‘i he hili iá, ‘o u fakakaukau ko ha tokotaha ta‘elavame‘a au. ‘I he‘eku loto-si‘í, na‘á ku fakalea ai ki he mātu‘a na‘á ku ako Tohi Tapu mo iá. ‘I he‘ene kātaki mo anga-‘ofa ma‘u peé, na‘á ne hoko ko ha matavai mo‘oni ‘o e fakalototo‘á. ‘I he taimi ‘e taha, na‘á ne ‘ai au ke u lau ha kupu ‘i he Taua Le‘o fekau‘aki mo e mahu‘inga ‘o e ‘ikai fo‘í. * Na‘á ma lāulea ki ha ngaahi me‘a ‘e lava ke u fai ‘i he taimi na‘á ku ongo‘i ‘ita aí. ‘I he nofo ‘i he‘eku fakakaukaú ‘a e kupú fakataha mo e lotu lahi kia Sihová, na‘e māmālie pē ‘a e malava ke u mapule‘i ‘eku ‘itá. Faai atu pē, ‘i ‘Epeleli 2000, na‘á ku papitaiso ai ko e taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. Ko e mo‘oni foki, na‘e fiefia lahi ‘eku ongo mātu‘á.

FOUNGA ‘O ‘EKU MA‘U ‘AONGÁ: ‘Oku ou ma‘u he taimí ni ‘a e ‘atamai nonga mo ha konisēnisi ma‘a, ‘i he ‘ilo‘i ‘oku ‘ikai ke u kei ‘uli‘i hokú sinó ‘aki ‘a e faito‘o kona tapú pe ‘ulungaanga ta‘etāú. Neongo pe ko e hā ‘a e me‘a ‘oku ou faí, pe ko e ngāue, ma‘u ha fakataha faka-Kalisitiane, pe fai ha fa‘ahinga fakafiefia, ‘oku ou fiefia lahi ange. ‘Oku ou ma‘u ‘a e vakai lelei ki he mo‘uí.

‘Oku ou fakamālō kia Sihova koe‘uhi ko ‘eku ongo mātu‘á, ‘a ia na‘e ‘ikai ‘aupito ngalo au ‘iate kinaua. ‘Oku ou toe fakakaukau foki ki he ngaahi lea ‘a Sīsū ‘oku hā ‘i he Sione 6:44: “‘Oku ‘ikai ha tangata ‘e lava ke ha‘u kiate au kae ‘oua ke tohoaki mai ia ‘e he Tamaí, ‘a ia na‘á ne fekau mai aú.” ‘Oku maongo kiate au ‘eku fakakaukau atu kuo malava ke u foki mai kia Sihova koe‘uhi ko ‘ene tohoaki‘i mai aú.

“Na‘á ku faka‘amua ha tamai.”​—MARCO ANTONIO ALVAREZ SOTO

TA‘U FĀ‘ELE‘I: 1977

FONUA TUPU‘ANGA: SILI

HISITŌLIA: MĒMIPA ‘O HA KAU TĀME‘A ‘O E FA‘AHINGA FASI KO E DEATH-METAL

KO HOKU KUOHILÍ: Na‘e tauhi hake au ‘e he‘eku fa‘eé ‘i Punta Arenas, ko ha kolo faka‘ofo‘ofa ‘o ofi ki he ngata‘anga he fakatonga ‘o ‘Amelika Tongá ‘i he potutahi fāsi‘i ko Magellan. Na‘e māvae ‘a ‘eku ongo mātu‘á ‘i he‘eku ta‘u nimá, ‘a ia na‘á ku ongo‘i li‘ekina ai. Na‘á ku faka‘amua ha tamai.

Na‘e ako ‘eku fa‘eé ‘a e Tohi Tapú mo e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová, pea na‘á ne ‘ave au ki he ngaahi fakataha faka-Kalisitiane ‘i he Fale Fakataha‘angá. Kae kehe, na‘á ku fehi‘a au ‘i he ngaahi fakatahá, pea na‘á ku fa‘a ‘ita teketekelili lolotonga ‘ema fononga ki aí. ‘I he‘eku ta‘u 13, na‘e ‘ikai ‘aupito te u toe ‘alu au ki he fakatahá.

‘I he taimi ko iá, na‘á ku sai‘ia ‘i he hivá, pea na‘á ku fakatokanga‘i na‘á ku sai ai. ‘I he‘eku ta‘u 15, na‘á ku tā ai ‘a e ngaahi fasi heavy-metal mo e death-metal ‘i he ngaahi kātoangá, ngaahi paá, mo e ngaahi fakatahataha fakatāutahá. Ko ‘eku feohi mo e kau mūsika talēniti‘iá na‘á ne fakatupunga ‘iate au ha mahu‘inga‘ia ‘i he fasi classical. Na‘e kamata ke u ako ‘a e mūsiká ‘i ha ‘apiako mūsika ‘i homau feitu‘ú. ‘I hoku ta‘u 20, na‘á ku hiki ai ki he kolomu‘á, ‘a Santiago, ki ha ako lahi ange. Na‘á ku toe hoko atu foki ‘eku tā ‘i he kau tāme‘a ‘o e fasi heavy-metal mo e death-metal.

‘I he taimi kotoa ko ení, na‘e fakamamahi‘i au ‘e he ngaahi ongo‘i ‘o e koto nge‘esí. ‘I ha feinga ke fakanonga ‘a e ngaahi ongo‘i ko iá, na‘á ku konā mo ngāue‘aki ‘a e faito‘o kona tapú fakataha mo hoku ngaahi kaungā-tāme‘á, ‘a ia na‘á ku vakai ki ai ko hoku fāmilí ia. Na‘á ku ma‘u ha tō‘onga angatu‘u, ‘a ia na‘e hā ia ‘i hoku fōtungá. Na‘á ku tui ‘a e vala fakapōpō‘uli, fakaloloa hoku kavá, pea tuku mo hoku ‘ulú ‘o loloa ‘o meimei a‘u hifo ki hoku kongalotó.

‘I he ngaahi taimi lahi, na‘á ku kau ai ‘i ha ngaahi fuhu koe‘uhi ko ‘eku tō‘ongá peá u fehangahangai ai mo e kau polisí. ‘I he taimi ‘e taha, koe‘uhi ko ‘eku hu‘akava‘iá, na‘á ku ‘ohofi ai ha kulupu ‘o e kau fefakatau‘aki faito‘o kona tapu ‘a ia na‘a nau fakahoha‘asi au mo hoku ngaahi kaungāme‘á. Na‘e tā lahi au ‘e he kau fefakatau‘aki faito‘o kona tapú ‘o iku ai ki he motu haku kaungao.

Kae kehe, ko ‘eku mamahi lahi tahá, na‘e hoko mai ia mei he fa‘ahinga na‘á ku vāofi taha mo iá. ‘I he ‘aho ‘e taha, na‘á ku ‘ilo ai ko e ta‘ahine na‘á ma kaume‘á na‘á ne kākaa‘i au ‘i ha laui ta‘u ‘i he‘ene toe ‘alu pē mo hoku kaungāme‘a lelei tahá, pea ko e kotoa hoku ngaahi kaungāme‘á na‘a nau fufū ia meiate au. Na‘á ku loto-mamahi lahi ‘aupito.

Na‘á ku toe foki ki Punta Arenas, ‘a ia na‘e kamata ai ke u ako‘i ‘a e mūsiká mo ngāue ko ha tokotaha tā-selo. Na‘e toe hoko atu foki ‘eku tā mo hiki fakataha mo e kau tāme‘a ‘o e fasi heavy-metal mo e death-metal. Na‘á ku fetaulaki mo ha ta‘ahine faka‘ofo‘ofa ko hono hingoá ko Sussan, pea na‘e kamata ke ma nofo fakataha. ‘I ha taimi ki mui, na‘e ‘ilo ai ‘e Sussan na‘e tui ‘ene fa‘eé ki he tokāteline Tolu-Taha‘i-‘Otuá ka na‘e ‘ikai te u tui au ki ai. “Ko ia, ko e hā ‘a e mo‘oní?” ko ‘ene ‘eke mai ia kia aú. Na‘á ku tali ange na‘á ku ‘ilo ko e tokāteline Tolu-Taha‘i-‘Otuá ‘oku loi ka na‘e ‘ikai lava ke u fakamo‘oni‘i ia mei he Tohi Tapú. Kae kehe, na‘á ku ‘ilo ‘a e fa‘ahinga te nau lavá. Na‘á ku tala ange kiate ia ko e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘e lava ke nau fakahaa‘i ange kiate ia ‘a e mo‘oní mei he Tohi Tapú. Hili iá, na‘á ku fai leva ha me‘a na‘e ‘ikai te u fai ‘i he laui ta‘u lahi—na‘á ku lotu ki he ‘Otuá ‘o kole ‘ene tokoní.

‘I he ‘osi ha ngaahi ‘aho si‘i mei ai, na‘á ku sio ai ki ha tangata na‘á ku mata ‘ilo‘i, pea na‘á ku ‘eke ange pe ko e taha ia ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. Neongo na‘e hā mai ‘ene ilifia koe‘uhi ko hoku fōtungá, na‘á ne tali anga-‘ofa ‘eku ngaahi fehu‘i fekau‘aki mo e ngaahi fakataha ‘i he Fale Fakataha‘angá. Na‘á ku tuipau ko e fetaulaki ko ení ko e tali ia ‘o ‘eku lotú. Na‘á ku ‘alu ki he Fale Fakataha‘angá peá u tangutu ‘i he ‘otu fakamuimui tahá koe‘uhi ke ‘oua ‘e fakatokanga‘i mai au ‘e ha taha. Kae kehe, na‘e kamata ke fakatokanga‘i au ‘e he tokolahi mei he ngaahi ‘aho na‘á ku ma‘u fakataha ai ‘i he‘eku kei si‘í. Na‘a nau talitali lelei au pea fā‘ofua mātu‘aki anga-‘ofa mai kiate au ‘o u ongo‘i ai ha nonga lahi. Na‘e hangē ia ha‘ate foki ki ‘apí. ‘I he‘eku sio ki he tangata na‘á ne ako‘i au ki he Tohi Tapú ‘i he‘eku kei si‘í, na‘á ku kole ange kiate ia ke ma toe ako.

FOUNGA HONO LILIU ‘E HE TOHI TAPÚ ‘A ‘EKU MO‘UÍ: ‘I he ‘aho ‘e taha, na‘á ku lau ai ‘a e Palōveepi 27:11, ‘a ia ‘oku pehē: “Tama, ke ke hoko ko e poto, kae fiefia hoku loto.” Na‘e maongo kiate au ‘eku fakakaukau atu ‘e malava ‘e ha tangata mā‘ulalo ke ‘ai ‘a e Tokotaha-Fakatupu ‘o e ‘univēsí ke fiefia. Na‘á ku ‘ilo‘i ko Sihova ‘a e Tamai na‘á ku fekumi ki ai ‘i he kotoa ‘eku mo‘uí!

Na‘á ku loto ke fakahōifua‘i ‘eku Tamai fakahēvaní pea fai hono finangaló, ka na‘á ku hoko ko ha pōpula ‘a e faito‘o kona tapú mo e ‘olokaholó ‘i he ngaahi ta‘u lahi. Na‘e hoko ‘o u mahino‘i ‘a e akonaki ‘a Sīsū ‘oku lēkooti ‘i he Mātiu 6:24, ‘a ia ‘oku pehē ai “‘oku ‘ikai lava ha taha ke ngāue fakatamaio‘eiki ki ha ‘eiki ‘e toko ua.” ‘I he‘eku fāinga ke fai ha ngaahi liliú, na‘e maongo loloto kiate au ‘a e tefito‘i mo‘oni ‘oku lēkooti ‘i he 1 Kolinitō 15:33: “Ko e ngaahi feohi koví ‘okú ne maumau‘i ‘a e ngaahi anga ‘oku leleí.” Na‘á ku ‘ilo ‘e ‘ikai lava ke u tuku ‘eku ngaahi tō‘onga fakatupu maumaú kapau na‘e kei hokohoko atu ‘eku ‘alu ki he ngaahi feitu‘u tatau ‘o feohi mo e kakai tatau. Na‘e mā‘ala‘ala ‘a e akonaki ‘a e Tohi Tapú: Na‘e pau ke u fai ha ngaahi ngāue lahi ke u mavahe ai mei he ngaahi me‘a na‘á ne fakatūkia‘i aú.—Mātiu 5:30.

Ko ‘eku manako ‘i he hivá na‘á ne ‘ai ai ‘eku li‘aki ‘a e fasi heavy-metal ko e fili faingata‘a taha ia na‘e faifai ange pea pau ke u faí. Ka ‘i he tokoni ‘a hoku ngaahi kaungāme‘a ‘i he fakataha‘angá, na‘e faifai pē ‘o malava ke u tuku ia. Na‘á ku tuku ‘a e inu lahí mo hono ngāue‘aki ‘a e faito‘o kona tapú. Na‘e toe kosi foki mo hoku ‘ulú, tele hoku kavá, pea tuku ‘eku tui vala ‘uli‘ulí pē. ‘I he taimi na‘á ku tala ange ai kia Sussan ‘oku ou loto ke kosi hoku ‘ulú, ko ‘ene fie‘iló na‘e kaunga lelei ia kiate ia. Na‘á ne pehē, “Te ta ‘alu ke u sio pe ko e hā ‘a e me‘a ‘oku fai ‘i he Fale Fakataha‘angá!” Na‘á ne sai‘ia ‘i he me‘a na‘á ne sio aí, pea na‘e ‘ikai fuoloa na‘e kamata foki mo ia ke ne ako ‘a e Tohi Tapú. Faifai atu pē, na‘á ku mali mo Sussan. ‘I he 2008, na‘á ma papitaiso ai ko e ongo Fakamo‘oni ‘a Sihova. ‘Okú ma fiefia ke kau fakataha mo ‘eku fa‘eé ‘i he tauhi kia Sihová.

FOUNGA ‘O ‘EKU MA‘U ‘AONGÁ: Kuó u hao mei ha māmani ‘o e fiefia loi mo e ngaahi kaungāme‘a anga-lavaki. ‘Oku ou kei sai‘ia pē ‘i he mūsiká, ka ‘oku ou filifili lelei he taimí ni. ‘Oku ou ngāue‘aki ‘a e ngaahi me‘a na‘á ku hokosiá ke ma‘u ‘aonga ai ‘a e ngaahi mēmipa ‘o hoku fāmilí mo e ni‘ihi kehé, tautautefito ki he kau talavoú. ‘Oku ou loto ke tokoni‘i kinautolu ke nau sio ko e lahi ‘o e ngaahi me‘a ‘oku tu‘uaki mai ‘e he māmani ko ení ‘e hā fakamānako nai, ka ko e iku‘angá ko e “fu‘u koto kinoha‘a” pē.—Filipai 3:8.

Kuó u ma‘u ha ngaahi kaungāme‘a mateaki ‘i he fakataha‘anga Kalisitiané, ‘a ia ‘oku lotolotoi ai ‘a e ‘ofá mo e melinó. Hiliō aí, ‘i he‘eku ‘unu‘unu ofi kia Sihová, kuo faifai pē peá u ‘ilo ‘eku Tamaí.

[Fakamatala ‘i lalo]

^ pal. 14 Ko e kupu, na‘e fakakaveinga ko e “Lavame‘a Fakafou ‘i he Kītakí,” na‘e hā ia ‘i he ‘īsiu ‘o Fepueli 1, 2000, peesi 4-6.

[Fakamatala ‘i he peesi 13]

“Kuo malava ke u foki mai kia Sihova koe‘uhi ko ‘ene tohoaki‘i mai aú”