Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Goyo Mbaka gi Wuon Ot—Be Yesu E Nyasaye?

Goyo Mbaka gi Wuon Ot—Be Yesu E Nyasaye?

Goyo Mbaka gi Wuon Ot​—Be Yesu e Nyasaye?

JONENO MAG JEHOVA ohero goyo mbaka gi weg udi e wi Muma. Be dibed ni in gi penjo moro sie e wi Muma mosechando chunyi gaming’a? Be igombo ng’eyo weche moko e wi puonj kata tije mag Joneno mag Jehova? Ka en kamano, kik iluor penjo Janeno moro amora wachno, ka uromo. Obiro mor ahinya wuoyo kodi kuom wechego.

Maluwoni en ranyisi achiel mar mbaka ma achiel kuom Joneno mag Jehova nyalo bedogo gi wuon ot. We waluong Janenono ni Karen to wuon ot waluong ni Samantha.

Be en Adier ni Ok Uyie Kuom Yesu?

Samantha: Pastawa jawacho ni Joneno mag Jehova ok oyie kuom Yesu. Be en adier?

Karen: We anyisi, wayie kuom Yesu. Kendo kuom adier, wapuonjo ni keto yie kuom Yesu dwarore eka mondo ng’ato oyud resruok.

Samantha: An bende ayie kamano.

Karen: Donge ineno ni wawinjore e wach achielni? Kapok wadhi nyime, an iluonga ni Karen. In to nyingi ng’a?

Samantha: Nyinga en Samantha. Arwaki.

Karen: An bende amor ng’eyi, Samantha. Samoro inyalo wuoro niya: ‘Ka adier Joneno mag Jehova oyie kuom Yesu, ang’o momiyo ji to wacho ni Joneno ok oyie kuome?’

Samantha: Mano e penjo ma an bende apenjora.

Karen: E yo machuok Samantha, wan gi yie motegno ahinya kuom Yesu, kata kamano ok wayie gi gik moko duto ma ji wacho kuome.

Samantha: Kaka mane?

Karen: Jomoko wacho ni Yesu ne en mana ng’at maber. Kata kamano wan to waneno ni e wi berne, ne en ng’at makende.

Samantha: An be ayie ni ne en ng’at makende.

Karen: Ma bende en gimachielo ma wawinjoree kodi! Wach machielo en ni Joneno mag Jehova ok oyie gi puonj makwedo gima Yesu owuon nopuonjo e wi chal mantie e kinde gi Wuon mare.

Samantha: Itemo wacho ang’o?

Karen: Dinde mang’eny puonjo ni Yesu e Nyasaye. Nyalo bedo ni mano e gima osepuonji.

Samantha: Ee! Pastawa wacho ni Yesu e Nyasaye.

Karen: Donge yo maber chuth mar puonjruok adiera e wi Yesu en nono gima nowacho kuome en owuon?

Samantha: Ee, mano adier.

Ang’o ma Yesu Nowacho?

Karen: We wane ane ndiko moro e Muma manyalo konyowa ng’eyo tiend wachni. Ne ane gima Johana 6:38 wacho. Yesu nowacho niya: “Nalor a e polo, ok ni mondo atim dwarona awuon, to dwaro mar Jal ma noora.” Dabed ni en adier ni Yesu e Nyasaye, donge wechegi dochochowa?

Samantha: Ok awinj tiend gima iwacho.

Karen: Ne ni e ndikoni, Yesu wacho ni ok nobiro e piny mondo otim dwaro mare owuon.

Samantha: Mano en adier nikech owacho ni nobiro timo dwaro mar Jalno ma noore.

Karen: To nade, ka dabed ni Yesu e Nyasaye, ng’ano ma ne oore koa e polo? To ang’o momiyo Yesu ne oyie timo dwach Jal ma nooreno?

Samantha: Aneno gima itemo wacho. Mak mana ni ok apar ni ndiko achielni kende oromo nyiso ni Yesu ok e Nyasaye.

Karen: We wanon ane gimachielo ma Yesu nowacho e kinde moro. Nowacho gima chal gi mano e sula maluwo kama wasomono. Diher somo Johana 7:16?

Samantha: Ee. ‘Yesu nodwokogi niya: “Puonjna ok mara, to mar Jal ma noora.”’

Karen: Erokamano Samantha. Kaluwore gi ndikoni, be Yesu ne puonjo wechege owuon?

Samantha: Ooyo, nonyiso ni gik ma nopuonjo ne gin mag Jal ma noore.

Karen: Mano e en. To pod wanyalo penjore niya: ‘Ng’ano ma nooro Yesu? To ng’ano ma nomiye adiera ma nopuonjogo?’ Donge nyaka bed ni Jalno ne duong’ moloyo Yesu? Donge pile jal maoro nyawadgi ema duong’ maloyo jal mioro.

Samantha: Awuoro wachno! Pok nasomo ndikono nyaka nene.

Karen: Ne ane bende weche ma Yesu wacho e Johana 14:28: “Usewinjo ka yandi awachonu ni, ‘Adhiyo, kendo abiro duogo iru.’ Ka da uhera, di ne umor, nikech adhi ir Wuoro; nikech Wuora duong’ moloya.” Kaluwore gi ndikoni, inyalo wacho ang’o kuom kaka Yesu ne neno Wuon mare?

Samantha: Ndikoni wacho ni Wuoro duong’ moloye. Omiyo anyalo wacho ni noneno ni Nyasaye duong’ moloye.

Karen: Iyude! Mondo wane ranyisi machielo, ne ane gima Yesu nowacho ne jopuonjrene e bug Mathayo 28:18. Ndikono wacho kama: “Teko duto e polo gi piny osemiya.” King’iyo wechego, be Yesu nyiso ni nosegabedo gi teko duto kinde duto?

Samantha: Ooyo, nowacho ni ne omiye.

Karen: To kapo ni Yesu e Nyasaye, ere kaka ne inyalo mede teko? To ng’ano ma ne nyalo mede?

Samantha: Mano gima nyaka apar matut.

Nowuoyo gi Ng’a?

Karen: Nitie gimachielo mabende nyalo chocho ng’ato kapo ni adier Yesu e Nyasaye.

Samantha: Wachno en mane?

Karen: En gima wasomo e wi batiso mar Yesu. Ne ane weche mondik e bug Luka 3:21, 22. Be diher somo wechego?

Samantha: ‘To kane ibatis ji duto, Yesu bende nobatis; eka ka noyudo olemo, polo noyawore, kendo roho maler nolor kuome gi kido machalo gi akuru, kendo dwol noa e polo niya, “In e Wuoda mahero; chunya mor kodi.”’

Karen: Be ineno gima Yesu noyudo timo sama ne ibatise?

Samantha: Ne oyudo olemo.

Karen: In kare! To nikech mano, donge wanyalo penjore niya: ‘Ka Yesu e Nyasaye, to kare ne owuoyo gi ng’a e lamo?’

Samantha: Mano penjo maber. Nyaka ane ni apenjo pasta marwa.

Karen: Kapod wawuoyo e wi batisono, ne ni bang’ kane Yesu osewuok e pi, dwond ng’ato ne owinji kawuok e polo. Be ne ineno gima Jalno nowacho?

Samantha: Nowacho ni Yesu ne en Wuode, ni nohero Yesu, kendo ni chunye ne mor gi Yesu.

Karen: Mano adier. To ka Yesu e Nyasaye, ng’ano ma nowacho wechego kowuok e polo?

Samantha: Ne pok aparo wachno kamano.

Ang’o Momiyo Itiyo gi Weche Kaka “Wuoro” kod “Wuowi”?

Karen: We wane ane gimachielo kendo: Wasesomo ni Yesu noluongo Nyasaye ni Wuon mare me polo. Kendo kane ibatiso Yesu, dwol moa e polo nowacho ni Yesu en Wuode. Kuom adier, Yesu owuon noluongore ni Wuod Nyasaye. Koro, kapo ni idwaro puonja ni ji ariyo romre, en tudruok mane e kind joot minyalo tiyogo kaka ranyisi e lero wachno?

Samantha: Anyalo tiyo gi ranyisi mar owete ariyo.

Karen: Mano!—inyalo kata tiyo gi rude machalre chuth. Yesu noluongo Nyasaye ni Wuoro, en to noluongore ni Wuowi. Koro, iparo ni Yesu ne temo puonjowa ang’o?

Samantha: Koro awinji. Yesu lero ni ng’at machielo oloyo nyawadgi gi higini kendo gi teko.

Karen: Iyude! Par ane wachni: Itiyo gi ranyisi mowinjore mar owete kata rude machalre chuth e nyiso ni ji ariyo romre chuth. Kapo ni Yesu e Nyasaye kuom adier, kaka Japuonj Maduong’, donge Yesu ne dotiyo gi ranyisino—kata ranyisi machielo maketo wachno e yo maler moloyo?

Samantha: Ee, nonyalo.

Karen: Kar tiyo gi ranyisi mar owete maromre, Yesu notiyo gi ranyisi mar “Wuoro” kod “Wuowi” mondo onyisgo chal mantie e kinde gi Nyasaye.

Samantha: Iwachona gima nyien.

Jopuonjre Mokwongo mag Yesu Nowacho Ang’o?

Karen: Kapok aweyi, daher mondo wang’i wachni matin e yo machielo.

Samantha: Ee, wadhi nyime matin.

Karen: Kapo ni adier Yesu e Nyasaye, donge jopuonjrene dowacho kamano achiel kachiel?

Samantha: Aparo kamano.

Karen: To king’iyo maber e Muma, onge kama wasomo ni ne gipuonjo kamano. Mopogore gi mano, ne ane gima jaote Paulo ma ne en achiel kuom joma nokwongo luwo Yesu, nondiko. E Jo Filipi 2:9, olero gima Nyasaye notimo bang’ tho koda chier mar Yesu. Owacho niya: “Nyasaye ne oting’e malo ahinya, kendo ne omiye nying’ moloyo nying’ duto.” Kaluwore gi ndikoni, Nyasaye notimo ne Yesu ang’o?

Samantha: Ndikono wacho ni Nyasaye noting’e malo ahinya.

Karen: Ee! To kapo ni Yesu ne romre gi Nyasaye kane pok otho, kendo ni bang’e Nyasaye noting’e malo ahinya, donge mano ne dhi miyo Yesu obed maduong’ moloyo Nyasaye? Be ng’ato nyalo bedo maduong’ moloyo Nyasaye?

Samantha: Ooyo. Ok nyalre.

Karen: Ayie kodi. Kaluwore gi duto mwasepuonjore, be inyalo wacho ni Muma puonjo ni Yesu e Nyasaye?

Samantha: Ooyo, ok en kamano. Muma wacho ni Yesu en Wuod Nyasaye.

Karen: Mano adier. Kata kamano Samantha, bed gadier ni Joneno mag Jehova miyo Yesu luor ahinya. Wayie chuth ni tho mare ka en Mesia manosingi, noyawo thuolo mondo ores ngima ji duto maketo yie kuome.

Samantha: An bende ayie kamano.

Karen: Inyalo penjori niya, ‘Wanyalo nyiso nade ni warwako kendo wamor kuom ngima ma Yesu nochiwo nikech wan?’ *

Samantha: Mano penjo ma kata an bende asepenjora.

Karen: Ka diher, anyalo duogo mondo wamany kodi dwoko ma Muma chiwo kuom wachni. Be inyalo yudo thuolo juma mabiro e lak sechegi?

Samantha: Ee, an antie.

Karen: Mano ber, kare abiro limi. Oriti!

[Weche moler piny]

^ par. 76 Mondo iyud weche momedore, ne sula mar 5 e buk miluongo ni Ang’o ma Muma Puonjo Kuom Adier?