Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Norito Ngima Joode, Nomiyogi Gige Ringruok, Kendo Nonano

Norito Ngima Joode, Nomiyogi Gige Ringruok, Kendo Nonano

Luw Yie Margi

Norito Ngima Joode, Nomiyogi Gige Ringruok, Kendo Nonano

JOSEF ng’awo osigo machielo e tok kanyna. Piny pod mudho e Bethlehem. Bang’ ng’iyo koni gi kocha Josef pamo ng’e kanynano mos mondo gichak wuoth. Nyakabed ni ne oparo kaka wuodhno bor. Gidhi nyaka Misri! Piny ma dhok miwacho, timbe, koda kit ji, opogore gi mag Jo-Yahudi—be joode biro nyagore maber gi lokruok madongo kamano?

Ok ne yot nyiso chiege mohero wach malitno, kata kamano Josef nochoko chir mowacho ne Mariam wachno. Nonyiso Mariam ote mowuok kuom Nyasaye, ma malaika nomiye e lek: Ruoth Herode ne dwaro nego wuodgi matinno! Ne nyaka gidar sano sano. (Mathayo 2:13, 14) Wachno nochando chuny Mariam ahinya. Ang’o ma ne nyalo miyo ng’ato odwar negone nyathine maonge ketho kendo maok nyal hinyo ng’ato? Mano en wach ma notamo wang’ Mariam kata Josef. Kata kamano ne giketo geno kuom Jehova, ma giikore.

Kane pod ji nindo e dala mar Bethlehem, Josef, Mariam, kod Yesu nowuok mos kapod piny otimo mudho. Nyakabed ni sama Josef gi joode nomako yo madhi yo milambo, kendo wang’ chieng’ nosechako wuok yo ugwe, nowuoro kaka weche ne dhi betnegi. Ere kaka jal ma ne en mana fundi bao ne dhi rito ngima joode kuom joma tekogi ng’eny kamano? Be kinde duto nodhi bet gi nyalo mar chiwo gige ringruok ne joode? Be nobiro nano kaka dwarore e chopo migawo mapekni ma Jehova Nyasaye nomiye mar rito kendo pidho nyathi makendeni? Josef ne dhi romo gi pek miwuoro. Sama wanono kaka ne oloyo moro ka moro kuom pekgo, wabiro neno gimomiyo wuone e kindegi—koda wan waduto—dwarore ni waluw yie mar Josef.

Josef Norito Ngima Joode

Dweche matin motelo ka en Nazareth dalagi, ngima Josef nolokore chuth bang’ donjo e singruok mar kend gi nyar Heli. Josef nong’eyo Mariam kaka nyako ma timbene beyo kendo moyie kuom Nyasaye. Kata kamano Josef nofwenyo ni Mariam nigi ich! Nochano mar weye ling’ling’ mondo kik okuod wi Mariam. * Kata kamano, malaika nowuoyo kode e lek, kolerone ni Mariam ne omako ich kuom roho maler mar Jehova. Malaika nomedo wachone ni wuowi ma ne Mariam dhi nyuolono “nores joge e richogi.” Ne odhi nyime nyiso Josef niya: “Kik iluor kawo Mariam obed chiegi.”—Mathayo 1:18-21.

Josef, jal makare ma ne winjo Nyasaye, notimo mana kaka nonyise. Nokawo ting’ mapekie moloyo: pidho kendo rito nyathi maok wuode, kendo ma Nyasaye nohero nyowuoyo. Bang’e, koluwo chik ruoth, Josef nokelo chiege ma ne pod yach nyaka Bethlehem mondo okwan-gi. E Bethlehem kanyo e kama ne onyuolie nyathino. *

Josef ne ok oduoko joode Nazareth. Kar mano, ne gidak Bethlehem, ma ne en mana mael matin wuok Jerusalem. Ne gin jochan, to pod Josef notimo duto ma nonyalo mondo orit Mariam koda Yesu kik chandre. Bang’ kinde matin, ne giyudo kar dak. Kane Yesu osedongo mochopo higa achiel gi wiye kama, ngimagi nolokore apoya kendo.

Chwo moko nobiro limogi to ne gin ajuoke mowuok yo wang’ chieng’ e piny Babulon. Sulwe moro ema notayogi nyaka kama Josef gi Mariam nodakie, kane gimanyo nyathi ma ne dhi bedo ruodh Jo-Yahudi. Chwogo nonyiso luor matut ahinya.

Bed ni ne ging’eyo kata ooyo, ajuokego noketo ngima Yesu kama tek ahinya. Kar terogi Bethlehem, sulwe ma ne ginenono nokwongo tayogi nyaka Jerusalem. Ka gin Jerusalem, ne ginyiso Ruoth Herode ma ne chunye rach ni gimanyo nyathi ma ne biro bedo ruodh Jo-Yahudi. Mano nomiyo ruodhno obedo gi mirima malich nikech nyiego.—Ne wiye mawacho ni “Josombwa Penjo . . . Ng’ano ma Nooro ‘Sulwe’?” e ite mar 29.

Gima ber en ni ne nitie Jal machielo ma tekone ng’eny moloyo Herode. Wang’eyo mano nade? Welogo nokelo mich, to ok ne gikwayo gimoro amora. Mano kaka Josef kod Mariam nohum ka apoya nono ne giyudo “dhahabu gi ubani gi manemane”—gik ma nengogi tek! Ajuokego noyudo ochano mar dok dhi nyiso Ruoth Herode kama giyudoe nyathi ma ne gimanyono. Kata kamano, Jehova ok noweyo mondo mano otimre. Kokalo kuom lek, Jehova nonyiso ajuokego mondo oluw yo machielo sama gidok thurgi.—Mathayo 2:1-12.

Mapiyo bang’ ka ajuokego osewuok, Josef noyudo ote kokalo kuom malaika mar Jehova niya: “A malo, ikaw nyathi kod min mare, iring idhi Misri, to ibed kuro nyaka awachni; nikech Herode biro dwaro nyathino mondo onege.” (Mathayo 2:13) Omiyo mana kaka ne wasewacho e chak sulani, Josef notimo mapiyo. Noneno ni ngima nyathine e gimaduong’ moloyo, motero joode Misri. Nikech ajuokego nomiyogi mich ma nengogi tek nyowuoyo, koro ne ginyalo loyo wuoth ma ne ni nyimgi.

Bang’e sigendini mayudore e injili mag apokrifa kaachiel gi weche mamoko migano, nomedo weche mag miriambo e wi wuodh Misrino, ka giwacho ni Yesu nomiyo wuodhno obedo machuok e yor hono, ni jomecho ok ne nyal monjogi, kendo kata mana yiend olemo mamit ne kulore mondo min mare opon olemogo. * Adiera en niya, ne en wuodh tielo mabor ma iye tek.

Jonyuol nyalo puonjore mathoth kuom ranyisi mar Josef. Ne oikore chungo tije, kendo ne ochiwore e rito joode kik hinyre. Nenore maler ni nokawo tij rito joode kaka migawo mowuok kuom Jehova. E kindegi bende, jonyuol pidho nyithindgi e piny mopong’ gi gik manyalo hinyo, njawo, kata ketho nyithindo. Mano kaka mine gi wuone maluwo ranyisi Josef e tiyo matek kendo e kawo okang’ mapiyo mondo girit ngima nyithindgi, timo gimaber miwuoro!

Josef ne Miyo Joode Gige Ringruok

Nenore ni ne ok gidak Misri aming’a, nimar mapiyo kendo malaikano nonyiso Josef ni Herode ne osetho. Josef nochako otayo joode kendo mondo gidog thurgi. Ne osekor wachno chon ni Jehova ne dhi ‘luongo wuode oa Misri.’ (Mathayo 2:15) Josef nokonyo e chopo wachno, mak mana ni koro ne gidhi dak kanye?

Josef ne otang’. Ne onyiso rieko kuom bedo motang’ gi Ruoth Arkelao, ma koro nokawo kar Herode nimar ruodhno bende ne ger kendo ne en janek. Nyasaye notayo Josef mondo oter joode e gweng’ Galili e dala mar Nazareth ma ne ni yo nyandwat, kama bor gi njore mag Jerusalem. Kuno e kama ne gipidhoe nyithindgi ka gin kanyachiel gi Mariam.—Mathayo 2:19-23.

Ne gidak ngima mayot—kata kamano ne en ngima matek. Muma luongo Josef ni japecho kata fundi bao, ma en tich moriwo tije bao mopogore opogore kaka tong’o yien, ywayo kata ting’o yien, twoyo bepe mag gero udi, loso yie, gero olalo, gero gache, loso tiend gache, loso jok, koda loso kit gik moko duto mitiyogo e pur. (Mathayo 13:55) Mano ne en tich matek. Fundi bao e kinde mag Muma, thothne ne tiyo e dhoode kata e duka man machiegni gi ode.

Josef ne nigi gige tich mopogore opogore, nyalo bedo ni moko ne oyudo kowuok kuom wuon mare. Nyalo bedo ni notiyo gi skweya, kabiro, chok, le, msumeno, koyo, nyundo, malet, chisel, dril mar tucho buche, glu mopogore opogore, kata nyalo bedo ni notiyo gi musmal, kata obedo ni nengogi ne tek.

Par ane Yesu ka en wuowi matin, mang’iyo wuon mare katiyo. Ong’iyo ahinya gik moko duto ma Josef timo, ong’iyo gok Josef moyarore, koda bedene mochwiny, oketo wang’e kuom kaka lwete Josef olony e tich, kendo kaka riekone nyisore e wang’e. Nyalo bedo ni Josef nochako puonjo wuode matinno tije matindo tindo kaka rudho bao kitiyo gi pien rech motwo. Nyakabed ni nopuonjo Yesu kit bepe mopogore opogore ma notiyogo kaka—ng’owo, ober, kata zeituni.

Yesu nong’eyo bende ni lwedo motegno mag Josef ma ne otiyogo e tong’o yien, kendo riwo bepe madongo, bende ne gin lwedo mamuol sama gihoyo Yesu kaachiel gi min mare koda nyithindgi mamoko duto. Ee, bang’ nyuolo Yesu, Josef gi Mariam ne onyuolo nyithindo mamoko ma kwan-gi ok tin ne auchiel. (Mathayo 13:55, 56) Josef ne nyaka ti matek mondo oritgi kendo omigi chiemo.

Kata kamano, Josef nong’eyo ni konyo joode obed gi winjruok maber gi Nyasaye e gima ne duong’ moloyo. Omiyo, nokawo kinde kopuonjo nyithinde mondo ong’e Jehova Nyasaye koda chikene. En kaachiel gi Mariam ne gijokawo kinde mondo giter nyithindgigo e sunagogi man machiegni, kama ne isomoe kendo ileroe Chik. Nyalo bedo ni Yesu ne penjo penjo mang’eny bang’ ka gisewuok e sunagogi kodwaro ng’eyo wach Nyasaye, kendo Josef notemo matek dwoko penjogo. Josef bende ne jatero joode e nyasi madongo mag lamo ma ne itimo Jerusalem. Dhi gi duogo kaachiel gi bedo e nyasi maduong’ mar Pasaka, ne nyalo kawo Josef jumbe ariyo, wuoth ma borne ne en kilomita 112.65.

E kindegi, wi udi ma Jokristo luwo ranyisino. Gichiwore e rito nyithindgi ka giketo wach tiego nyithindgi e yore Nyasaye obed gimaduong’ moloyo gimoro amora, moloyo kata mana gige ringruok. Gitimo duto ma ginyalo mondo gidhi gi nyithindgi e chokruoge mag kanyakla koda mag alwora. Mana kaka Josef, ging’eyo ni onge mwandu moro amora ma ginyalo miyo nyithindgi maloyo puonjogi wach Nyasaye.

‘Ne Giparore’

Kane Yesu en jahigini 12, Josef nokawo joode ma gidhi Jerusalem kaka ne gijotimo. Ne en Pasaka, kinde ma ji timoe nyasi, kendo ji ne jowuotho kanyachiel ka gin joudi mang’eny, ka giting’ore gia thuchegi. Kane gichiegni chopo dala mar Jerusalem ma ne nie wi got, ne gijowero zaburi ma ji nong’eyo ahinya ma ne iwero ka ji idho got. (Zaburi 120-134) Nyalo bedo ni Jerusalem ne nigi dhano gana gi gana. Bang’ tieko nyasino, jogo duto ne chako wuoth maduokogi thuchegi ka gin kaka joot. Nyalo bedo ni Josef gi Mariam ne odich, omiyo ne giparo ni Yesu wuotho gi wedegi mamoko. Bang’ wuotho odiechieng’ achiel ka gia Jerusalem, wach moro nomiyo kibaji ogoyogi—Yesu ne onge e kindgi!—Luka 2:41-44.

Ka gin gi kibaji mang’eny, ne gimako wuoth ka gidok Jerusalem ka gimanyo kama nyathigino nitie. Par ane kaka ne giluongo nying Yesu matek e kor ndernigo e dala makoro ne odong’ nono. Wuowino ne nyalo bedo kanye? Bang’ manyo Yesu kuom odiechienge adek, be Josef nochako parore kaka noketho kama duong’ koparo ni ok nochopo migawo ma Jehova ne omiye? Gikone ne gidhi e hekalu. Ne gimanye manyaka gichopo e ot moro kama chwo molony e Chik ne ochokoree—kendo Yesu wuowi matin ne nie kindgi! To mano kaka Josef gi Mariam chunygi ne ogonyore!—Luka 2:45, 46.

Yesu noyudo chiko ite ne chwo molonygo, kendo ne openjogi penjo gi siso mang’eny. Chwogo ne wuoro ahinya kaka nyathino ne winjo tiend weche kendo nochiwo dwoko mowinjore. Kata kamano, Mariam gi Josef bende ne ohum. Kaluwore gi mwasomo, Josef ok wach gimoro amora. Mariam ema wacho adimba gima nyalo bedo ni ne nie chunygi ji ariyo: “Nyathiwa, marang’o itimonwa kamano? Wuoru kod an ne wadwari kwaparore!”—Luka 2:47, 48.

Gi weche machuok kamano, Wach Nyasaye miyowa picha kaka tij bedo janyuol chalo. En tich manyalo kelo parruok—kata mana ka nyathi onyuol maonge richo! Bedo janyuol e piny marachni nyalo kelo ‘parruok’ mang’eny matamre gi nono, kata kamano wuone gi mine nyalo yudo hoch kuom ng’eyo ni Muma bende oyie ni gitimo tich mapek.

Gima ber en ni Yesu ne obedo kama ne owinjo ni enie machiegni moloyo gi Wuon mare me polo, Jehova, kopuonjore gi kinda gimoro amora ma ne onyalo. Omiyo, nodwoko jonyuolne e yo mayot kendo gi chuny maler niya: “Ang’o ma nomiyo udwara? Ne ukiya ni onego abed e od Wuora koso?”—Luka 2:49.

Nyaka bed ni Josef noparo wechego gaming’a ndi. Nyalore ni wechego ne omoro chuny Josef ahinya. Donge Josef notiyo matek kopuonjo wuodeno mondo oher Jehova Nyasaye e yo ma kamano? E kindego ka Yesu pod ne en wuowi matin, noyudo osebedo gi chuny mamor gi jalno moluongo ni ‘wuoro’—to mano ne en nikech Josef nokonye timo mano.

Kapo ni in wuoro, donge ineno kaka in gi migawo majaber mar konyo nyithindi ochak ng’eyo tiend bedo wuoro ma jahera madewo? To bende, kapo ni in gi nyithindo maok in ema inyuolo, par ranyisi mar Josef mondo irit moro ka moro kaka chal mare dwaro kendo e yor hera. Konygi mondo gisud machiegni gi Wuon-gi me polo, Jehova Nyasaye.

Josef Nonano Kochung’ Motegno

Muma hulo mana weche mamoko matin e wi ngima Josef, kata kamano ber nonogi adimba. Wasomo ni Yesu ne odhi nyime ‘winjo’ jonyuolne. Wayudo bende ni “Yesu nodongo, riekone nomedore, kendo Nyasaye gi ji nomedo mor kode.” (Luka 2:51, 52) Ang’o ma wechego nyiso kuom Josef? Ginyiso gik mogwaro. Wapuonjore ni Josef ne odhi nyime tayo joode kaka wi ot, nikech wuode makayono ne omiye luor kendo ne odhi nyime bolorene.

Wapuonjore bende ni Yesu ne odhi nyime medo riekone. Onge kiawa ni Josef ne okonyo ahinya e dongruok mar wuodeno. E kindego, ne nitie ngero moro ma Jo-Yahudi noyiego ahinya. Ngerono nowacho ni mana chwo mawinjo maber maok ti tije lwedo ema ne nyalo bedo mariek gadier, to joma tiyo tije lwedo kaka fundi bao, jopur, koda jotheth, “ok nyal ng’ado bura makare, kendo ok giyudre kuonde ma igoyoe ngero.” Bang’e, Yesu nonyiso kaka mano ne en ngero manono. Kane en wuowi matin, donge nowinjo nyading’eny ka wuon-gi ma ne opidhe puonje e wi “bura makare” mar Jehova, kata obedo ni wuon-gino ne en fundi bao ma jachan! Ee, onge kiawa ni nowinjo Josef katimo kamano nyading’eny.

Bende wanyalo neno gima nyiso ni Josef nokonyo mondo Yesu odong maber. Nikech ne orite maber kotin, Yesu ne odongo mobedo dichwo ma ratego. E wi mano, Josef notiego wuode mondo olony e tij lwedo. Yesu ok ne ong’ere mana ni en wuod fundi bao, to en owuon ne iluonge ni fundi bao kata “japecho.” (Mariko 6:3) Omiyo Josef ne otiego Yesu maber. Joma gin wiye udi nyiso rieko ka giluwo ranyisi Josef e konyo nyithindgi oyud kaka ginyalo konyore mondo gin bende chieng’ ging’e manyo giwegi gik ma gikonyorego.

Sama wachopo e kinde ma ne obatisie Yesu ka en jahigini 30, wayudo ni koro ok wuo kuom Josef. Nenore ni Mariam ne en chi liel kane Yesu ochako tije mar lendo. (Ne sanduk mawacho ni “Josef ne Otho Karang’o?” e ite mar 27.) Kata kamano, gima Josef ne otimo nenore maler—en ranyisi maber ahinya mar wuoro ma ne orito ngima joode, komiyogi gige ringruok, kendo ne onano kochung’ motegno nyaka giko. Wuoro, wi ot, kata Jakristo moro amora, biro yudo ber koluwo ranyisi mar yie ma Josef noketo.

[Weche moler piny]

^ par. 7 Kindego, joma otimo singruok mar kend ne ikwano mana ka joma osekendore.

^ par. 8 Ne sula mawacho ni “Igeni Imani Yao—Alikata ‘Kauli Moyoni Mwake’” e Mnara wa Mlinzi mar Oktoba 1, 2008.

^ par. 14 Muma nyiso maler ni Yesu notimo hono mare mokwongo mana bang’ batiso mare. (Johana 2:1-11) Mondo ing’e mathoth kuom weche mayudore e injili mag apokrifa, ne sula ma wiye wacho ni “Injili mag Apokrifa—Be Gin Adiera Mopondo e Wi Yesu?” e ite mar 18.

[Sanduk manie ite 27]

Josef ne Otho Karang’o?

Wang’eyo ni Josef ne pod ngima kane Yesu en jahigini 12. Kane yawuowi ma jo-Yahudi ochopo higinigo ne gipuonjore tich ma wuonegi ne tiyo, kendo kane gichopo higini 15, ne gitiyo kanyachiel gi wuonegi ka imiyogi tiegruok e tijego. Nenore ni Josef nodak kuom kinde ma norome puonjo Yesu obed fundi bao. Be Josef ne pod ngima kinde ma ne Yesu ochako tije mar lendo ka en jahigini 30 kama? Nenore ni Josef nosetho. Inyisowa ni min Yesu, owetene, koda nyiminene duto ne ngima e kindeno to ok nyiswa gimoro amora e wi Josef. Kata e kinde moro achiel ne oluong Yesu ni “wuod Mariam,” to ok wuod Josef. (Mariko 6:3) Inyisowa ni Mariam ne kawo okang’ kendo ng’ado paro kuom weche en owuon maok openjo chwore. (Johana 2:1-5) Mano ne ok en gima jatimore e kinde Muma mak mana ka dhako ne en chi liel. To mogik, kane Yesu tho, ne omiyo jaote Johana ting’ mar rito min mare. (Johana 19:26, 27) Kapo ni Josef ne pod ngima, onge gimomiyo Yesu ne nyalo timo mano. Kaluwore gi wechegi, wanyalo tieko ni Josef ne otho ka Yesu pod en rawera. Kaka wuowi maduong’, onge kiawa ni Yesu ne odhi nyime gi ohandgi mar tij bao kendo norito joodgi nyaka ochopo batiso mare.

[Picha manie ite mar 24]

Josef nokawo okang’ mapiyo kendo nochiwore rito ngima nyathine

[Picha manie ite mar 25]

Josef notiyo matek mondo ochiw ne joode gige ringruok

[Picha manie ite mar 26]

Josef ne jatero joode lemo e hekalu man Jerusalem

[Picha manie ite mar 28]

Josef notiego wuode mondo obed fundi bao