Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Na Puipuia, Tausia, ma Finafinau Iosefa

Na Puipuia, Tausia, ma Finafinau Iosefa

Ia Faaaʻoaʻo i lo Latou Faatuatua

Na Puipuia, Tausia, ma Finafinau Iosefa

UA TUU e Iosefa le isi avega i luga o le asini. Seʻi mafaufau i le fetilofaʻi solo o Iosefa i le pogisa i le nuu o Peteleema, ma pōpō le itu o le manu ave avega. E mautinoa sa mafaufau o ia i le malaga umi o le a latou ō ai i Aikupito, auā o le a feagai ma tagata ese, e ese le gagana, ma e ese foʻi tū ma aga masani. O le a faapefea la i si ona aiga toʻaitiiti ona faamasani i le tele o na suiga?

E leʻi faigofie ona taʻu atu le tala lē lelei i si ana avā pele o Maria, ae na faamalosi lava Iosefa ma taʻu atu i ai. Sa ia faamatala atu i si ana avā lana miti lea na taʻu mai ai e le agelu a le Atua le feʻau e faapea: O loo saʻili le tupu o Herota e fasiotia si a la tama! Ua tatau loa ona latou sosola ese. (Mataio 2:13, 14) Na matuā popole Maria. E faapefea ona manaʻo se tasi e fasiotia si ana tama, e lē o iloa se mea? E leʻi malamalama Maria ma Iosefa i le mea ua tupu, ae na la faatuatua atu pea iā Ieova ma sauni loa e ō ese.

A o momoe le aai o Peteleema, ae sosola ese loa Iosefa, Maria ma Iesu i le pogisa. Atonu na tau mafaufau Iosefa po o le ā o le a tupu, a o ia taʻitaʻiina atu lona aiga i le itu i saute ma ua amata ona malamalama mai le tafāilagi i le itu i sasaʻe. O le a faapefea ona puipuia e se kamuta faatauvaa lona aiga mai i taʻitaʻi malolosi? Po o le a mafai pea ona ia saunia mea e manaʻomia mo lona aiga? Po o le a mafai ona ia tauaveina lenei tiute tāua mai iā Ieova le Atua, e vaavaai ma tausia aʻe lenei tamaitiiti faapitoa? Na feagai Iosefa ma le tele o luʻi. A o tatou iloiloina auala na ia fesagaʻia ai na luʻi, o le a tatou iloa ai le māfuaaga e tatau ai i tamā i aso nei ma i tatou uma, ona faaaʻoaʻo i lona faatuatua.

Na Puipuia e Iosefa Lona Aiga

I ni nai masina na muamua atu i lona nuu i Nasareta, na suia ai le olaga atoa o Iosefa ina ua faamau atu i le afafine o Heli. Na iloa lelei e Iosefa o Maria o se taupou lelei ma faamaoni, ae o lenei ua tō o ia! Na taumafai Iosefa e faateʻa faalilolilo Maria ina ia puipuia ai o ia mai i le faalumaina. * Peitaʻi na faaali atu se agelu iā te ia e ala i se miti, ma faamatala atu o le tō a Maria e mai i le agaga paia o Ieova. Na faapea atu foʻi le agelu, o le pepe lea o le a fanau mai e “faaolaina e ia ona tagata mai i a latou agasala.” Na ia faamautinoa atili atu iā Iosefa: “Aua e te fefe e ave Maria lau avā i lou aiga.”—Mataio 1:18-21.

O le mea tonu lenā na faia e lenei tamāloa faamaoni ma usiusitaʻi o Iosefa. Na ia tauaveina lenei tiute tauave tāua: o le tausia aʻe ma le vaavaaia lelei o se tamaitiiti e lē o sona atalii, ae o sē e matuā tāua lava i le Atua. Mulimuli ane, o lona usiusitaʻi i le poloaʻiga a le malo, na ia ave ai lana avā i Peteleema mo le tusigāigoa, ma o i inā na fanau ai le pepe. *

E leʻi toe foʻi Iosefa ma lona aiga i Nasareta. Nai lo lea, sa latou faamautū i Peteleema, e tusa ma ni nai maila le mamao ese mai i Ierusalema. E ui ina matitiva, ae na faia e Iosefa mea uma e na te mafaia ina ia puipuia Maria ma Iesu, mai i le mafatia po o le mananaʻo foʻi i ni mea. E leʻi leva ae latou nonofo loa i se tamaʻi fale. O le taimi lenā ua avea Iesu o se tamaitiiti, atonu ua silia ma le tausaga lona matua, ae faafuaseʻi loa ona toe suia o latou olaga.

Na ō atu i lo latou fale ni tamāloloa e saʻiliʻili i fetu mai i Sasaʻe, atonu mai i Papelonia. Na latou mulimuli i se fetu seʻia oo mai i le fale o Iosefa ma Maria, ma na latou saʻili mo le tamaitiiti o le a fai ma tupu o tagata Iutaia. Na faaalia e nei tamāloloa le matuā faaaloalo.

E tusa lava pe na latou iloa pe e leai foʻi, ae na faia e nei tagata e saʻiliʻili i fetu se tulaga e matuā lamatia ai le ola o Iesu. Na taʻitaʻiina muamua i latou e le fetu i Ierusalema ae e lē i Peteleema. O i inā na latou taʻuina atu ai i le tupu leaga o Herota, o loo latou saʻilia le tamaitiiti o le a avea ma tupu o Iutaia, ma atili sasao aʻe ai le lotoleaga ma le ita o lenei tamāloa.—Tagaʻi i le mataupu “Ua Fesili Mai le ʻAufaitau . . . O Ai na Auina Mai le ʻFetu’?” i le itulau e 29.

O le mea e fiafia ai ona e iai se tasi e sili atu ona malosi nai lo o Herota. E faapefea? Na aumaia e nei tagata asiasi ni meaalofa ma e leʻi mananaʻo i se taui. E mautinoa sa o se mea uiga ese iā Iosefa ma Maria le faafuaseʻi ona mauaina o “meaalofa o auro, o mea manogi ma muro”—o ni ʻoa e taugatā tele! Na fuafua tagata e saʻiliʻili i fetu e toe foʻi e taʻu atu i le tupu o Herota le nofoaga tonu o loo iai le tamaitiiti. Peitaʻi, na faasalavei ane Ieova e ala i se miti, ma faatonuina tagata e saʻiliʻili i fetu ina ia toe foʻi i o latou aiga i se isi auala.—Mataio 2:1-12.

E leʻi leva ona ō ese le ʻau saʻiliʻili i fetu, ae maua loa e Iosefa se lapataʻiga mai i se agelu a Ieova e faapea: “Inā tulaʻi ia ma ave le tamaitiiti ma lona tinā ma sosola i Aikupito, ma nonofo ai seʻia ou toe fai atu; auā o loo saʻili Herota e fasioti i le tamaitiiti.” (Mataio 2:13) O lea, e pei ona taʻua i le amataga o le mataupu, na usiusitaʻi Iosefa. Sa ia faamuamua le saogalemu o lona atalii nai lo o se isi lava mea, ma ave lona aiga i Aikupito. Ona sa tuuina atu e le ʻau saʻiliʻili i fetu faapaupau ni meaalofa taugatā i le aiga, o lea la ua latou maua ai ni mea e ono fesoasoani iā i latou i le nofoaga o le a aumau ai.

Ua taʻua mulimuli ane i talatuu ma aʻoaʻoga faa-apokerifa e faapea, na faavavega ona faapuupuu e Iesu la latou faigāmalaga i Aikupito, puipuia i latou mai i tagata gāoi, ma loloʻu faavavega le laau o le pama ina ia maua ai e lona tinā ni fua. * Ae o le mea moni, o se faigāmalaga umi, faigatā, ma e leʻi mautinoa le mea sa agaʻi i ai.

E tele ni mea e aʻoaʻoina e mātua mai iā Iosefa. Na lotomalie o ia e tuua lana galuega ma se olaga lelei ina ia puipuia lona aiga mai i tulaga e lamatia ai. E manino mai, na vaai o ia i lona aiga o se meaalofa paia lea mai iā Ieova. O loo tausia aʻe foʻi e mātua i aso nei a latou fanau i se lalolagi leaga, o loo tumu i taaʻiga e mafai ona lamatia ma faaleagaina ai fanau. E maʻeu le lelei o faaaʻoaʻoga a tamā ma tinā ia o loo gaoioi ma le faautauta e pei o Iosefa, o loo taumafai malosi e puipuia a latou fanau mai i aafiaga leaga!

Na Tausia e Iosefa Lona Aiga

E foliga mai e leʻi umi ona nonofo le aiga i Aikupito, ona sa taʻu atu e le agelu iā Iosefa ua maliu Herota, o lea na toe ave ai e Iosefa lona aiga i lo latou nuu. Na taʻua i se valoaga anamua o le a valaauina e Ieova lona atalii “mai Aikupito.” (Mataio 2:15) Na fesoasoani Iosefa i le faataunuuina o lenā valoaga, ae o fea nei o le a ave i ai lona aiga?

Na faautauta Iosefa. Na popole o ia i lē na sui atu iā Herota, o Arekilao, o lē e faasauā foʻi ma fasioti tagata. O le taʻitaʻiga a le Atua na ave ai e Iosefa lona aiga i le itu i mātū ina ia mamao ese mai i Ierusalema ma ana taaʻiga, ma toe foʻi atu i lona nuu i Nasareta i Kalilaia. O i inā na tausia aʻe ai lo la aiga ma Maria.—Mataio 2:19-23.

Sa ola i latou i se olaga taugofie, ae e leʻi faigofie. O loo taʻua i le Tusi Paia Iosefa o se kamuta, ma o loo faaaogāina ai se upu e uiga atu i auala eseese e pei o le tātuuina i lalo o laau, toso mai ma sauni e fausia ai se fale, o vaa, o auala laupapa lāiti, o taavale toso, uili, amo, ma meafaigaluega uma e faaaogā i le faatoʻaga. (Mataio 13:55) O se galuega e faigatā. I taimi o le Tusi Paia, sa masani ona galulue kamuta i luma o o latou fale, po o se isi fale i tafatafa ane.

Na faaaogā e Iosefa le tele o meafaigaluega eseese, lea e foliga mai na tuu atu e lona tamā. Atonu na ia faaaogāina se sikuea, fua e tautau, o se penisina, toʻi, ili, agaese, samala uʻamea, samala laau, o se auvili, o kelū eseese, ma atonu ma ni nai fao, e ui lava ina taugatā.

Seʻi mafaufau iā Iesu a o laʻitiiti, o loo matamata atu i lona tamāfai a o galue. E mautinoa sa maofa o ia i le malolosi o tauʻau ma lima o lona tamā, ma lona tomai tele, a o ia tulimataʻia ana gaoioiga uma. Atonu na amata ona faasino e Iosefa i lona atalii laʻitiiti le auala e faia ai nisi o mea faigofie, e pei o le faalamolemole o laupapa i se paʻu iʻa ua mago. Atonu foʻi na ia aʻoaʻoina Iesu i le eseesega o laupapa o loo ia faaaogāina, e pei o le laau o le sukamoru mati, tapeneto, po o le olive.

Na iloa e Iesu, o na lima malolosi na tātuuina i lalo laau, vaneina ogālaau, ma tuʻituʻiina faatasi laupapa, o lima foʻi na na tausia ma faamāfanafanaina o ia, o lona tinā, ma ona uso ma tuafāfine. Ioe, ua toʻatele le aiga o Iosefa ma Maria, ma a itiiti mai e toʻaono la la fanau, atoa ai ma Iesu. (Mataio 13:55, 56) Na tatau ona galue mamafa Iosefa ina ia tausia ma fafagaina i latou uma.

Peitaʻi, na iloa lelei e Iosefa e sili atu ona tāua le tausia o lona aiga i le itu faaleagaga, o lea na ia faaalu ai se taimi e aʻoaʻoina ai lana fanau e uiga iā Ieova le Atua ma Lana tulafono. E masani ona auai o ia ma Maria i le sunako, lea na faitau leotele ma faamatalaina ai le Tulafono. Atonu na tele ni fesili a Iesu, ma na taumafai malosi Iosefa e faamalieina le galala faaleagaga o le tama. Na ave foʻi e Iosefa lona aiga i Ierusalema i tausamiga faalelotu. Ina ia auai i le Paseka faaletausaga, atonu na manaʻomia e Iosefa ni vaiaso se lua e malaga atu ai mo le tusa ma le 70 maila (112.65 km), ma toe foʻi mai.

O loo mulimuli foʻi ulu o aiga Kerisiano i aso nei i lenā lava faaaʻoaʻoga. E latou te faia mea uma mo a latou fanau, ma faamuamua toleniga faaleagaga nai lo o se isi lava mea, e aofia ai ma le tausiga i le itu faaletino. E latou te faimalaga foʻi mo se taimi umi ina ia auai ma a latou fanau i sauniga ma fonotaga faa-Kerisiano. E pei o Iosefa, e latou te iloa e leai se isi mea e sili atu ona lelei e latou te faia mo a latou fanau.

“Ua Ma Fiu”

E pei ona masani ai, sa ave e Iosefa lona aiga i Ierusalema a o 12 tausaga o Iesu. O le taimi lea o le tausamiga o le Paseka ma e faimalaga faatasi atu aiga toʻatele i a latou taavale toso, e ui atu i aai e lauolaola ai laau. E usuina e le toʻatele salamo a ē ō aʻe, a o latou lata atu i fanua lafulafuā ia e lē mamao ese mai i Ierusalema. (Salamo 120-134) Sa ono faatumulia le aai i le faitau selau afe o tagata. Mulimuli ane, ona toe foʻi atu lea o aiga ma a latou taavale toso i o latou nuu. E lē taumatea na tele ni mea na fai e Iosefa ma Maria, o lea na manatu ai atonu o loo ō mai faatasi Iesu ma isi tagata, po o tauaiga. Peitaʻi, ina ua mavae se aso atoa talu ona latou tuua Ierusalema, ae o la iloa loa, e lē o iai Iesu!—Luka 2:41-44.

Na matuā popole i laʻua, ma toe foʻi i Ierusalema e saʻili Iesu. Seʻi manatu i le gaogao ma le taaligoligoa o le aai a o la tauvalaau atu le igoa o la la tama. Faamata o fea o iai le tama? Pe na taumānatu Iosefa ua lē taulau o ia i le tausia o lenei meaalofa tāua mai iā Ieova, ina ua mavae aso e tolu e leʻi maua lava le tama? Mulimuli ane ona la ō atu loa lea i le malumalu. Na la saʻili solo seʻia oo ina tau atu i se potu o loo talanoa ai tamāloloa e atamamai i le Tulafono, ae o loo lotolotoi ai le talavou o Iesu. Seʻi manatu i le mapu o faalogona o Iosefa ma Maria!—Luka 2:45, 46.

Na faalogologo atu Iesu i nei tamāloloa atamamai ma tuufesili atu iā i latou. Na matuā ofo tamāloloa i le poto o Iesu ma ana tali, ma na matuā maofa foʻi Iosefa ma Maria. E lē o taʻua i le Tusi Paia se tala a Iosefa na fai, ae na tautala atu ma le manino Maria mo i laʻua ma faapea atu: “Laʻu tama e, o le ā le mea ua e faapea mai ai iā i maʻua? Ua ma fiu ma lou tamā e suʻe oe.”—Luka 2:47, 48.

O loo tusia i le Tusi Paia se ata manino o le mea moni e uiga i le tausiga a mātua. E iai taimi e matuā faigatā ai, e tusa lava pe e lelei atoatoa le tamaitiiti! O le tausiga faamatua i aso nei i se lalolagi leaga e ono oo mai ai le “fiu,” ae e faamāfanafanaina tamā ma tinā i le iloa, o loo faailoa mai i le Tusi Paia luʻi o loo latou fesagaʻia.

O le mea e fiafia ai, ona sa iai Iesu i le nofoaga e tasi e na te lagonaina ai le vavalalata iā Ieova, lona Tamā i le lagi, ma naunau e taofimau mea uma na ia aʻoaʻoina. O lea la, na tali atu ai o ia i ona mātua ma le faamaoni: “Aiseā na lua suʻeina ai aʻu? Pe lua te lē iloa ea e tatau ona ou iai i le fale o loʻu Tamā?”—Luka 2:49.

E mautinoa na mafaufau Iosefa i na upu i le tele o taimi, ma atonu na ia lagona ai le mitamita. O le mea moni, na galue malosi o ia e aʻoaʻoina lona ataliifai ina ia iai ni ona faalogona faapena e uiga iā Ieova le Atua. I lenā taimi, e ui ina laʻitiiti Iesu, ae ua ia iloa le ituaiga o tamā e alofa, ona o lana faiā ma Iosefa.

Pe afai o oe o se tamā, po o e iloa ua iā te oe le faaeaga o le aʻoaʻo o lau fanau, ia iloa pe e faapeʻī se tamā e alofa ma puipui i lona aiga? I se tulaga tutusa, pe afai e iai sau fanaufai, ia manatua le faaaʻoaʻoga a Iosefa ma ia tausia i latou taʻitoʻatasi i se auala faapitoa ma faapelepele. Ia fesoasoani iā i latou ina ia mafuta vavalalata atu i lo latou Tamā i le lagi, o Ieova le Atua.

Na Finafinau ma le Faamaoni Iosefa

E ui e itiiti ni tala o le olaga o Iosefa o loo taʻua i le Tusi Paia, ae e tāua tele le iloilo totoʻa i ai. E tatou te faitau e faapea na “gauaʻi pea [Iesu] iā i laʻua,” po o ona mātua. E tatou te iloa ai foʻi na “tupu le atamai ma le tino o Iesu, ma ua alofaina o ia e le Atua atoa ma tagata.” (Luka 2:51, 52) O le ā e tatou te iloa mai i na upu e uiga iā Iosefa? E mautinoa e tele ni mea. E tatou te aʻoaʻoina ai sa faaauau pea ona taʻimua Iosefa i le tausia o lona aiga, auā o lea na faaaloalogia e lona atalii lelei atoatoa le pule a lona tamā, ma tumau pea ona gauaʻi i ai.

Na tatou aʻoaʻoina foʻi na faaauau ona tuputupu aʻe le atamai o Iesu, ma e mautinoa sa telē se vaegafai a Iosefa i lea itu. I na aso, sa iai se faataoto lauiloa a tagata Iutaia e faapea, e na o tagata mauoloa e tele lo latou taimi paganoa e mafai ona maua le atamai moni; ae o tagata faigaluega e pei o kamuta, faifaatoʻaga, po o tagata fai uʻamea, “e lē mafai ona latou faia ni faamasinogatonu; ma e lē tatau ona iai i latou i mea o loo talanoaina ai faataoto.” Na mulimuli ane faamaonia e Iesu le sesē o lenā faataoto. A o laʻitiiti, e mautinoa na masani ona faalogo o ia i lona tamāfai o se kamuta faatauvaa, o aʻoaʻoina i latou e uiga iā Ieova ma lana “faamasinogatonu!” O le mea moni, sa masani ona faia faapea e Iosefa.

E mafai foʻi ona tatou iloa ni faamaoniga o le vaegafai a Iosefa i le tupu aʻe o le tino o Iesu. Ona sa lelei ona tausia Iesu, sa tuputupu aʻe o ia ma avea o se alii malosi ma mālōlōina. E faaopoopo atu i lenā, na aʻoaʻoina e Iosefa lona atalii ina ia lelei i galuega faaletino. E lē gata ina iloa Iesu o le atalii o se kamuta, ae o ia foʻi “o le kamuta.” (Mareko 6:3) Na taulau manuia toleniga a Iosefa. E faaaʻoaʻo foʻi ma le atamai ulu o aiga iā Iosefa, e ala i le tausia o a latou fanau, ma faamautinoa ua mafai ona latou tausia i latou lava.

O le taimi lava na taʻua ai i le Tusi Paia ua papatiso Iesu i le 30 o ona tausaga, o i inā e leʻi toe taʻua ai lava Iosefa. E foliga mai na avea Maria o se fafine ua oti lana tane i le taimi na amata ai le faiva a Iesu. (Tagaʻi i le pusa “O Anafea na Maliu ai Iosefa?”i le itulau e 27.) Peitaʻi, ua faataatia e Iosefa ni faaaʻoaʻoga lelei i le avea ai o se tamā e puipui i lona aiga, tausia i latou, ma finafinau ma le faamaoni seʻia oo i le iʻuga. E mafai e so o se tamā, so o se ulu o se aiga, po o so o se Kerisiano ona maua ni aogā mai i le faaaʻoaʻo i le faatuatua o Iosefa.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 7 I na aso, na manatu i se faamau e taitutusa lona tāua ma se faaipoipoga.

^ pala. 8 Tagaʻi i le mataupu “Ia Faaaʻoaʻo i lo Latou Faatuatua—Ua ʻManatunatu i Lona Loto’” i Le Olomatamata o Oketopa 1, 2008.

^ pala. 14 O loo taʻua manino i le Tusi Paia, na faatoʻā faia le vavega muamua a Iesu ina ua uma lona papatisoga. (Ioane 2:1-11) Ina ia iloa atili e uiga i evagelia faa-apokerifa, tagaʻi i le mataupu “Evagelia Faa-Apokerifa—Po o ni Upu Moni o Loo Natia e Uiga iā Iesu?” i le itulau e 18.

[Pusa i le itulau 27]

O Anafea na Maliu ai Iosefa?

Ua tatou iloa na soifua Iosefa a o 12 tausaga o Iesu. O le matua lenā e masani ona aʻoaʻo ai e talavou Iutaia tomai o loo iai i o latou tamā, ma e oo ane i le 15 tausaga ua lelei ai i latou. E foliga na umi se taimi na aʻoaʻo ai e Iosefa Iesu e avea ma kamuta. Pe na soifua pea Iosefa ina ua amata le faiva a Iesu i le 30 o ona tausaga? E lē o mautinoa. O loo taʻua na soifua pea le tinā o Iesu, o ona uso, ma ona tuafāfine i lenā taimi, ae e lē o taʻua Iosefa. Sa taʻua foʻi Iesu i se tasi o taimi “o le tama a Maria,” ae e lē o le atalii o Iosefa. (Mareko 6:3) O loo taʻua, na faia e Maria ana lava filifiliga e aunoa ma le fesili atu i lana tane. (Ioane 2:1-5) E lē o se tulaga masani lenā i taimi o le Tusi Paia, seʻi vaganā o ia o se fafine ua oti lana tane. E lē gata i lea, a o toeitiiti maliu Iesu, sa ia faatonuina lona aposetolo o Ioane ina ia tausia lelei lona tinā. (Ioane 19:26, 27) Pe ana soifua mai pea Iosefa, semanū e lē tau manaʻomia ona faia faapea. E mautinoa la, na maliu Iosefa a o talavou pea Iesu. I le avea ai ma atalii ulumatua, e mautinoa la sa faaauau e Iesu le pisinisi kamuta, ma tausia lo latou aiga seʻia oo ina papatiso.

[Ata i le itulau 24]

Na gaoioi ma le faautauta ma le lē manatu faapito Iosefa ina ia puipuia lona atalii

[Ata i le itulau 25]

Na galue malosi Iosefa ina ia tausia manaʻoga o lona aiga

[Ata i le itulau 26]

Sa masani ona ave e Iosefa lona aiga e tapuaʻi i le malumalu i Ierusalema

[Ata i le itulau 28]

Na toleni e Iosefa lona atalii ina ia avea ma kamuta