Skip to content

Skip to table of contents

Fa‘ifa‘itaki ki He‘enau Tuí

Na‘á Ne Malu‘i, Na‘á Ne Tokonaki, Na‘á Ne Kītaki

Na‘á Ne Malu‘i, Na‘á Ne Tokonaki, Na‘á Ne Kītaki

NA‘E fakaheka hake ‘e Siosifa ha toe uta ‘e taha ki he tu‘a ‘o e ‘así. Sioloto atu kiate ia ‘okú ne sio takai holo ki he kolo fakapo‘uli ko Pētelihemá peá ne ki‘i tātaa‘i ‘a e tapa‘i-kete ‘o e ki‘i monumanu ngāue kaumālohi ko ení. ‘Oku pau pē na‘á ne fakakaukau ki he fu‘u fononga lōloa ‘oku hanga mei mu‘á. ‘Isipite! Ko ha kakai muli, ko ha lea muli, ngaahi tō‘onga muli—‘e anga-fēfē ‘a e fenga‘unu‘aki hono ki‘i fāmilí ki ha fu‘u liliu lahi?

Na‘e ‘ikai faingofua ke tala ‘a e ongoongo kovi ko ení ki hono uaifi ‘ofa‘angá, ‘a Mele, ka na‘e teuteu ki ai ‘a Siosifa peá ne fai ia. Na‘á ne tala ange kia Mele ‘a e misi ‘a ia na‘e fakahoko ange ai ‘e ha ‘āngelo ‘a e fekau ko ení mei he ‘Otuá: Ko e tu‘í, ‘a Hēlota, ‘okú ne loto ke tāmate‘i ‘a hona ki‘i fohá! Na‘e pau ke na hiki leva ‘o ‘ikai toe tatali. (Mātiu 2:13, 14) Na‘e hoha‘a lahi ‘a Mele. ‘E lava fēfē ke fiema‘u ‘e ha taha ke tāmate‘i ‘ene ki‘i tama tonuhia, mo ‘ikai te ne fai ha koví? Na‘e ‘ikai lava ke mahino‘i ia ‘e Mele pe ko Siosifa. Ka na‘á na falala kia Sihova, ko ia na‘á na teuteu ai kinaua.

‘I he ta‘e‘ilo ki he me‘a kuo fakae‘á, na‘e mohe ‘a Pētelihema lolotonga ia ‘a e moulu atu ‘a Siosifa, Mele, mo Sīsū ki tu‘a mei he koló ‘i he fakapo‘ulí. ‘I he‘enau hu‘u fakatongá, pea kamata ke aata mai ‘a e langí ‘i he hahaké, ngalingali na‘e fifili ‘a Siosifa ‘o fekau‘aki mo e me‘a ‘oku toka mei mu‘á. ‘E lava fēfē ‘e ha tufunga mā‘ulalo ke ne malu‘i hono fāmilí mei he ngaahi ivi tākiekina mālohí? Te ne lava ma‘u pē ke fai ha tokonaki ma‘a hono fāmilí? Te ne lava ke kītaki ‘i hono fakahoko ‘a e ngāue mafatukituki ko eni kuo tuku ange ‘e Sihova ko e ‘Otuá kiate iá, ke tokanga‘i mo ‘ohake ‘a e ki‘i tama makehe ko ení? Na‘e fehangahangai ‘a Siosifa mo e ngaahi pole fakatupu manavasi‘i. ‘I he‘etau vakai ki he anga ‘o ‘ene hanga atu ke fetaulaki mo e pole taki taha, te tau sio ai ki he ‘uhinga ‘oku fiema‘u ai ki he ngaahi tamai he ‘aho ní—pea mo kitautolu kotoa—ke tau fa‘ifa‘itaki ki he tui ‘a Siosifá.

Na‘e Malu‘i ‘e Siosifa Hono Fāmilí

‘I he ngaahi māhina ki mu‘á, ‘i hono kolo tupu‘angá ‘a Nāsaleti, na‘e liliu faka‘aufuli ai ‘a e mo‘ui ‘a Siosifá ‘i he hili ‘ene fakama‘u mo e ‘ofefine ‘o Hēlaí. Kia Siosifa, ko Melé ko ha ki‘i finemui anga-tonu, mo fonu ‘i he tui. Ka neongo ia na‘á ne ‘ilo‘i na‘e feitama ‘a Mele! Na‘á ne fakataumu‘a atu ke vete‘i fakafufū ia ke malu‘i ai ‘a Mele mei hano fakamaa‘i. * Kae kehe, na‘e lea ha ‘āngelo kiate ia ‘i ha misi, ‘o fakamatala ange ko e feitama ‘a Melé na‘e fakafou ia ‘i he laumālie mā‘oni‘oni ‘o Sihová. Na‘e tānaki ange ‘e he ‘āngeló ko e tama te ne fanau‘í te ne “fakahaofi ‘a hono kakaí mei he‘enau ngaahi angahalá.” Na‘á ne toe fakapapau‘i kia Siosifa: “‘Oua te ke manavasi‘i ke ‘ave ‘a Mele ko ho uaifí ki ho ‘apí.”—Mātiu 1:18-21.

Ko Siosifa, ‘a ia ko ha tangata mā‘oni‘oni mo talangofua, na‘á ne fai ‘a e me‘a tofu pē ko iá. Na‘á ne tali ‘a e ngāue mafatukituki tahá: ko hono tauhi hake mo tokanga‘i ha foha ‘a ia na‘e ‘ikai ‘o‘ona ka na‘e mahu‘inga ‘aupito ki he ‘Otuá. Ki mui ai, ‘i he talangofua ki ha tu‘utu‘uni faka‘emipaeá, na‘e ‘ave ‘e Siosifa hono uaifi feitamá ki Pētelihema ke lēsisita. Na‘e fanau‘i ai heni ‘a e tamá. *

Na‘e ‘ikai ke ‘ave ‘e Siosifa ‘a hono fāmilí ‘o nau foki ki Nāsaleti. ‘I hono kehé, na‘a nau nofo ‘i Pētelihema, ko ha ngaahi maile si‘i pē mei Selusalema. Na‘a nau masiva, ka na‘e fai ‘e Siosifa ‘a e me‘a kotoa na‘á ne malavá ke malu‘i ‘a Mele mo Sīsū mei he fe‘amokakí pe faingata‘a‘iá. ‘I he hili ha taimi nounou, na‘a nau nofo ‘i ha ‘api mā‘ulalo. Pea ‘i he ‘ikai ke kei pēpē ‘a Sīsū ka ko ha ki‘i tama kei si‘í—‘o mahili hake nai ‘i hono ta‘u tahá—na‘e toe liliu fakafokifā ‘enau mo‘uí.

Na‘e a‘u mai ha kulupu ko ha kau tangata, ko e kau vavalo faka‘asitalolosia mei he Hahaké, ngalingali mei Pāpilone mama‘o. Na‘a nau muimui mai ‘i ha fo‘i feitu‘u ki he ‘api ‘o Siosifa mo Melé pea na‘a nau kumi ki ha ki‘i tama ‘a ia na‘e teu ke hoko ko e tu‘i ‘o e kau Siú. Ko e kau tangatá ni na‘a nau anga-faka‘apa‘apa ‘aupito.

Pe na‘a nau ‘ilo ki ai pe ‘ikai, na‘e ‘ai ‘e he kau vavalo faka‘asitalolosiá ‘a e ki‘i tamasi‘i ko Sīsuú ke ‘i he tu‘unga fakatu‘utāmaki lahi. Ko e fo‘i fetu‘u na‘a nau sio ki aí na‘á ne ‘uluaki taki kinautolu, ‘o ‘ikai ki Pētelihema, ka ki Selusalema. Na‘a nau tala ange ai kia Tu‘i Hēlota fulikivanu ko ‘enau kumí ki ha tama ‘a ia na‘e teu ke hoko ko e tu‘i ‘o e kau Siú. Na‘e tafunaki ‘e he me‘á ni ‘a e ‘ita meheka ‘i he tangatá ni.—Sio ki he kupu “‘Eke He‘etau Kau Lautohí . . . Ko Hai Na‘á Ne Fekau Mai ‘a e ‘Fo‘i Fetu‘ú’?” ‘i he peesi 29.

Ka ko e me‘a fakafiefiá, na‘e ngāue mai ha ivi ia na‘e mā‘olunga ange ‘ia Hēlota. ‘O anga-fēfē? Sai, na‘e to‘o hake ‘e he kau ‘a‘ahí ‘a e ngaahi me‘a‘ofa, ‘o ‘ikai ‘amanekina ke toe fetongi ange. He me‘a fo‘ou mo‘oni ia kuo pau ne hoko kia Siosifa mo Mele ‘i he fakafokifā pē kuó na ma‘u ‘a e “koula mo e ‘inisēnisi hinehina mo e mula”—ko ha ngaahi koloa mahu‘inga! Na‘e fakataumu‘a ‘a e kau vavalo faka‘asitalolosiá ke tala kia Tu‘i Hēlota ‘a e feitu‘u tofu pē ko ia na‘a nau ‘ilo ai ‘a e tama na‘a nau kumi ki aí. Kae kehe, na‘e kau mai ‘a Sihova. Fakafou ‘i ha misi, na‘á ne fakahinohino ai ki he kau vavalo faka‘asitalolosiá ke nau foki ki honau fonuá ‘i ha hala kehe.—Mātiu 2:1-12.

Taimi nounou mei he mavahe ‘a e kau vavalo faka‘asitalolosiá, na‘e ma‘u ‘e Siosifa ‘a e fakatokanga ko ení mei he ‘āngelo ‘a Sihová: “Tu‘u hake, ‘ave ‘a e ki‘i tamá mo ‘ene fa‘eé pea mou hola ki ‘Isipite, pea nofo ai kae ‘oua ke u toki fakahā atu, he ‘oku teu ke kumi ‘e Hēlota ‘a e ki‘i tamá ke tāmate‘i.” (Mātiu 2:13) Ko ia, hangē ko ia ‘oku tau fakatokanga‘i ‘i he kamata‘angá, na‘e talangofua ‘a Siosifa ‘o ‘ikai toe tatali. Na‘á ne ‘ai ‘a e tu‘unga malu ‘a ‘ene tamá ke mu‘omu‘a ia ‘i he me‘a kehe kotoa pē peá ne ‘ave hono fāmilí ki ‘Isipite. Koe‘uhi na‘e ‘oange ‘e he kau vavalo faka‘asitalolosia pangani ko iá ki he fāmilí ni ‘a e ngaahi me‘a‘ofa totongi mamafa mo‘oni, na‘a nau ma‘u leva he taimi ko ení ha ngaahi me‘a ‘a ia ‘e lava ke tokoni kia kinautolu ‘i he‘enau nofo ‘āunofo na‘a nau hanga atu ki aí.

Ki mui ai, na‘e hanga ‘e he ngaahi fananga faka‘apokalifá mo e ngaahi talatupu‘á ‘o ‘ai ke ongo fakamānako ‘a e fononga ki ‘Isipité, ‘o taku na‘e fakanounou‘i fakaemana ‘e he ki‘i tamasi‘i ko Sīsuú ‘a e fonongá, mana‘i ‘a e kau kaiha‘á ke ‘oua te nau fai ha kovi, pea a‘u ki hono ‘ai ‘a e ‘ulu paame teití ke mapelu hifo ki he‘ene fa‘eé ke ne paki honau fuá. * Ko hono mo‘oní, ko ha fononga lōloa mo fakaongosia mo‘oni ia ki he ta‘e‘iloá.

‘Oku lava ke ako lahi ‘a e ngaahi mātu‘á meia Siosifa. Na‘á ne loto-lelei ke ta‘ofi ‘ene ngāué pea feilaulau‘i ‘a ‘ene fiemālie ‘a‘aná koe‘uhi ke malu‘i ‘a hono fāmilí mei he fakatu‘utāmakí. ‘Oku hā mahino, na‘á ne vakai ki hono fāmilí ko ha me‘a toputapu kuo tuku ange ‘e Sihova kiate ia. ‘Oku ‘ohake ‘e he ngaahi mātu‘a he ‘aho ní ‘enau fānaú ‘i ha māmani fakatu‘utāmaki, ko ha māmani ‘oku fonu ‘i he ngaahi mālohi ‘a ia te ne ‘ai ki ha tu‘unga fakatu‘utāmaki, fakamele‘i, pea na‘a mo hono faka‘auha ‘a e fānau tupú. He taau mo‘oni ke fakavīkiviki‘i ‘a e ngaahi fa‘ē mo e ngaahi tamai ko ia ‘oku nau fai ‘a e fo‘i ngāue papau hangē ko ia na‘e fai ‘e Siosifá, ‘o nau ngāue mālohi ke malu‘i ‘enau fānaú mei he ngaahi tākiekina peheé!

Na‘e Tokonaki ‘a Siosifa Ma‘a Hono Fāmilí

‘Oku ngalingali na‘e ‘ikai ke nofo fuoloa ‘a e fāmilí ni ‘i ‘Isipite, he na‘e vave pē hono fakahā ‘e he ‘āngeló kia Siosifa kuo mate ‘a Hēlota. Na‘e taki ‘e Siosifa ‘a hono fāmilí ‘o nau foki ki honau fonua tupu‘angá. Na‘e tomu‘a tala ‘e ha kikite ‘i he kuonga mu‘á ‘e ui ‘e Sihova ‘a hono ‘aló “mei ‘Isipite.” (Mātiu 2:15) Na‘e tokoni ‘a Siosifa ki hono fakahoko iá, ka te ne taki he taimi ko ení hono fāmilí ki fē?

Na‘e tokanga ‘a Siosifa. Na‘e fakapotopoto ‘ene manavasi‘i ki he fetongi ‘o Hēlotá, ‘a ‘Akileosi, ‘a ia na‘e tatau pē mo ia ‘i he anga-fulikivanú mo e fakapoó. Ko e tataki faka‘otuá na‘á ne taki ‘a Siosifa ke ne ‘ave hake hono fāmilí ki he tokelaú, ‘o mama‘o mei Selusalema mo e kotoa ‘o hono ngaahi alēlea fakafufuú, pea nau foki ki hono kolo tupu‘angá ko Nasaleti ‘i Kālelí. Na‘á ne tauhi hake ai mo Mele ‘a hona fāmilí.—Mātiu 2:19-23.

Na‘a nau mo‘ui ‘i ha founga mo‘ui faingofua—ka na‘e ‘ikai ko ha mo‘ui ia na‘e faingofua. ‘Oku lave ‘a e Tohi Tapú kia Siosifa ko e tufunga, ‘o ngāue‘aki ha fo‘i lea ‘oku kāpui ai ‘a e ngaahi founga lahi ‘o hono ngāue‘aki ‘a e papá, ‘o hangē ko hono tutu‘u hifo ‘o e papá, fetuku ia, pea mo hono tauaki ia ke ngāue‘aki ‘i hono langa ‘a e ngaahi fale, ngaahi vaka, fanga ki‘i hala-fakakavakava iiki, ngaahi saliote, ngaahi ve‘eteka, ngaahi ‘ioke, pea mo e ngaahi me‘angāue kehekehe ki he ngoué. (Mātiu 13:55) Ko e ngāue fakaesino faingata‘a ia. Ko e tokotaha tufunga ‘i he taimi ‘o e Tohi Tapú na‘e fa‘a ngāue pē ‘o ofi ki he matapā ‘o hono ki‘i fale faingofua pē pe ‘i ha fale ngāue na‘e hoko mai ki ai.

Na‘e ngāue‘aki ‘e Siosifa ha ngaahi me‘angāue kehekehe lahi, ko e ni‘ihi ai ngalingali na‘e tuku‘au mai mei he‘ene tamaí. ‘Oku pau pē na‘á ne ngāue‘aki ha sikuea, palameti, ko ha sioka laine, ki‘i toki, ko ha kili, ko ha toki to‘oliu, hāmala, hāmala papa, ngaahi tutu‘u, ko ha vili ‘a ia na‘á ne ngāue‘aki ai ha kaufana ke fusi ki mu‘a mo mui, ngaahi kulū kehekehe, pea mo ha ngaahi fo‘i fa‘o nai ‘e ni‘ihi, neongo na‘e mamafa honau totongí.

Faka‘uta atu kia Sīsū ‘i he‘ene kei tamasi‘í ‘okú ne sio ki he ngāue ‘a ‘ene tamai ohí. Na‘e ulo hono matá mo hangataha ki he nga‘unu kotoa pē ‘a Siosifa, ‘a ia ‘oku pau pē na‘e fakamānako kiate ia ‘a e mālohi na‘e ‘i hono ongo uma lalahí mo hono ongo nima kaumālohí, ko ‘ene nima potó, mo e tonu ‘a ‘ene sió. Na‘e kamata fakahāhā nai ‘e Siosifa ki hono ki‘i fohá ‘a e anga hono fakahoko ‘o e ngaahi ngāue faingofua pehē ‘o hangē ko hono fakahamolemole ‘a e ngaahi konga tungotunga ‘i he papá ‘aki ‘a e kili‘i ika mōmoá. ‘Oku ngalingali na‘á ne ako‘i kia Sīsū ‘a e ngaahi faikehekehe ‘o e ngaahi kalasi kehekehe ‘o e papa na‘á ne ngāue‘akí—hangē ko e sukaminó, ‘oké pe ‘ōlivé.

Na‘e ‘ilo‘i foki ‘e Sīsū ko e ongo nima mālohi ko ia na‘á ne tā hifo ‘a e ‘akaú, tu‘utu‘u ‘a e ngaahi fu‘u papa pimí, mo tuki fakama‘u ‘a e ngaahi hoko‘angá ko e toe ongo nima anga-‘ofa pē ia na‘á ne milimili mo fakafiemālie‘i ia, mo ‘ene fa‘eé, pea mo e toenga ‘o e fānaú. ‘Io, na‘e ma‘u ‘e Siosifa mo Mele ha fāmili tokolahi ‘a ia na‘e faai atu ‘o kau ki ai ‘o ‘ikai si‘i hifo ‘i he fānau ‘e toko ono ‘o tānaki atu kia Sīsū. (Mātiu 13:55, 56) Na‘e pau kia Siosifa ke toe ngāue mālohi ange ke tokanga‘i mo fafanga kotoa kinautolu.

Kae kehe, na‘e mahino‘i ‘e Siosifa ko hono tokanga‘i ‘a e ngaahi fiema‘u fakalaumālie ‘a hono fāmilí na‘e mahu‘inga tahá. Ko ia na‘á ne vahe‘i ‘a e taimi ki hono ako‘i ‘ene fānaú fekau‘aki mo Sihova ko e ‘Otuá mo ‘Ene ngaahi laó. Ko ia mo Mele na‘á na ‘ave ma‘u pē kinautolu ki he sinakoke ‘i honau feitu‘ú, ‘a ia na‘e lau le‘o-lahi mo fakamatala‘i ai ‘a e Laó. ‘I he hili iá na‘e lahi nai ‘a e ngaahi fehu‘i ‘a Sīsuú pea na‘e feinga mālohi ‘a Siosifa ke fakafiemālie‘i ‘a e fiekaia fakalaumālie ‘a e tamasi‘í. Na‘e toe ‘ave ‘e Siosifa ‘a hono fāmilí ki he ngaahi kātoanga fakalotu ‘i Selusalemá. ‘I he Pāsova fakata‘ú, na‘e fiema‘u nai kia Siosifa ‘a e uike ‘e ua ke fai ai ‘a e fononga ‘o e maile nai ‘e 70 (kilomita ‘e 112.65), ke kau ki he me‘a na‘e faí, pea toki foki.

Ko e ngaahi ‘ulu‘i fāmili Kalisitiane he ‘aho ní ‘oku nau muimui ‘i ha sīpinga meimei tatau. ‘Oku nau foaki atu kinautolu ki he‘enau fānaú, ‘o fakamu‘omu‘a ‘a e ako‘i fakalaumālié ‘i he ngaahi tokanga kehe kotoa pē, kau ai ‘a e ngaahi fiemālie fakamatelié. ‘Oku nau feinga lahi ke ‘ave ‘enau fānaú ki he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané fakatou‘osi ‘a e ngaahi fakataha lalahi mo e iiki. ‘I he hangē ko Siosifá, ‘oku nau ‘ilo ‘oku ‘ikai ha toe ‘inivesi lelei ange heni ‘e lava ke nau fai ma‘á e lelei ‘a ‘enau fānaú.

“Loto-Hoha‘a Lahi”

‘I he ta‘u 12 ‘a Sīsuú, na‘e ‘ave ‘e Siosifa ‘a e fāmilí ki Selusalema ‘o hangē pē ko e anga-mahení. Ko e Pāsová ia, ko ha taimi ‘o e kātoanga, pea na‘e fononga fakataha ha ngaahi fāmili tokolahi ‘o fou atu ‘i he feitu‘u tuku‘uta tupu ma‘ui‘ui ‘o e fa‘ahita‘u failaú. ‘I he‘enau fakaofiofi atu ki he funga fonua ‘atāloa ‘o ofi ki he kolo mā‘olunga ko Selusalemá, na‘e hiva‘i ‘e he tokolahi ‘a e ngaahi saame ‘iloa ‘o e ‘alu-haké. (Saame 120-134) Na‘e ngaeve nai ‘a e koló ‘i he kakai ‘e laui kilu. ‘I he hili iá, na‘e kamata ke fononga ‘a e ngaahi fāmilí ‘o foki ki ‘api. Ko Siosifa mo Mele, ‘i he lahi nai ‘ena me‘a ke faí, na‘á na fakamahalo na‘e fononga fakataha ‘a Sīsū ia mo e ni‘ihi kehé, ko e ngaahi mēmipa nai ‘o e fāmilí. ‘I he toki hili ha ‘aho kakato ‘o e mama‘o mai mei Selusalemá na‘á na ‘ilo‘i hake ai ha fo‘i mo‘oni fakatupu manavasi‘i—na‘e puli ‘a Sīsū!—Luke 2:41-44.

‘I he‘ena hahaka holó, na‘á na toe lue ‘o foki ki Selusalema. Faka‘uta atu ki he ngaongao mo hā ngalikehe ‘a e koló kiate kinaua ‘i he taimi ko ení ‘i he‘ena laka atu ‘i he halá, ‘o na ui ‘a e hingoa ‘o hona fohá. ‘Oku ‘i fē nai ‘a e tamasi‘í? ‘I he ‘aho hono tolu ‘o e kumí, na‘e kamata nai ke fifili ‘a Siosifa pe na‘á ne mātu‘aki ta‘elavame‘a mo‘oni ‘i hono tokanga‘i ‘a e me‘a toputapu ko eni na‘e tuku ange ‘e Sihova kiate iá? Faifai pē, na‘á na ‘alu ki he temipalé. Na‘á na kumi holo ai ‘o na a‘u mai ki ha loki na‘e fakatahataha ai ha kau tangata poto tokolahi, na‘a nau mataotao ‘i he Laó—fakataha mo e tamasi‘i ko Sīsuú ‘oku tangutu ‘i honau lotolotongá! Faka‘uta atu ki he fiemālie na‘e ongo‘i ‘e Siosifa mo Melé!—Luke 2:45, 46.

Na‘e fakafanongo ‘a Sīsū ki he kau tangata potó mo vēkeveke ke ‘eke ha ngaahi fehu‘i. Na‘e ofoofo ‘a e kau tangatá ni ‘i he mahino ‘a e ki‘i tamá pea mo ‘ene ngaahi talí. Kae kehe, na‘e mo‘utāfu‘ua ‘a Mele mo Siosifa. Fakatatau ki he lēkōtí, ‘oku fakalongolongo pē ‘a Siosifa. Ka ko e ngaahi lea ‘a Melé na‘e fakahoko pōto‘i atu ai kinaua fakatou‘osi: “Tama, ko e hā na‘á ke fai pehē ai kiate kimauá? Ko ho‘o tamaí eni mo au kuó ma kumi kiate koe mo e loto-hoha‘a lahi.”—Luke 2:47, 48.

Ko ia ‘i ha ngaahi fo‘i lea si‘i pōto‘i, ‘oku ‘omai ai ‘e he Folofola ‘a e ‘Otuá ha fakatātā mo‘oni ‘o e tu‘unga ko e mātu‘á. ‘Oku malava ke fakalotomafasia—na‘a mo e taimi ‘oku haohaoa ai ‘a e ki‘i tamá! Ko e tauhi fānau ‘i he māmani fakatu‘utāmaki ‘o e ‘aho ní ‘e lava ke ne ‘omai ‘a e “loto-hoha‘a lahi” faufaua, ka ‘e lava ke ma‘u ‘e he ngaahi tamaí mo e ngaahi fa‘eé ha fiemālie ‘i hono ‘ilo‘i ‘oku fakahaa‘i ‘e he Tohi Tapú ‘oku mo‘oni ‘a e pole ‘oku nau fehangahangai mo iá.

Ko e me‘a fakafiefiá, na‘e nofo ‘a Sīsū ‘i he fo‘i feitu‘u ‘e taha he māmaní ‘a ia na‘á ne ongo‘i ofi taha ai ki he‘ene Tamai fakahēvaní, ‘a Sihova, ‘o ne vēkeveke ke ako ha fa‘ahinga me‘a pē te ne malava ‘o akó. Ko ia ai, na‘á ne fai ha tali faingofua mo loto-mo‘oni ki he‘ene ongo mātu‘á: “Ko e hā na‘á mo kumi holo ai aú? ‘Ikai na‘á mo ‘ilo kuo pau ke u ‘i he fale ‘o ‘eku Tamaí?”—Luke 2:49.

‘Oku pau pē na‘e toutou fakakaukau ‘a Siosifa ki he ngaahi lea ko iá ‘i he ngaahi taimi lahi. Na‘á ne hoko nai ‘o fiefia ‘o ne laukau‘aki ia. He ko ē, na‘á ne ngāue tōtōivi ke ako‘i ‘a hono foha ohí ke ne ma‘u ‘a e ongo‘i pehē fekau‘aki mo Sihova ko e ‘Otuá. ‘I he taimi ko ia ‘o ‘ene mo‘uí ‘i he tu‘unga ko ha tamasi‘í, na‘e ‘osi ma‘u ‘e Sīsū ha ngaahi ongo‘i māfana fekau‘aki mo e fo‘i lea “tamaí”—ko e ngaahi ongo‘i ‘a ia ‘i hono tu‘unga lahi na‘e fakafuo ia ‘i he‘ene feohi mo Siosifá.

Kapau ko ha tamai koe, ‘okú ke ‘ilo‘i ‘a e monū ‘okú ke ma‘u ke tokoni‘i ‘a ho‘o fānaú ke nau ma‘u ha fakakaukau pe ko e hā koā ‘a e tamai anga-‘ofá mo e tamai ‘okú ne fai ha malu‘í? ‘Oku pehē pē, kapau ‘oku ‘i ai ha fānau ho malí ki mu‘a pe fānau ohi, manatu‘i ‘a e fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Siosifá pea tō‘ongafai ki he tokotaha taki taha ‘i he tu‘unga ‘okú ne makehe mo mahu‘inga. Tokoni‘i kinautolu ke nau ‘unu‘unu ofi ange ki he‘enau Tamai fakahēvaní, ‘a Sihova ko e ‘Otuá.

Na‘e Kītaki Faitōnunga ‘a Siosifa

‘Oku fakahaa‘i mai ‘e he Tohi Tapú ha toe ngaahi fakamatala si‘i pē ‘o kau ki he mo‘ui ‘a Siosifá, ka ‘oku taau ke fai ha vakai lelei ki ai. ‘Oku tau lau ai ko Sīsuú “na‘e hokohoko atu ‘ene anganofo kiate kinauá”—ki he‘ene ongo mātu‘á. ‘Oku tau toe ‘ilo‘i ai “na‘e fakautuutu ‘a Sīsū ‘i he potó pea ‘i he tupu fakaesinó pea mo e lelei‘ia ai ‘a e ‘Otuá mo e tangatá.” (Luke 2:51, 52) Ko e hā ‘oku fakahaa‘i mai ‘e he ngaahi lea ko iá ‘o fekau‘aki mo Siosifá? Ko ha ngaahi me‘a ‘e ni‘ihi. ‘Oku tau ako ai na‘e hokohoko atu ‘a e takimu‘a ‘a Siosifa ‘i hono fāmilí, he ko hono foha haohaoá na‘á ne faka‘apa‘apa ki he mafai ‘o ‘ene tamaí pea hokohoko atu ‘ene anganofo ki aí.

‘Oku tau toe ako na‘e hokohoko atu ‘a e tupulekina ‘a Sīsū ‘i he potó. Ko hono mo‘oní na‘e ‘i ai ‘a e kaunga lahi ‘a Siosifa ki he fakalakalaka ‘a hono fohá ‘i he tafa‘aki ko iá. ‘I he ngaahi ‘aho ko iá, na‘e ‘i ai ha palōveepi motu‘a ‘a e kau Siú. Na‘e taukave‘i ai ko e kau tangata pē ‘oku nau mālōlō fakahāueé ‘e lava ke nau hoko ‘o poto mo‘oní, lolotonga ia ko e kau tangata pōto‘i ngāue hangē ko e kau tufungá, kau fāmá, mo e kau tuki-ukameá “‘e ‘ikai lava ke nau fai ha fakamaau totonu mo fai ha fakamaau; pea ‘e ‘ikai ke ma‘u kinautolu ‘i ha feitu‘u ‘oku mahe‘a ai ‘a e ngaahi pealapelí.” Ki mui ai, na‘e fakae‘a ‘e Sīsū ‘a e koto māngoa ‘a e fo‘i palōveepi ko iá. ‘I he‘ene kei tamasi‘í, he tātu‘olahi mo‘oni ē ‘ene fanongo ki he‘ene tamai ohí, neongo ko ha tufunga mā‘ulalo ia, ‘i he‘ene faiako ola lelei ‘o fekau‘aki mo e ‘fakamaau totonu mo e fakamaau’ ‘a Sihová! ‘Oku ‘ikai ha veiveiua, na‘e hoko ia ‘i he ngaahi taimi ta‘efa‘alaua.

‘Oku tau toe sio nai ki he fakamo‘oni ‘o e tākiekina ‘a Siosifá ‘i he tupu fakaesino ‘a Sīsuú. ‘I he‘ene hoko ko ha tamasi‘i na‘e tokanga‘i leleí, na‘e tupu hake ‘a Sīsū ‘o hoko ko ha tangata sino mālohi mo mo‘ui lelei. ‘Ikai ko ia pē, na‘e ako‘i ‘e Siosifa ‘a hono fohá ke ne hoko ‘o pōto‘i ‘i he ngāue fakaesino na‘á ne faí. Na‘e ‘iloa ‘a Sīsū ‘o ‘ikai ngata pē ‘i he tu‘unga ko e foha ‘o e tufungá ka ‘ko e tufunga’ foki. (Ma‘ake 6:3) Ko ia ko e ako na‘e fai ‘e Siosifá na‘e lavame‘a. ‘Oku fai fakapotopoto ‘a e ngaahi ‘ulu‘i fāmilí ‘i he‘enau fa‘ifa‘itaki kia Siosifa, ‘o tokanga ki he tu‘unga lelei ‘oku ‘aonga ki he‘enau fānaú pea fakapapau‘i ‘oku lava ke nau tokanga‘i pē kinautolu.

‘I he‘etau a‘u pē ko ia ki he tu‘unga ‘i he lēkooti ‘a e Tohi Tapú ‘a ia ‘oku papitaiso ai ‘a Sīsū ‘i hono ta‘u 30, ‘oku tau ‘ilo‘i ai ‘oku ‘ikai ke toe kau ‘a Siosifa ia ‘i he talanoá. ‘Oku fokotu‘u mai ‘e he fakamo‘oní na‘e hoko ‘a Mele ko ha uitou ‘i he taimi na‘e kamata ai ‘e Sīsū ‘ene ngāue fakafaifekaú. (Sio ki he puha “Na‘e Mate ‘a Siosifá ‘Anefē?” ‘i he peesi 27.) Neongo ia, na‘e tuku mai ‘e Siosifa ha faka‘ilonga mahino—ko ha fa‘ifa‘itaki‘anga lelei mo‘oni ‘o ha tamai na‘á ne malu‘i hono fāmilí, fai ha tokonaki ma‘anautolu, pea kītaki faitōnunga ‘o a‘u ki he ngata‘angá. ‘E lelei ki ha tamai pē, ki ha ‘ulu‘i fāmili pē, pe ki ha Kalisitiane kehe pē ke fa‘ifa‘itaki ki he tui ‘a Siosifá.

[Fakamatala ‘i lalo]

^ pal. 7 ‘I he ngaahi ‘aho ko iá, na‘e fai ‘a e vakai ki he fakama‘ú ‘oku meimei tatau pē mo e malí.

^ pal. 8 Sio ki he kupu “Fa‘ifa‘itaki ki He‘enau Tuí—Na‘á Ne Fa‘o ‘ki Hono Loto’” ‘i he ‘īsiu ‘o e Taua Le‘o ‘o Sanuali-Ma‘asi 2009.

^ pal. 14 ‘Oku fakahaa‘i mahino ‘i he Tohi Tapú ko e ‘uluaki mana ‘a Sīsuú na‘e toki hoko ia ‘i he hili ‘ene papitaisó. (Sione 2:1-11) Ke ako lahi ange fekau‘aki mo e ngaahi fakamatala kōsipeli faka‘apokalifá, sio ki he kupu “Ngaahi Kōsipeli Faka‘apokalifá—Ko ha Ngaahi Mo‘oni Fufū Fekau‘aki mo Sīsū?” ‘i he peesi 18.

[Puha ‘i he peesi 27]

Na‘e Mate ‘a Siosifá ‘Anefē?

‘Oku tau ‘ilo‘i na‘e mo‘ui ‘a Siosifa ‘i he taimi na‘e ta‘u 12 ai ‘a Sīsuú. ‘I he tu‘unga ta‘umotu‘a ko iá na‘e kamata ai ke ako ‘e he to‘utupu Siu tokolahi ‘a e pōto‘i ngāue ‘a ‘enau tamaí pea nau hoko ko ha kau akoako ‘i he‘enau ta‘u 15. ‘Oku hā mai na‘e mo‘ui ‘a Siosifa ‘o fuoloa fe‘unga ke ne ako‘i ai ‘a Sīsū ke hoko ko ha tufunga. Na‘e kei mo‘ui nai ‘a Siosifa ‘i he taimi na‘e kamata ai ‘e Sīsū ‘a ‘ene ngāue fakafaifekaú ‘i he‘ene ta‘u 30 nai? ‘Oku hā mātu‘aki faka‘alongaua ‘aupito. Ko e fa‘ē, fanga tokoua, mo e fanga tuofāfine ‘o Sīsuú ‘oku fai ‘a e lave kiate kinautolu kotoa na‘a nau mo‘ui ‘i he taimi ko iá ka ‘oku ‘ikai fai ha lave ia kia Siosifa. Na‘e a‘u ‘o ui ‘a Sīsū ‘i he taimi ‘e taha “ko e tama ‘a Mele,” kae ‘ikai pehē ko e foha ‘o Siosifa. (Ma‘ake 6:3) ‘Oku fai ‘a e lave kia Mele he‘ene ngāue mo tamu‘omu‘a ‘iate ia pē ‘i hono fai ha me‘a, ‘o ‘ikai ke ne fakapā ki hano husepāniti. (Sione 2:1-5) Ne mei ngalikehe ‘a e me‘a ko iá ‘i he ngaahi taimi ‘o e Tohi Tapú tuku kehe kapau ko ha uitou ia. Faka‘osí, ‘i he teitei pekia ‘a Sīsuú, na‘á ne tuku atu ‘a hono tokanga‘i ‘ene fa‘eé ki he ‘apositolo ko Sioné. (Sione 19:26, 27) Na‘e ‘ikai mei fiema‘u ia ke ne fai pehē kapau na‘e kei mo‘ui ‘a Siosifa. ‘Oku hā mahino leva, na‘e mate ‘a Siosifa ‘i he taimi na‘e kei talavou nai ai ‘a Sīsuú. ‘I he tu‘unga ko e foha lahi tahá, ‘oku ‘ikai ha veiveiua na‘e hoko atu ‘e Sīsū ‘a e ngāue fakatufungá pea tokanga‘i ‘a e fāmilí ‘o a‘u ki he‘ene papitaisó.

[Fakatātā ‘i he peesi 24]

Na‘e fai ‘e Siosifa ‘a e fo‘i ngāue papau mo ta‘esiokita ke malu‘i ‘ene ki‘i tamá

[Fakatātā ‘i he peesi 25]

Na‘e ngāue mālohi ‘a Siosifa ke tokonaki ma‘a hono fāmilí

[Fakatātā ‘i he peesi 26]

Na‘e ‘ave ma‘u pē ‘e Siosifa ‘a hono fāmilí ke nau lotu ‘i he temipalé ‘i Selusalema

[Fakatātā ‘i he peesi 28]

Na‘e ako‘i ‘e Siosifa ‘a hono fohá ke hoko ko ha tufunga