Okulavisa Enyingilikilo Limwe Liononthiki Mbahulililako!

“Pokati kenyi, tuakala ovaviuki, novakuatyili, nokuhena onombei.” —1 TESSALONICENSES 2:10.

OVOLA ONONTHELE OMBU MBAKOLELA:

․․․․․

Oityi tulilongesila ku Absalau na Juda Iskaliote na Dalila valavisile vakuavo?

․․․․․

Oñgeni matuhetekela oukuatyili wa Jonatã na Petulu?

․․․․․

Oñgeni tupondola okukala ovakuatyili na Jeova nauna tuelinepa nae?

1-3. (a) Enyingilikilo patyi lilekesa okuti tukahi mononthiki mbahulililako, iya otyo tyakutikinya tyi? (b) Omapulo patyi etatu matukumbulula?

 OITYI Dalila, na Absalau, na Juda Iskaliote valinga tyelifwa? Ankho havakuatyili. Dalila walavisa omukoyesi Sansau, omulume ankho umuhole unene. Absalau walavisa Tate yae, Ohamba David. Juda wapakula Tatekulu yae, Jesus Kristu. Etyi ovanthu ovo valinga tyanyonene vakuavo! Mahi omokonda yatyi otyo tyitusukalalesa unene?

² Omuhoneki umwe wahoneka okuti okulavisa otyituwa tyimwe tyilingwa unene hono. Otyo ankho tyikeveleluale. Etyi Jesus apopia enyingilikilo “lionthyulilo youye,” oe wati: “Ovanyingi . . . mavekelipakula kese umwe na mukuavo.” (Mateus 24:3, 10) “Okupakula” tyihangununa okuava omunthu pomaoko ondyale, okumulavisa. Oulavisi tuete hono ulekesa okuti tukahi “mononthiki mbahulililako,” ngetyi tyapopile Paulu okuti ovanthu mavakakala “ononkhembi, . . . novapakuli.” (2 Timóteo 3:1, 2, 4) Vokuhoneka omikanda no nosinema, ovikando ovinyingi valekesa otyituwa tyokulavisa ngatyina otyiwa. Mahi, omikanda no nosinema kambutupopila otyili. Momuenyo wetu muene, ounkhembi nokulavisa vieta oluihamo no nonkhumbi. Ovituwa ovio enyingilikilo liokuti pahe tukahi mononthiki mbahulililako!

³ Oityi tupondola okulilongesila Mombimbiliya konthele yavana vali ononkhembi kohale? Onongeleka patyi tupondola okuhetekela mbovanthu vakalele ovakuatyili navakuavo? Okulie tuna okulekesa oukuatyili? Tutalei.

ONONGELEKA MBEVIYULO MBOKOHALE

4. Oñgeni Dalila alavisa Sansau, iya omokonda yatyi otyo alinga otyivi?

⁴ Tete, tutalei omulavisi Dalila, una Omukoyesi Sansau ankho ehole unene. Sansau ankho uhanda okuhongolela ovilwa pokati kova Filisteu opo aamene ovanthu va Huku. Tyafuile ovalume vetano ova Filisteu ankho vetyii okuti Dalila  tyotyili kehole Sansau, avemufete opo anoñgonoke opi patunda ononkhono mbae, opo vemuipae. Omulavisi Dalila etavela etyi apopilwa, ahetekela ovikando vitatu okunoñgonoka ononkhono mba Sansau, ehetyivili. Atualako okumukuluminya “nonondaka mbae omuvo auho nokumuhongiliya.” Okuhulako, “ohande yae aipuila, alo kononkhia.” Moluotyo, Sansau emupopila okuti onohuki mbae nalumwe mbakeyelwe, inkha mbukeyua, ukala tyehena ononkhono. a Mokonda Dalila ankho pahe wetyinoñgonoka, akeye onohuki mba Sansau puetyi ankho elele kovikalo viae, iya emupakula konondyale mbae opo valinge nae etyi ankho vahanda. (Juízes 16:4, 5, 15-21) Etyi alinga ankho otyivi! Mokonda yelulu, Dalila walavisa omunthu ankho umuhole unene.

5. (a) Oñgeni Absalau alavisa David, iya otyo tyalekesa tyi konthele yae? (b) Oñgeni David elitehelela etyi Aitofele emulavisa?

⁵ Pahe tutalei omulavisi omukuavo, Absalau. Nelungavi enene, watokola okupunda outumini wa tate yae, Ohamba David. Tete, Absalau ‘wavaka omitima viovanthu vo Isilayeli.’ Oe ankho ulilekesa ngoti uhole unene ovanthu nokuvelinga omilao viomatutu. Ankho uvepupula komapepe nokuvepa onombesu, nokulinga ngoti wesuka navo. (2 Samuel 15:2-6) Absalau alo umwe ahongiliya Aitofele, epanga David ankho ayumba onthumbi, nae akala omulavisi, elipake kumwe nae. (2 Samuel 15:31) Mo Salmo 3 na 55 David upopia oñgeni otyo tyemukalesile. (Salmo 3:1-8; tanga Salmo 55:12-14.) Absalau ankho ukahi nokulwisa ohamba yaholovonwa na Jeova. Etyi alinga tyalekesa okuti watomba epondolo lia Jeova liokuholovona una ahanda akale ohamba. (1 Crônicas 28:5) Absalau ehetyivili okulinga etyi ahandele, iya David atualako okutumina ngo Hamba yaholovonwa na Jeova.

6. Oñgeni Juda alavisa Jesus? Hono ovanthu vapopia enyina Juda pala okulekesa tyi?

⁶ Pahe soka kuetyi omulavisi Juda Iskaliote alinga Kristu. Mopasikwa yahulililako Jesus alinga nono apostolu mbae 12, wevepopila okuti: “Tyotyili, ndyimupopila okuti: Umwe puonwe mandavisa.” (Mateus 26:21) Monthiki oyo kongulohi, Jesus apopila Petulu, na Tiagu, na João motyikunino tyo Getsemani, okuti: “Talei! Una mandavisa ukahi nokuya.” Liwa-liwa, Juda amoneka motyikunino kumwe novanthu ovanyingi, “aende alo pu Jesus ati: ‘Oñgeni Mulongesi!’ Emuavela ombesinyu.” (Mateus 26:46-50; Lucas 22:47, 52) Juda “walavisa ohonde yomuviuki” iya apakula Jesus Kristu konondyale mbae. Iya omulavisi Juda walandesa Jesus otyiñgapi? 30 onombongo mbovivela! (Mateus 27:3-5) Tunde opo, ovanthu vapopia enyina Juda pala okulekesa omunthu “omulavisi,” haunene una ulavisa epanga liae. b

7. Oityi tulilongesila ku (a) Absalau na Juda na (b) Dalila?

⁷ Oityi tulilongesila konongeleka ombo mbeviyulo? Absalau na Juda, vankhia mokonda aveho valavisa ovalembulwa va Jeova. (2 Samuel 18:9, 14-17; Atos 1:18-20) Tyina ovanthu vatehelela enyina Dalila, velieleka nomunthu uhemukuatyili, nokuhena ohole yotyotyili. (Salmo 119:158) Tyakolela unene tuanye elungavi ine kese ehando liokuovola outumini, mokonda otyo tyipondola okunyona oupanga wetu na Jeova! Onongeleka  ombo, mbutuavela onondonga mbapama mbutukuatesako okuanya kese tyimwe tyipondola okutukalesa ovalavisi.

HETEKELA VANA VALEKESILE OUKUATYILI

8, 9. (a) Omokonda yatyi Jonatã alaele oukuatyili ku David? (b) Oñgeni matuhetekela Jonatã?

⁸ Ombimbiliya tupu ipopia ovanthu ovanyingi vali ovakuatyili. Matupopi onongeleka onombali, nokutala oityi tupondola okulilongesilako. Matuhimbika nomulume walekesile oukuatyili ku David. Jonatã omona wotyivili wo Hamba Saulu, tyafuile ankho oe omphinga kouhamba mo Isilayeli. Mahi, Jeova aholovona David opo akale ohamba yo Isilayeli. Jonatã etavela etokolo lia Huku, ahakala nonkhi na David, ‘omutima wa Jonatã aulikuate nomutima wa David’ iya Jonatã emulae oukuatyili. Alo umwe aavela David ovikutu viae, nomutunga, nonkhondyi, nepoha, okulekesa okuti ankho wemuhumba. (1 Samuel 18:1-4) Jonatã walingile atyiho opo ‘apameke omaoko a David,’ alo umwe walinga etyi ankho tyipondola okumuipaesa, okuamena David ku Saulu. Jonatã noukuatyili atolela David okuti: “Ove mokala ohamba yo Isilayeli, iya ame mandyikala omunthu wavali konyima yove.” (1 Samuel 20:30-34; 23:16, 17) Katyituhuvisa okuti etyi Jonatã ankhia, David waimba otyiimbo opo alekese oluihamo lwae nohole ankho ena na Jonatã.—2 Samuel 1:17, 26.

⁹ Jonatã ankho utyii okulie ena okulekesa oukuatyili. Oe walekesa oukuatyili Kohamba, Jeova, nokuamena David omulembulwa wa Huku. Tupu hono, inkha hamwe katupewa otyilinga mewaneno, tuesukisa okukuatesako nombili ovakuatate vapewa otyilinga tyokutuhongolela.—1 Tessalonicenses 5:12, 13; Hebreus 13:17, 24.

10, 11. (a) Omokonda yatyi Petulu atuailako okukala omukuatyili na Jesus? (b) Oñgeni matuhetekela Petulu, iya otyo tyitulunda okulinga tyi?

¹⁰ Ongeleka onkhuavo ongwa matulilongesa o ya apostolu Petulu, walaele oukuatyili ku Jesus. Etyi Jesus apopia ongeleka imwe opo alekese esilivilo liokukala nekolelo mohitu nohonde yae ankho maave ngotyilikutila, ovanyingi povalongwa vae kavetyinoñgonokele, iya avemusipo. (João 6:53-60, 66) Moluotyo, Jesus atale kono apostolu mbae 12, apulu: “Okuti nonue muhanda okuenda?” Petulu emukumbulula okuti: “Tatekulu okulie matwii nako? Ove una onondaka mbomuenyo wahapu. Iya onthue tutavela nokuanoñgonoka okuti ove Sandu ya Huku.” (João 6:67-69) Okuti otyo tyilekesa okuti Petulu ankho wanoñgonoka nawa atyiho Jesus apopia  konthele yotyilikutila ankho maave? Tyafuile au. Nongotyo, Petulu ankho watokola okulekesa oukuatyili Komona wa Huku omulembulwa.

¹¹ Petulu kasokele okuti olusoke lwa Jesus ankho kaluaviukile, iya konyima metyiimbuka iya apilulula etyi apopia. Anthi, Petulu nomutima weliola wanoñgonoka okuti Jesus “una onondaka mbomuenyo wahapu.” Tupu hono, oñgeni tulinga inkha tuavasa momikanda vietu vialingwa “nomuumbili wekolelo” onthele imwe yepuiya okunoñgonoka ine yelikalela netyi tusoka? Tuesukisa okulinga ononkhono ononene opo tuinoñgonoke tyipona vala okukevelela epiluluko lielikuata netyi tusoka.—Tanga Lucas 12:42.

KALA OMUKUATYILI NOU WELINEPA NAE

12, 13. Oñgeni oulavisi uhimbika motyinepo? Omokonda yatyi okutatesila momanima katyaviukile?

¹² Apeho, okulavisa omunthu mukuenyi otyivi. Okulavisa tyinyona ombembwa newaneko monombunga mbo Vakristau no mewaneno. Nolusoke olo, tutalei oñgeni tupondola okupameka oukuatyili wetu mu Huku, nauna tuelinepa nae.

¹³ Oumbalehi onkhalelo imwe ombi unene yokulavisa. Omunthu ulinga oumbalehi, unyona oukuatyili wae ku una elinepa nae, aavela ohole yae komunthu omukuavo. Una wokualavisua, liwa-liwa usala aike, omuenyo wae aukondoka konyima. Oñgeni otyo tyimoneka pokati kovanthu vevali velihone? Ovikando ovinyingi, otyo tyihimbika tyina ovalinepi vayekapo okusuka kese umwe namukuavo. Omulongesi wo Sociologia Gabriella Turnaturi, wahangununa okuti okulavisa tyipondola okumoneka pokati kovalinepi tyina vayekapo okulinga ovipuka vipameka oupanga wavo. Otyo tyipondola okumoneka alo umwe novakulu velinepale kohale. Mongeleka, omulume umwe womanima 50, wahenga omukai watualako omukuatyili motyinepo omanima 25, akanepa omukai omukuavo. Vamwe vapopia okuti okulinga ngotyo hatyiviko tyina omunthu omukuluale. Mahi, katyaviukile okutatesila momanima. Okuyekapo okukala omukuatyili nou welinepa nae otyivi, oulavisi. c

14. (a) Oñgeni Jeova elitehelela tyina omunthu alavisa una elinepa nae? (b) Oityi Jesus apopia konthele youkuatyili motyinepo?

¹⁴ Oñgeni Jeova elitehelela konthele yavana vayekapo una velinepa nae tyihena ehunga liapopiwa Movihonekwa? Huku yetu ‘uyele okulihenga,’ iya wapopia onondaka mbatona konthele yavana valinga onya vana velinepa navo iya avevesipo. (Tanga Malaquias 2:13-16.) Tupu Jesus ulitehelela nga Tate yae konthele yavana vahalekesa oukuatyili motyinepo. Walongesa okuti omunthu kapondola okuyala ine okusapo una elinepa nae iya akala ngatyina natyike tyaendapo.—Tanga Mateus 19:3-6, 9.

15. Oñgeni vokuanepa vapondola okupameka oukuatyili wavo nava velinepa navo?

¹⁵ Oñgeni vokuanepa vapondola okupameka oukuatyili wavo navana velinepa navo? Ondaka ya Huku yati: “Hambukwa nomukai wo poukuendye wove,” iya “Kala nehambu momuenyo nomukai [ine omulume] uhole.” (Provérbios 5:18; Eclesiastes 9:9) Putyina ovalinepi vakala ovakulu, vena okulinga ononkhono opo vapameke otyinepo tyavo, tyilinge molutu, no momalusoke. Otyo tyilekesa okuti vena okusuka kese umwe  namukuavo, okukala apeho kumwe, nokulinga oupanga kese umwe namukuavo. Ovo vena okulinga ononkhono opo vaamene otyinepo tyavo noupanga wavo na Jeova. Opo vetyivile, ovalinepi vesukisa okulilongesa kumwe Ombimbiliya, nokuundapa kumwe movilinga viokuivisa, nokulikuambela kumwe okuita ku Jeova ononkhano onongwa.

KALA OMUKUATYILI NA JEOVA

16, 17. (a) Oñgeni oukuatyili wetu ku Huku upondola okulolwa mombunga nomewaneno? (b) Ongeleka patyi ilekesa ouwa utundililako tyina tutavela otyitumino tya Huku tyokuheliwaneka nauna wapolua mewaneno?

¹⁶ Pena ovanthu mewaneno valinga ononkhali ononene, iya avaviyulwa “nononkhono opo ekolelo liavo likongoke.” (Tito 1:13) Mokonda yovituwa viavo, vamwe vapolwa mewaneno. ‘Vana vaviyulwa avetavela,’ vakuatesuako avakondoka vali okukala noupanga na Huku. (Hebreus 12:11) Iya inkha tuna ombunga ine epanga wapolua mewaneno? Etyi matulingi monkhalelo oyo, matyilekesa inkha tuvakuatyili ku Huku ine okomunthu oo. Jeova ututala opo atale inkha matulandula otyitumino tyae tyokuhalingi oupanga na kese umwe wapolua mewaneno.—Tanga 1 Coríntios 5:11-13.

¹⁷ Tala ongeleka imwe ilekesa ouwa utundililako tyina ombunga ilandula noukuatyili otyitumino tya Jeova tyokuhalingi oupanga na umwe mombunga wapolua mewaneno. Omukuendye umwe wapolua mewaneno, akala omanima alamba pe kwi. Mokueenda kuomuvo oo, he, na ina, novakulu vae vekuana, “vayekapo okuliwaneka” nae. Pamwe ankho wovola okuliwaneka navo, mahi kese umwe mombunga wakala omukuatyili avahapopi nae. Etyi elivela, wapopia okuti apeho ankho wivaluka oupanga nombunga yae, haunene kounthiki tyina ekahi aike. Mahi wapopia okuti, inkha akalele vala okamuvo kehehi nombunga yae ñgeno tyemuhambukiswa. Mokonda nawike mombunga ankho upopia nae, ehando enene liokukala navo liemuavela ondundo, akondoka okulinga vali oupanga na Jeova. Inkha nthiki imwe usoka okutauluka otyitumino tya Huku konthele yokuliwaneka na umwe mombunga wapolua mewaneno, hinangela ongeleka oyo.

18. Konyima yokulilongesa ouwa utundilila koukuatyili novitateka viokuhakala ovakuatyili, oityi molingi?

¹⁸ Tukahi mouye umwe wovanthu vehevakuatyili novalavisi. Mahi, mewaneno tuna onongeleka ononyingi mbovanthu ovakuatyili tupondola okuhetekela. Onkhalelo yavo yomuenyo ilikuata nawa nonondaka ombu mbati: “Onwe na Huku munombangi, mbokuti pokati kenyi, tuakala ovaviuki, novakuatyili, nokuhena onombei, onwe vataveli.” (1 Tessalonicenses 2:10) Atuho, tulingei ononkhono opo tukale ovakuatyili na Huku navakuetu.

[Onondaka Poutoi]

[Omapuko Elongeso]

[Olutalatu pefo 16]

Petulu wali omukuatyili Nomona omulembulwa wa Huku namphila vakuavo vemusapo