Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O le Faalata o se Vala o le Faailoga o Aso e Gata Ai!

O le Faalata o se Vala o le Faailoga o Aso e Gata Ai!

O le Faalata o se Vala o le Faailoga o Aso e Gata Ai!

“Na matou faamaoni, amiotonu, ma le lē taʻuleagaina.”—1 TESA. 2:10.

SAʻILI MAI MANATU TĀUA NEI:

O ā ni lesona e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai gaoioiga taufaalata sa faia e Talila, Apisaloma, ma Iuta le Sekara i isi?

E mafai faapefea ona tatou faataʻitaʻi i le faamaoni sa faaalia e Ionatana ma Peteru?

E mafai faapefea ona tatou tumau i le faamaoni iā tatou paaga faaipoipo ma Ieova?

1-3. (a) O le ā se vala mataʻutia o le faailoga o aso e gata ai, ma o le ā e aofia ai? (e) O ā fesili e tolu o le a tatou taliina?

O LE ā le mea e tutusa ai Talila, Apisaloma, ma Iuta le Sekara? O i latou uma o ni tagata e lē faamaoni—o Talila i le tamāloa na alofa iā te ia, o le faamasino o Samasoni; o Apisaloma i lona tamā, o le tupu o Tavita; o Iuta i lona Matai, o Keriso Iesu. O gaoioiga matuā leaga a nei tagata, na māfua ai ona lamatia ola o isi, ma faavaivaia i latou! Ae aiseā e tatau ai ona tatou manatunatu i nei mea?

2 O le faalata o se tasi lea o vaivaiga masani o tagata i aso nei, ma e lē o se tulaga e faateʻia ai i tatou. Ina ua valoia e Iesu le faailoga o “le taufaaiʻuiʻuga o le faiga o mea a le lalolagi,” na ia faapea mai: “E toʻatele, o le a faalata e le tasi i le tasi.” (Mata. 24:3, 10) “O le faalata,” o lona uiga o le tuuina atu lea o se tasi i lima o le fili, e ala i le lē faamaoni. O le lē faamaoni lea o loo vaaia i aso nei, ua faamaonia ai o loo tatou ola i “aso e gata ai,” e pei lava ona valoia e Paulo. Na ia taʻua o le a “lē faamaoni” tagata, ma avea o ni “ē e faalata.” (2 Timo. 3:1, 2, 4) E masani lava ona tusia i tusi ma faaalia i ata tifaga, e pei e leai se afāina ma o se mea matagofie, le faia o gaoioiga lē faamaoni. Peitaʻi, e lē o faaalia mai i na tulaga le mea moni, o le lē faamaoni ma le faalata, e faapogaia ai tigā ma mafatiaga. O na gaoioiga o se vala lea o le faailoga o loo tatou ola i aso e gata ai!

3 O ā ni lesona e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai i le Tusi Paia, e faatatau i ē na le faamaoni i taimi ua teʻa? O ā ni faaaʻoaʻoga o ni tagata e mafai ona tatou faataʻitaʻi i ai, o ē na faamaonia lo latou faamaoni i isi? O ai e tatau ona tatou maumauaʻi e faaali atu i ai lo tatou faamaoni? Seʻi o tatou vaai.

FAAAʻOAʻOGA MAI I LE TAIMI UA TEʻA E LAPATAʻIA AI I TATOU

4. Na faapefea ona faalataina e Talila Samasoni, ma aiseā na leaga ai lenā gaoioiga?

4 Muamua, seʻi iloilo le faaaʻoaʻoga a Talila o sē e taufaaʻoleʻole, o lē na alofa i ai le faamasino o Samasoni. Sa manaʻo Samasoni e taʻitaʻi i le taua agaʻi i ʻau a Filisitia, mo le lelei o tagata o le Atua. Atonu sa iloa e alii e toʻalima o Filisitia e lē alofa moni Talila iā Samasoni. O lea, ina ia mafai ona latou faatoʻilaloina Samasoni, na latou avatu ni tupe se tele iā Talila, e na te saʻilia ai le pogai o le malosi tele o Samasoni. Ona o le matapeʻapeʻa o Talila, na ia faia ai le mea sa latou mananaʻo i ai. Peitaʻi, e faatolu ona lē taulau ana taumafaiga e fesiligia Samasoni i le pogai o lona malosi. Sa faamalosi atu pea Talila “i ana upu i taimi uma, ma faatauanau pea iā te ia.” Mulimuli ane, “ona faavaivai ai lea o lona loto, a oti.” O lea, na taʻu atu ai loa e Samasoni iā Talila, e leʻi oo lava se tafi i lona ulu, auā e alu ese lona malosi pe afai e ʻoti lona lauulu. * Ina ua iloa e Talila lenā mea, ona ia valaau atu lea i le tagata e sau e ʻoti le lauulu o Samasoni, a o moe i luga o ona vae. Ina ua māeʻa lenā, ona ia tuuina atu lea o Samasoni i ona fili e pule i latou i le mea e fai iā te ia. (Faama. 16:4, 5, 15-21) Maʻeu le leaga o lana gaoioiga na faia! Ona o le matapeʻapeʻa o Talila, na ia faalataina ai le tagata sa alofa iā te ia.

5. (a) Na faapefea ona faaalia le lē faamaoni o Apisaloma iā Tavita, ma o le ā ua faaalia ai i lenei mea e faatatau iā Apisaloma? (e) O ā faalogona o Tavita ona o le avea o Aitofele ma sē e faalata?

5 O le isi faaaʻoaʻoga, o le tagata lē faamaoni o Apisaloma. Ona o lona manaʻo tele i le pule, sa maumauaʻi ai o ia e faoa le tulaga tautupu o lona tamā, le tupu o Tavita. Muamua, sa ia ʻfaaliliuina loto o tagata Isaraelu,’ i le faia o so o se gaoioiga ina ia fiafia atu ai tagata iā te ia, e ala i ana folafolaga pepelo ma ona uiga alofa faatagāfai. E na te fusi ma sogi atu iā i latou, e pei lava e naunau moni iā i latou ma o latou manaʻoga. (2 Samu. 15:2-6) Sa mafai foʻi e Apisaloma ona uunaʻia le uō maufaatuatuaina a Tavita o Aitofele, e faalata Tavita ma aufaatasi ai ma ia i lana fouvalega. (2 Samu. 15:31) I le mataupu e 3 ma le 55 o le tusi o Salamo, o loo faamatalaina ai e Tavita le aafiaga na oo iā te ia ona o na gaoioiga lē faamaoni. (Sala. 3:1-8; faitau le Salamo 55:12-14.) Na faia e Apisaloma lenei faufauga leaga e faasaga i le tupu tofia a Ieova. O na uiga faalata, na faaalia ai le lē amanaʻia e Apisaloma o le aiā e filifili ai e le Atua se tupu. (1 No. 28:5) I le iʻuga, na lē taulau lana fouvalega, ma na faaauau pea ona pule Tavita o le tupu faauuina a Ieova.

6. Na faapefea ona faalataina e Iuta Iesu, ma o le ā le auala o loo faaaogāina ai le igoa o Iuta i aso nei?

6 Seʻi mafaufau nei la i le mea sa faia e le tagata lē faamaoni o Iuta le Sekara, i le Keriso. I le Paseka mulimuli lea sa faamanatuina faatasi e Iesu ma ona aposetolo e 12, na Ia fetalai atu ai iā i latou: “E moni ou te fai atu iā te outou, e iai se tasi o outou e na te faalataina aʻu.” (Mata. 26:21) Mulimuli ane i lenā lava pō, i le faatoʻaga o Ketesemane na faailoa atu ai e Iesu iā Peteru, Iakopo, ma Ioane e faapea: “Faauta! Ua latalata mai lē na te faalataina aʻu.” E leʻi umi ae ō mai loa Iuta ma ē na faufau e fasiotia Iesu, “ona savali saʻo . . . lea o ia iā Iesu ma faapea [atu]: ʻMalo lava iā te oe le Aʻoaʻo e!’ ma sogi lemū [atu] iā te ia.” (Mata. 26:46-50; Luka 22:47, 52) Na “faalataina [e Iuta] le tagata amiotonu,” ina ua ia tuuina atu Iesu i ē na mananaʻo e fasiotia o ia. O le ā le tele o le tupe na faalataina ai Iesu e le tagata matapeʻapeʻa o Iuta? E na o le 30 tupe siliva! (Mata. 27:3-5) Talu mai lava lenā taimi, ua faaaogā e tagata le igoa o Iuta e faamatalaina ai se tagata faalata, aemaise se tasi e na te faalataina sana uō. *

7. O ā lesona ua tatou aʻoaʻoina mai i olaga o (a) Apisaloma ma Iuta ma (e) Talila?

7 O le ā ua tatou aʻoaʻoina mai i nei faaaʻoaʻoga lapataʻi? E leaga ma mataʻutia iʻuga na oo iā Iuta ma Apisaloma, ona o a la gaoioiga taufaalata sa faia i ē na faauuina e Ieova. (2 Samu. 18:9, 14-17; Galu. 1:18-20) O so o se taimi lava e faalogo ai tagata i le igoa o Talila, e latou te mafaufau i lona lē faamaoni, ma le lē moni o lona alofa iā Samasoni. (Sala. 119:158) E tāua tele mo i tatou ona teena le uiga o le matapeʻapeʻa, po o so o se faanaunauga lava i le fia mauaina o le pule, lea e mafai ona motusia ai la tatou faiā ma Ieova! O nei faaaʻoaʻoga aogā, e mafai ona fesoasoani e teena so o se mea e ono uunaʻia ai i tatou ia lē faamaoni.

FAATAʻITAʻI I Ē NA FAAMAONI

8, 9. (a) Aiseā na tautō ai Ionatana o le a faamaoni iā Tavita? (e) E mafai faapefea ona tatou faataʻitaʻi iā Ionatana?

8 O loo faamatalaina foʻi i le Tusi Paia le toʻatele o isi tagata faamaoni. O le a tatou iloiloina ni tagata se toʻalua, ma ni lesona e tatou te aʻoaʻoina mai iā i laʻua, e amata mai i se tagata o lē na faamaoni iā Tavita. Na ono avea Ionatana le atalii ulumatua o le tupu o Saulo, ma suli o le nofoālii o Isaraelu. Peitaʻi, na filifilia e Ieova Tavita. Na faaaloalogia e Ionatana le filifiliga a le Atua, ma e leʻi lotoleaga iā Tavita. Ae sa ʻpipiimau le loto o Ionatana i le loto o Tavita,’ ma na tautō atu Ionatana o le a faamaoni iā te ia. Na faaaloalogia foʻi e Ionatana le avea ai o Tavita ma tupu, e ala i le avatu iā te ia o “ona ofu, o lana pelu, o lana ʻaufana, ma lona fusipaʻu.” (1 Samu. 18:1-4) Sa faia taumafaiga uma a Ionatana ina ia ʻfaamalosia ai le faatuatua o Tavita,’ e oo lava i le tuu o lona ola i se tulaga lamatia ina ia puipuia ai Tavita mai iā Saulo. Na faamaoni Ionatana ma faapea atu iā Tavita: “E avea lava oe ma tupu o Isaraelu, o aʻu foʻi ou te pito atu iā te oe.” (1 Samu. 20:30-34; 23:16, 17) E lētioa ina ua mavae le maliu o Ionatana, sa faaalia le faanoanoa ma le alofa o Tavita mo ia, i se pese faavauvau.—2 Samu. 1:17, 26.

9 Na iloa lelei e Ionatana lē sa tatau ona faaalia i ai lona faamaoni. Sa ia gauaʻi atoatoa atu iā Ieova le Pule Silisili Ese, ma lagolagoina atoatoa Tavita o lē na faauuina e le Atua. O le tulaga foʻi lenā i aso nei, e tusa lava pe e tatou te lē maua ni faaeaga faapitoa i le faapotopotoga, ae e tatau pea ona tatou lagolagoina ma le lotomalilie uso ua tofia e taʻimua.—1 Tesa. 5:12, 13; Epe. 13:17, 24.

10, 11. (a) Aiseā na faamaoni ai pea Peteru iā Iesu? (e) E mafai faapefea ona tatou faataʻitaʻi iā Peteru, ma o le ā ua uunaʻia i tatou e faia ona o lenā mea?

10 O le isi faaaʻoaʻoga lelei o le a tatou iloiloina o le aposetolo o Peteru, o lē na tautō o le a faamaoni iā Iesu. Ina ua faaaogāina e Iesu se gagana faafaatusa ae tuusaʻo, e faamamafa ai le tāua o le faaalia o le faatuatua i lona tino ma lona toto o le a faataulagaina, na faateʻia le toʻatele o ona soo i na upu ma latou tuua ai o ia. (Ioa. 6:53-60, 66) O lea na fesili atu ai Iesu i ona aposetolo e toʻa 12: “Po ua outou fia ō foʻi ma outou?” Na tali atu Peteru: “Le Alii e, o ai a matou ō i ai? Ua iā te oe upu o le ola e faavavau. Ua matou talitonu ma matou iloa o oe o Lē e Paia a le Atua.” (Ioa. 6:67-69) Po o le uiga o lenā mea sa malamalama atoatoa Peteru, i le taulaga lea sa fetalai Iesu o le a ia faia? Atonu e leʻi malamalama atoatoa Peteru. E ui lava i lea, sa maumauaʻi pea Peteru e faaalia le faamaoni iā Iesu, le Atalii faauuina o le Atua.

11 E leʻi mafaufau Peteru atonu sa sesē le manatu o Iesu, ma i se taimi mulimuli ane o le a Ia iloa lenei mea, ma toe suia Lana faamatalaga. E leai, sa lotomaulalo Peteru ma iloa sa iai iā Iesu “upu o le ola e faavavau.” O le tulaga foʻi lenā mo i tatou i aso nei. Atonu e iai se faamatalaga i lomiga faale-Tusi Paia mai i le “auauna pule faamaoni,” lea e faigatā ona malamalama i ai pe ese foʻi le auala e tatou te manatu i ai. O le ā le auala e tatou te tali atu ai? E tatau ona tatou taumafai malosi ina ia malamalama i lenā faamatalaga, nai lo o le faatalitali i se taimi o le a suia ai ina ia ōgatusa ma o tatou manatu.—Faitau le Luka 12:42.

IA FAAALIA PEA LE FAAMAONI I LAU PAAGA FAAIPOIPO

12, 13. Atonu o le ā le māfuaaga e lē faamaoni ai se tasi i lana paaga faaipoipo, ma aiseā e lē avea ai tausaga o se tagata ma faamolemolega e faia ai lea amioga?

12 O se gaoioiga e matuā leaga le faalataina o se tasi i so o se auala. E lē tatau ona faatagaina le uiga o le faalata e saveʻuina ai le filemu ma le autasi o aiga Kerisiano, ma le faapotopotoga. Seʻi o tatou aʻoaʻoina le auala e faamalosia ai lo tatou faamaoni i a tatou paaga faaipoipo, ma lo tatou Atua.

13 O le mulilua, o se tasi lea o vala e sili ona tigā o le faalata. E lē faamaoni le tagata mulilua i lana paaga faaipoipo, ma tosina atu lona loto i se isi tagata. O lea tulaga, e iʻu ai i le tuua toʻatasi o le paaga o loo faamaoni pea, ma matuā suia atoa ai lona olaga. E faapefea ona tupu lenā mea i ni tagata se toʻalua sa alofa le tasi i le isi? E masani lava ona vaaia lenā tulaga, pe afai e lē toe iai ni faalogona alofa o le tasi paaga i le isi paaga. Na taʻua e Gabriella Turnaturi, o se polofesa e suʻesuʻe i mataupu tau i le vafealoaʻi ma amioga, e mafai ona aliaʻe mai le uiga faalata, pe afai e lē toe faia ni taumafaiga a le ulugalii faaipoipo, ina ia faamalosia le la mafutaga. E mafai foʻi ona tupu lenei tulaga i ulugalii ua matutua, o ē na faaipoipo mo se taimi umi. O se faataʻitaʻiga, o se tamāloa e 50 ona tausaga, ae ua 25 tausaga talu ona faaipoipo, na tatala le la faaipoipoga ma lana avā faamaoni, ina ia nonofo ai ma se isi fafine ua manaʻo i ai lona loto. Ua faapea mai nisi, o lenei amioga o se mea masani mo se tagata matua. Ae e lē avea tausaga ma faamolemolega mo lea ituaiga o amioga. E lē o se tulaga masani le faaalia o le lē faamaoni i le paaga. O lenā lava ua ia faalataina le isi tagata. *

14. (a) O ā faalogona o Ieova i ē e lē faamaoni i a latou paaga faaipoipo? (e) O le ā na taʻua e Iesu e faatatau i le lē faamaoni i se faaipoipoga?

14 O ā faalogona o Ieova i ē e tuua a latou paaga faaipoipo e aunoa ma se māfuaaga faale-Tusi Paia? E ʻinoʻino lo tatou Atua i talagā faaipoipoga, ma ua ia faaaogā faaupuga malolosi e faaalia ai le lē malie o lona finagalo, i ē e faileagaina ma tuulafoaʻia a latou paaga faaipoipo. (Faitau le Malaki 2:13-16.) I le pei o lona Tamā, e faapena foʻi faalogona o Iesu e faatatau i ē e lē faamaoni i a latou paaga faaipoipo. Na aʻoaʻoina e Iesu e lē mafai e se tagata ona teena pe tuulafoaʻia lana paaga faaipoipo, ae i le taimi e tasi e faafoliga atu e pei e leai se mea o tupu.—Faitau le Mataio 19:3-6, 9.

15. E faapefea i ē ua faaipoipo ona tumau pea ma le faamaoni i a latou paaga?

15 E mafai faapefea e ē ua faaipoipo ona faamaoni pea i a latou paaga? Ua faapea mai le Afioga a le Atua: “Ia e fiafia i lau avā [po o lau tane] na fai a o e [talavou]” ma, “Ia e olioli i lou ola faatasi ma le avā [po o le tane] ua e alofa i ai.” (Faata. 5:18; Fai. 9:9) A o matutua aʻe le ulugalii faaipoipo, e tatau ona laʻua faia taumafaiga uma ina ia faamalosia ai pea le la mafutaga, i le itu faaletino ma le itu tau faalogona. O lona uiga, e tatau i se ulugalii faaipoipo ona māfana le la mafutaga, e ala i le fefaaaliaʻi o le agalelei, uaʻi atu i manaʻoga o le isi paaga, ma ia tele se taimi e la te mafuta faatasi ai. E la te uaʻi atu i le faatumauina o le la faaipoipoga, aemaise la latou faiā ma Ieova. Ina ia faia lenā tulaga, e manaʻomia e ulugalii ona suʻesuʻe faatasi le Tusi Paia, galulue faatasi i le faiva i le fanua, ma tatalo faatasi mo le faamanuiaga a Ieova.

IA TUMAU PEA MA LE FAAMAONI IĀ IEOVA

16, 17. (a) E ono tofotofoina faapefea lo tatou faamaoni i le Atua, i mea e tutupu i o tatou aiga ma le faapotopotoga? (e) O le ā se faaaʻoaʻoga e faaalia ai iʻuga lelei e maua mai i lo tatou usitaʻia o le poloaʻiga a le Atua, ia aua neʻi faifaimea faatasi ma tauaiga ua faateʻaina?

16 E iai sui o le faapotopotoga na faia agasala matuiā, ma na ʻmatuā aʻoaʻia ina ia latou malolosi i le faatuatua.’ (Tito 1:13) O nisi sa manaʻomia ona faateʻaina ona o a latou amioga, ma le lē faaalia o le salamō. Ae mo ʻi latou ua aʻoaʻoina e ala i aʻoaʻiga,’ ua fesoasoani nei faasaʻoga iā i latou e toe faaleleia ai la latou faiā ma le Atua. (Epe. 12:11) E faapefea pe afai ua faateʻaina se tasi o o tatou tauaiga po o se uō mamae? O le a tofotofoina i tatou ona o lenei tulaga, auā o le a iloa ai po o le tagata faateʻaina po o le Atua o le a tatou faamaoni i ai. E tatau ona tatou faamaoni iā Ieova. O loo ia silasila mai pe e tatou te usiusitaʻi i lana poloaʻiga, ina ia aua neʻi faifaimea faatasi ma so o se tasi lava e faateʻaina.—Faitau le 1 Korinito 5:11-13.

17 Ua faaalia i se tasi o faaaʻoaʻoga, iʻuga lelei e mafai ona maua mai pe a tumau pea i le faamaoni se aiga iā Ieova, e ala i le usitaʻia o Lana poloaʻiga ina ia aua le faifaimea faatasi ma tauaiga ua faateʻaina. Ua silia ma le 10 tausaga talu ona faateʻaina se alii talavou. I lenā taimi atoa, e ʻleʻi toe faifaimea faatasi’ ai lona tamā, lona tinā, ma ona uso e toʻafā, faatasi ma ia. E iai isi taimi e taumafai ai o ia e faaalu se taimi ma i latou, ae e tutumau pea i le faamaoni sui taʻitasi o le aiga. E leʻi iai lava sa latou fesootaʻiga. Ina ua toe faaaʻe mai o ia, sa ia faapea mai e na te misia le iai faatasi ma lona aiga, aemaise lava i taimi e nofonofo ai na o ia i le pō. Na ia taʻua, atonu e faamalieina lava lona loto, pe ana latou faaalu na o sina taimi faatasi ma ia. Peitaʻi, e leʻi iai lava sa latou fesootaʻiga. O lea la, o le malosi o lona faanaunauga ina ia toe faatasi ma lona aiga, o se tasi lea o māfuaaga na ia manaʻo ai e toe faaleleia lana faiā ma Ieova. Ia manatua lenei faaaʻoaʻoga, pe a iai lava se taimi e tofotofoina ai oe e lē usiusitaʻi i le poloaʻiga a le Atua, ia aua le faifaimea faatasi ma tauaiga ua faateʻaina.

18. Ona ua tatou aʻoaʻoina faaaʻoaʻoga o le faamaoni ma le lē faamaoni, o le ā ua e filifili nei e fai?

18 O loo tatou ola i se lalolagi ua tumu i tagata faalata ma lē faamaoni. Peitaʻi, o loo tele faaaʻoaʻoga o i latou e faamaoni i le faapotopotoga, e mafai ona tatou faataʻitaʻi i ai. O le auala o loo latou ola ai, ua faaalia ai lo latou “faamaoni, amiotonu, ma le lē taʻuleagaina.” (1 Tesa. 2:10) Tau ina ia faia a tatou taumafaiga uma ina ia tumau ai pea i le faamaoni i le Atua, ma isi tagata.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 4 I le avea ai o se Naseri, sa maua e Samasoni le malosi mai i lana faiā faapitoa ma Ieova, ae e lē o lona lauulu. Sa avea lona lauulu o se faailoga o lea faiā.

^ pala. 6 O le faaupuga “sogi a Iuta,” o loo uiga atu i “se gaoioiga o le faalata.”

^ pala. 13 Mo nisi faamatalaga i le auala e feagai ai ma se paaga faaipoipo ua lē faamaoni, tagaʻi i le mataupu “Onosaia o le Lē Faamaoni o se Paaga,” i Le Olomatamata o Iuni 15, 2010, itulau e 29-32.

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 10]

Sa faamaoni Peteru iā Iesu, le Atalii faauuina o le Atua, e ui lava na teena o Ia e isi