Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Jeova Utupaka Nawa Pala Eyovo

Jeova Utupaka Nawa Pala Eyovo

Jeova Utupaka Nawa Pala Eyovo

“Onwe . . . mukahi nokupakwa nawa nepondolo lia Huku, menyina liekolelo, pala eyovo maliholololwa momuvo wahulililako.”—1 PEDRO 1:4, 5.

OÑGENI MOKUMBULULA?

․․․․․

Oñgeni Jeova etukokela mefendelo liotyotyili?

․․․․․

Oñgeni matuyeke Jeova etuhongole nonondonga mbae?

․․․․․

Oñgeni Jeova etuavela epameko?

1, 2. (a) Omokonda yatyi tuna onthumbi yokuti Huku metukuatesako okutualako nekolelo? (b) Okuti Jeova wii umwe nawa kese umwe puonthue?

 “UNA wakoleleya alo konthyulilo, oe makayovolwa.” (Mateus 24:13) Onondaka ombo mba Jesus mbulekesa nawa okuti opo tuhupe kehanyauno liouye wa Satanasi, tuna okutualako nekolelo mu Jeova alo konthyulilo. Mahi, otyo katyilekesa okuti Jeova ukevelela tukoleleye kounongo ine okononkhono mbetu muene. Ombimbiliya itulaa okuti: “Huku omukuatyili, iya oe kamayeke muyondyue alo muhevili vali okukoleleya. Mahi, tyina muyondyua memupe omphitilo, opo mutyivile okukoleleya.” (1 Coríntios 10:13) Onondaka ombo mbutulongesa tyi?

2 Opo Jeova atale okuti katukahi nokuyondyua alo tuhevili vali okukoleleya, una okunoñgonoka atyiho konthele yetu okukutikinyamo ovitateka tuna, okutuwa kuetu, iya alo pi tutyivila okukoleleya. Okuti Huku utwii umwe nawa? Enga. Ombimbiliya ipopia okuti Jeova wii nawa kese umwe puonthue. Wii etyi tulinga kese nthiki, novituwa vietu, alo umwe etyi tyikahi momutima wetu.—Tanga Salmo 139:1-6.

3, 4. (a) Oñgeni etyi tyapita na David tyalekesa okuti Jeova wesuka nonthue? (b) Oñgeni hono Jeova ekahi nokulekesa okuti wesuka nonthue?

3 Okuti Huku Wepondolo Aliho wesuka umwe novanthu? David omuhoneki wo no salmu, wasoka kepulo olio, apopila Jeova okuti: “Putyina ndyitala eulu liove, ovilinga viominwe viove, netyi ndyitala ononthungululu watunga, olie omunthu unkhia opo umuhinangele?” (Salmo 8:3, 4) Tyafuile David walinga epulo olio mokonda yesuko Jeova emulekesa. Etyi David onkhelo ya Jesse ankho nkhele omunthita, Jeova wemupopia okuti “omulume uhambukiswa omutima wange,” iya emuholovona akale onkhalamutwe yo Isilayeli. (1 Samuel 13:14; 2 Samuel 7:8) Soka oñgeni David elitehelela etyi aimbuka okuti Omutungi wouye auho ankho wii omalusoke ae tyina ekahi aike, namphila ankho omukuendye omunthita!

4 Esuko Jeova ena nonthue hono, tupu lihuvisa. Ukahi nokuongiya mefendelo liotyotyili “ovipuka viapandwa viovilongo aviho,” nokukuatesako ovaumbili vae okutualako nekolelo liavo. (Ageu 2:7) Opo tunoñgonoke nawa oñgeni Jeova etukuatesako okutualako nekolelo lietu, tete, tusokei oñgeni akokela ovanthu mefendelo liotyotyili.

HUKU UTUKOLELA KWE

5. Oñgeni Jeova akokela ovanthu Komona wae? Ava ongeleka.

5 Jesus wati: “Nawike upondola okuya kuame, inkha Tate wanthuma ehemukokele.” (João 6:44) Onondaka ombo mbulekesa okuti opo tukale omulongwa wa Kristu, tuna okukuatesuako na Huku. Oñgeni Jeova akokela Komona wae ovanthu velifwa no nongi? Onovilinga viokuivisa onondaka onongwa, nospilitu sandu yae. Mongeleka, etyi apostolu Paulu no omundyila yae onomisionaliu ankho vekahi mo Filipu, vavasa omukai utiwa o Lidia iya avahimbika okumutolela onondaka onongwa Mouhamba. Ombimbiliya yati: “Jeova emuikula omutima opo atehelele nawa ovipuka Paulu ankho apopia.” Huku nospilitu yae wakuatesako Lidia okunoñgonoka, nokutavela onondaka onongwa, moluotyo oe nombunga yae avambatisalwa.—Atos 16:13-15.

6. Oñgeni Huku etukokela mefendelo liotyotyili?

6 Okuti otyo tyapita vala na Lidia? Au. Inkha Umukristau welipakula, nove wakokelua na Huku mefendelo liotyotyili. Ngetyi Tate yetu keulu atalele otyipuka tyakolela momutima wa Lidia, nae watala otyipuka otyiwa muove. Etyi wahimbika okutehelela onondaka onongwa, Jeova nospilitu sandu wekukuatesako okunoñgonoka, nokutavela onondaka ombo. (1 Coríntios 2:11, 12) Etyi walinga ononkhono mbokulandula etyi welilongesa, Jeova wekuyamba opo ulinge ehando liae. Etyi welipakula kwe, omutima wae auhambukwa. Tyotyili, tunde etyi wahimbika okuendela mondyila yomuenyo, Jeova ukahi nove, nokukukuatesako.

7. Oñgeni tutyii okuti Huku metukuatesako okutualako nekolelo?

7 Jeova wetukuatesako okuhimbika okumuumbila, moluotyo, tupondola okukala nonthumbi yokuti metukuatesako okutualako nekolelo. Huku utyii okuti ngetyi tueheile motyili atuike, tupu kamatutyivili okutualako motyili atuike. Apostolu Petulu wahonekela Ovakristau ovalembulwa okuti: “Onwe . . . mukahi nokupakwa nawa nepondolo lia Huku, menyina liekolelo, pala eyovo maliholololwa momuvo wahulililako.” (1 Pedro 1:4, 5) Onondaka ombo o pala Ovakristau aveho, iya kese umwe puonthue hono una okusuka nambo. Mokonda yatyi? Omokonda atuho tuesukisa okukuatesuako na Huku opo tutualeko nekolelo mwe.

HUKU UPONDOLA OKUTUKUATESAKO OPO TUHALINGE OVIVI

8. Oityi tuesukisila okulunguka opo tuhalinge onkhali?

8 Ovitateka viomuenyo, no nonkhali mbetu, vipondola okututyilika okutala ovipuka monkhalelo Jeova evitala. Tupondola okutokela meliva liokulinga onkhali onene atuhetyinoñgonoka. (Tanga Gálatas 6:1.) Otyo tyaendele na David.

9, 10. Oñgeni Jeova atyilikile David kokulinga onkhali? Oityi Huku hono etulingila?

9 David welikondolele unene omutima etyi ankho ekahi nokuyewa Nohamba Saulu, elityilika okukondolela ohamba oyo yonkhi. (1 Samuel 24:2-7) Mahi konyima yotyo, David ketyivilile okulikondola omutima. Nthiki imwe, ankho uhanda okulia pala ovalume vae, iya nonthilo akaita ko mu Isilayeli omukuavo utiwa o Nabale. Etyi Nabale emukumbulula omapita, David anumana, atokola okukaipaa Nabale, novanthu aveho vomeumbo liae. David walimbuako okuti okuipaa ovanthu vehena onombei, matyimulingisa onkhali yohonde, akoyeswa na Huku. Mahi, Abigail omukai wa Nabale, atyilika David okulinga onkhali oyo onene. David aimbuka okuti Jeova oe wemukuatesako, apopila Abigail okuti: “Jeova, Huku yo Isilayeli wekutuma kuame monthiki ino, ahivilikwe, iya onondunge mbove mbupandwe, nove upandwa mokonda hono wanthyilika okulinga onkhali yohonde nokuliyovola nokuoko kuange muene.”—1 Samuel 25:9-13, 21, 22, 32, 33.

10 Oityi tulilongesila kehipululo olio? Jeova watuma Abigail atyilike David okulinga onkhali onene. Tupu hono Jeova ututyilika okulinga onkhali onene. Tyotyili, katupondola okukevela okuti Huku matumu apeho omunthu etutyilike tyina tuhungi kokulinga onkhali. Tupu katutyii nawa oñgeni Huku matetulula kese tyitateka ine oityi mayekelela opo evangelo liae lifuisuepo. (Eclesiastes 11:5) Mahi, tupondola okukala nonthumbi yokuti Jeova apeho wii ovitateka vietu iya metukuatesako opo tutualeko nekolelo mwe. Oe utulaa okuti: “Ame mandyikulongo onondunge, mandyikulekesa ondyila una yokuendela. Mandyikuavela onondonga neiho liange litala kuove.” (Salmo 32:8) Oñgeni Jeova etulondola? Ouwa patyi tupolako? Iya omokonda yatyi tupondola okukala nonthumbi yokuti Jeova ukahi nokuhongolela ovanthu vae hono? Tala oñgeni omapulo oo akumbululwa momukanda wa Revelação.

ONONDONGA MBUTUAMENA

11. Okuti Jeova wii etyi tyikahi nokupita momawaneno ovanthu vae?

11 Memonekelo likahi mu Revelação o kapitulu 2 na 3, omunkhimanekwa Jesus Kristu watala etyi tyikahi nokuenda momawaneno epanduvali o Asia Menor. Emonekelo lilekesa okuti Kristu katalele vala omawaneno oo aeho, mahi watala oñgeni kese limwe liatuwa. Wapopia ovipuka ankho vilinguamo, novanthu, tupu waavela onondonga mambukuatesako kese ewaneno. Otyo tyilekesa tyi? Omawaneno epanduvali alekesa Ovakristau ovalembulwa konyima yo 1914, iya onondonga aavela omawaneno epanduvali, hono o pala omawaneno aeho ovanthu va Huku pano pohi. Ngotyo, tupondola okupopia nonthumbi okuti Jeova menyina Liomona wae ukahi nokuhongolela ovanthu vae. Oñgeni matupolo ouwa kehongolelo olio?

12. Oñgeni matuyeke Jeova etuhongole?

12 Onkhalelo imwe tupola ouwa kehongolelo lia Jeova okulinga elilongeso lioulike. Jeova utuavela onondonga ononyingi nomikanda viomupika wekolelo nokualunguka. (Mateus 24:45) Mahi, opo tupoleko ouwa, tuna okuovola omuvo wokulilongesa, nokuendela muetyi tuelilongesa. Elilongeso lioulike, onkhalelo imwe Jeova “etuyunga opo tuhelipunduke.” (Judas 24) Nthiki imwe watangale otyipuka tyimwe momikanda viomupika otale ngoti ove umwe tyahonekelwa? Tavela eviyulo ngatyina liatunda ku Jeova. Ngetyi epanga liove lipondola okukuveta kepepe opo ekutolele otyipuka tyimwe, Jeova nospilitu yae utukuatesako okunoñgonoka okuti pena otyipuka tyimwe movituwa vietu tuesukisa okupilulula. Tyina tutavela ehongolelo liospilitu sandu, tuyeka Jeova etuhongole. (Tanga Salmo 139:23, 24.) Pahe matupopi konthele yomuvo no nonkhono tulinga melilongeso lietu.

13. Omokonda yatyi otyiwa okusoka komuvo wetu wokulilongesa?

13 Inkha tukala omuvo omunyingi movitalukiso, kamatukala nomuvo utuuka pala elilongeso lioulike. Omukuatate umwe wati: “Katyipuiya okuyekapo okulinga elilongeso lioulike. Hono kuna vali ovitalukiso ovinyingi tyipona kohale, iya kavifetelwa unene ngo kohale. Tuvivasa mo televisau, mo komputadole, no motelefone. Tukahi pokati kavio.” Inkha katulunguka, tupondola okumanena omuvo wetu movitalukiso, atuhakala vali nomuvo wokulinga elilongeso lioulike. (Efésios 5:15-17) Otyiwa kese umwe puonthue elipule: ‘Okuti ndyiovola omuvo wokulilongesa Ondaka ya Huku? Okuti ndyilipongiya vala tyina ndyina elongomona ine onthele meliongiyo?’ Inkha ongotyo, hamwe tuesukisa okuundapesa nawa Elilongeso Liombimbiliya Mombunga opo tulilongese nombili, nokuovola Mombimbiliya ounongo wa Jeova, ngatyina tuovola olumono. Ounongo oo, mautuamena, nokutukuatesako okutualako nekolelo alo konthyulilo.—Provérbios 2:1-5.

EPAMEKO LITUKUATESAKO OKUKOLELEYA

14. Oñgeni Ovihonekwa vilekesa okuti Jeova utala nawa omalusoke etu?

14 David wapitile mononkhumbi ononyingi mokueenda kuomuenyo wae. (1 Samuel 30:3-6) Ombimbiliya ipopia okuti Jeova ankho wii omalusoke a David. (Tanga Salmo 34:18; 56:8.) Tupu Huku wii omalusoke etu. Tyina “tuaihamenwa komutima” ine “okumona ononkhumbi,” Jeova utuungumanesa. Otyo tyitupameka, ngetyi tyapamekele David, waimba okuti: “Mandyihambukwa nokukuwilila nehambu noluembia luove olunene. Mokonda wamona ononkhumbi mbange. Wanoñgonoka emone liohande yange.” (Salmo 31:7) Mahi, Jeova ulinga vali unene tyipona vala okutala ononkhumbi mbetu. Utukuatesako okukoleleya, nokutupameka. Onkhalelo imwe etyilinga o momaliongiyo Ovakristau.

15. Oityi tulilongesila kuetyi tyaendele na Asafe?

15 Etyi tyaenda na Asafe tyitukuatesako okunoñgonoka omokonda yatyi otyiwa okuenda komaliongiyo. Mokonda yovivi, Asafe wasoka inkha tyina umwe esilivilo okuumbila Huku. Otyo atyimusoyesa. Apopi omalusoke ae okuti: “Omutima wange auhanyanya, onoso mbange ambuihama unene.” Moluotyo, akukambe katutu opo ayekepo okuumbila Jeova. Oityi tyakuatesileko Asafe okupilulula olusoke lwae? Oe wati: “Nanyingila mondyuo onene ya Huku.” Okukala kumwe novafendi vakuavo va Jeova tyemukuatesako okupilulula olusoke lwae. Asafe watala okuti omuenyo omuwa wonondingavivi kamautualako apeho, Jeova makaviukisa ovipuka. (Salmo 73:2, 13-22) Pamwe tupondola okulitehelela nga Asafe. Ovivi tuluete mouye wa Satanasi vipondola okutusoyesa. Okuliongiya novakuatate vetu tyitupameka, nokutukuatesako okutualako nehambu movilinga via Jeova.

16. Oñgeni ongeleka ya Ana ipondola okutukuatesako?

16 Mahi inkha pena otyitateka tyimwe mewaneno tyikutyilika okuenda komaliongiyo? Hamwe wayekapo otyilinga tyimwe mewaneno iya pahe una ohonyi, ine watañguna nomukuatate umwe ine omphange. Inkha ongotyo, okusoka kuetyi tyaendele na Ana matyikuvatela. (Tanga 1 Samuel 1:4-8.) Onthawa yae Penina, ankho apeho umukuela unene. Otyo ankho tyimuihama vali unene tyina vaya kese enima nombunga ko Silo okukalingila Jeova ovilikutila. Ana ankho “ulila vala iya ahali,” mokonda ankho wanumana unene. Mahi Ana kayekelepo okuenda komphangu oku ankho apondola okufenda Jeova Huku. Jeova watala oukuatyili wae, emuyambe.—1 Samuel 1:11, 20.

17, 18. (a) Omononkhalelo patyi tupewa epameko momaliongiyo ewaneno? (b) Oñgeni ulitehela konthele yoluembia lwa Jeova luokukukuatesako okuvasa eyovo?

17 Ovakristau hono vena ehunga ewa liokuhetekela Ana, okuenda apeho komaliongiyo. Ngetyi atuho tutyii, omaliongiyo etupameka unene. (Hebreus 10:24, 25) Ohole Yovakristau vakuetu itupameka. Mongeleka, otyipuka tyimwe tuiva melongomona ine ekumbululo liawa nomukuatate, tyipondola okutuhika komutima. Omukuatate ine omphange upondola okututehelela nohole ine okupopia otyipuka tyimwe tyitukalesa nawa. (Provérbios 15:23; 17:17) Tyina tuimba novakuatate vetu opo tuhivilike Jeova, omutima wetu uhambukwa. Haunene tuesukisa epameko tupewa momaliongiyo tyina tuna etyi tyitusukalalesa. Momaliongiyo, Jeova utuungumanesa opo tutualeko okukoleleya nokutualako nekolelo.—Salmo 94:18, 19.

18 Mokonda Jeova ututekula noluembia, otyo tyitupameka ngomuhoneki wo no salmu Asafe waimbila Jeova okuti: “Ove wankhuata mokuvoko kuange kuokulio. Ove monthyongolela no nondonga mbove.” (Salmo 73:23, 24) Tupandula unene tyetyi Jeova etuamena nokutukuatesako opo tukoleleye alo konthyulilo!

[Omapuko Elongeso]

[Ehangununo liolutalatu pefo 29]

Tupu Jeova oe wekukolela mefendelo liotyotyili

[Ehangununo liolutalatu pefo 30]

Tuamenwa inkha tuyeka onondonga mba Huku mbutuhongolele

[Ehangununo liolutalatu pefo 31]

Epameko litukuatesako okukoleleya