Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Tiaihia e Iehova ia noaa te ora

Tiaihia e Iehova ia noaa te ora

Tiaihia e Iehova ia noaa te ora

‘Ua tiaihia outou e te mana o te Atua i te faaroo, ia noaa te ora i ineine i te faaitehia mai ia tae i te tau hopea.’—PET. 1, 1:4, 5.

EAHA TA OUTOU E PAHONO?

Mea nafea to Iehova faataeraa mai ia tatou i te haamoriraa mau?

E nafea ia vaiiho ia Iehova ia aratai ia tatou maoti ta ˈna aˈoraa?

E nafea Iehova e faaitoito ai ia tatou?

1, 2. (a) Eaha te haapapuraa e e tauturu te Atua ia tatou ia tapea i to tatou hapa ore? (b) Ua matau maitai anei te Atua ia tatou?

 “TE MAU papu e tae noa ˈtu i te hopea ra, oia te ora.” (Mat. 24:13) Ia au i teie mau parau, te faaite maitai ra Iesu e no te ora i te haamouraa o te ao a Satani, e mea tia ia tapea tatou i to tatou hapa ore e tae roa ˈtu i te hopea. E ere râ te auraa e te ani maira Iehova ia faaoromai na roto noa i to tatou paari aore ra puai. Te haapapu maira te Bibilia: “E parau mau ta te Atua e ore oia e vaiiho noa ia outou ia ati, maori râ o te tia ia outou ia faaoromai ra; e faatupu atoa oia i te haapuraa i taua ati ra, ia tia ia outou ia faaoromai.” (Kor. 1, 10:13) Eaha ïa te auraa?

2 Eita iho â Iehova e vaiiho ia tatou ia tamatahia hau aˈe i te tia ia tatou ia faaoromai. Ua ite maitai te Atua i te mau mea atoa no nia ia tatou mai to tatou mau fifi, to tatou huru, e i nia i teihea faito e faaoromai ai tatou. Tera mau anei? E. Te faaite ra ta ˈna Parau e ua matau maitai oia ia tatou mai ta tatou mau ohipa e peu o te mau mahana atoa. Ua ite atoa oia i to tatou manaˈo e ta to tatou aau e opua ra.—A taio i te Salamo 139:1-6.

3, 4. (a) E nafea te tupuraa o Davida e faaite mai ai e te tâuˈa ra Iehova i te taata? (b) Eaha te ohipa maere ta Iehova e rave nei?

3 Te tâuˈa mau ra anei te Atua manahope i te taata? Ua ui te papai salamo o Davida ia Iehova: “Ia hiˈo vau i te mau raˈi i te ohipa a to rima ra; te marama e te mau fetia ta oe i faaau ra, eaha te taata nei i manaˈo mai ai oe ia ˈna? e ta te taata nei tamaiti i haapao mai ai oe ia ˈna?” (Sal. 8:3, 4) Ua na reira paha oia no ta Iehova i rave i roto i to ˈna oraraa. Ei tamaiti hopea a Iese, ua itea ia Iehova “te tahi taata no ˈna e au i to ˈna ra aau” e ua maiti ia ˈna ei “tavana” i nia iho ia Iseraela. (Sam. 1, 13:14; Sam. 2, 7:8) A feruri na i to Davida huru i to ˈna taaraa e te tâuˈa mai ra te Atua Poiete o te ao taatoa i to ˈna mau manaˈo, to ˈna huru aau noa ˈtu e e taurearea tiai mamoe oia!

4 E ere i te mea maere e te tâuˈa atoa nei te Atua ia tatou. Te haaputuputu nei oia i ‘tei hinaarohia no te mau fenua’ no te haamori ia ˈna. Te tauturu atoa nei oia i ta ˈna mau tavini ia tapea i to ratou hapa ore. (Hag. 2:7) No te taa maitai e nafea Iehova e tauturu mai ai ia tapea i to tatou hapa ore, e hiˈo anaˈe na mua e nafea te Atua e faatae mai ai i te taata i te haamoriraa mau.

FAATAEHIA MAI E TE ATUA

5. E nafea Iehova e faatae mai ai i te taata i ta ˈna Tamaiti? A faataa.

5 Ua na ô Iesu: “E ore roa te taata e tae mai ia ˈu nei, maori râ ia faatae mai te Metua o tei tono mai ia ˈu nei ia ˈna.” (Ioa. 6:44) No te riro ei pǐpǐ a te Mesia, e titauhia te tauturu a te Atua. E nafea Iehova e faatae mai ai i te feia e au i te mamoe i ta ˈna Tamaiti? Na roto i te pororaa i te evanelia e te ohiparaa a te varua moˈa. Ei hiˈoraa, i to Paulo e to ˈna mau hoa mitionare tereraa ˈtu i Philipi, ua farerei ratou i te hoê vahine o Ludia te iˈoa e ua poro atu ia ˈna. Te faatia ra te Bibilia: “E haamahorahorahia ihora to ˈna aau e te Fatu [o Iehova], ia haapao oia i te parau i parauhia e Paulo.” Ua horoa mau te Atua i to ˈna varua no te tauturu ia ˈna ia taa i te poroi. I te pae hopea, bapetizohia ˈtura oia e to ˈna utuafare.—Ohi. 16:13-15.

6. Mea nafea to te Atua faataeraa mai ia tatou i te haamoriraa mau?

6 Teie tupuraa, no Ludia noa anei? E ere. Ei Kerisetiano, ua aratai atoa te Atua ia oe i te haamoriraa mau. I te mea e ua ite to tatou Metua i te raˈi i te tahi mea maitai i roto i te aau o Ludia, ua na reira atoa oia no oe. I to oe faarooraa i te evanelia, ua tauturu Iehova ia oe ia taa i te reira maoti to ˈna varua moˈa. (Kor. 1, 2:11, 12) I to oe faaohiparaa i ta oe i haapii, ua haamaitai oia i ta oe mau tutavaraa no te rave i to ˈna hinaaro. I to oe pûpûraa i to oe oraraa no ˈna, ua oaoa to ˈna aau. Oia mau, i to oe haamataraa i te haere na nia i te eˈa o te ora, ua tauturu noa Iehova ia oe.

7. Eaha te haapapu mai e e tamau Iehova i te tauturu ia vai taiva ore tatou?

7 Na Iehova i tauturu ia tatou ia tavini ia ˈna. E na reira â oia ia vai taiva ore tatou. Maoti oia i ite ai tatou i te parau mau, maoti atoa ïa oia e faaea noa ˈi tatou i roto i ta ˈna faanahonahoraa. Ua papai te aposetolo Petero i te mau Kerisetiano faatavaihia e ‘ua tiaihia ratou e te mana o te Atua i te faaroo, ia noaa te ora i ineine i te faaitehia mai ia tae i te tau hopea.’ (Pet. 1, 1:4, 5) No te mau Kerisetiano atoa teie mau parau e e mea tia ia haapao tatou taitahi i te reira. No te aha? No te mea e hinaaro tatou paatoa i te tauturu a te Atua no te vai taiva ore ia ˈna.

TAPEAHIA IA ORE IA HARA

8. No teihea mea e nehenehe ai tatou e hara?

8 No te teimaha o te oraraa e te huru tia ore, e nehenehe tatou e ore e manaˈo mai ia Iehova, a hara ˈtu ai ma te ite ore. (A taio i te Galatia 6:1.) Ua tupu hoi te reira i nia ia Davida.

9, 10. Ua aha Iehova no te tapea ia Davida ia ore ia hara e te aha nei Oia ia tatou?

9 A auauhia ˈi oia e te arii pohehae o Saula, ua haavî Davida ia ˈna ia ore e tahoo. (Sam. 1, 24:2-7) I muri aˈe râ, ua ere oia i to ˈna hitahita ore. No to ˈna hinaaro i te maa no to ˈna mau taata, ua ani atu oia ma te faatura ia Nabala ati Iseraela. Ua faaino râ Nabala ia ˈna. Riri roa aˈera Davida, opua ihora e haapohe ia Nabala e to ˈna utuafare taatoa. Aita oia i feruri e no te Atua, e hara toto ia haapohe i te taata hapa ore. Auaa râ Abigaila te vahine a Nabala i ore ai oia i hara. I to Davida taaraa e ua ohipa mai Iehova, ua na ô oia ia ˈna: “Ia haamaitaihia te Atua o Iseraela ra o Iehova, o tei tono mai ia oe i teie nei mahana i farerei mai ai oe ia ˈu: e ia ora na hoi oe i ta oe parau maitai, e ia ora hoi oe o tei tapea mai ia ˈu i teie nei mahana, ia ore ia manii te toto ia ˈu, e ia ore au ia tahoo ia ˈu iho i to ˈu iho rima.”—Sam. 1, 25:9-13, 21, 22, 32, 33.

10 Eaha ïa te haapiiraa? Ua faaohipa Iehova ia Abigaila no te tapea ia Davida ia ore ia hara. E na reira atoa oia i teie mahana. Eiaha râ e manaˈo e e tono mai Iehova i te hoê taata hou tatou a hapa ˈi. Aita atoa tatou i ite e e nafea te Atua e ohipa mai ai i roto i te tahi tupuraa aore ra eaha ta ˈna e faatia ia tupu ta ˈna opuaraa. (Koh. 11:5) Mea papu râ e ua ite Iehova i to tatou tupuraa e e tauturu mai oia ia ore tatou e taiva. Te haapapu nei oia: “E haapii atu vau ia oe, e faaite au ia oe i ta oe eˈa ia haere ra; e aˈo atu vau ia oe, e ei nia ia oe tau mata vai ai.” (Sal 32:8) E nafea Iehova e aˈo mai ai? E nafea ia fanaˈo i te reira? E eaha te haapapuraa e te aratai nei oia i to ˈna nunaa? E pahono mai te buka Apokalupo.

AˈOHIA

11. Ua ite maitai anei Iehova i ta ˈna mau amuiraa?

11 Ia au i te orama o te Apokalupo pene 2 e 3, te hiˈopoa ra Iesu Mesia te Arii i na amuiraa e hitu o Asia Iti. Te ite ra oia i te mau mea e tupu ra i roto e te tahi mau tupuraa taa ê atoa. Ua faahiti oia i te iˈoa o te tahi mau taata. Ua haapopou aore ra ua aˈo oia i teie mau amuiraa. Eaha te auraa o teie orama no tatou? Te faahohoˈa ra na amuiraa e hitu i te mau Kerisetiano faatavaihia i muri aˈe i 1914. No ratou na mua te mau aˈoraa a te Mesia, e faufaa-atoa-hia râ te mau amuiraa atoa na te ao nei. Te faaohipa nei ïa Iehova i te Mesia no te aratai i to ˈna nunaa. E nafea ïa e vaiiho ai ia Iehova ia aratai ia tatou?

12. E nafea e vaiiho ai ia Iehova ia aratai ia tatou?

12 Maoti ta tatou iho haapiiraa e fanaˈo ai tatou i te aratairaa î i te here a Iehova. Te horoa mai nei oia e rave rahi aˈoraa na roto i te mau papai a te tavini haapao maitai e te paari. (Mat. 24:45) Mea titauhia ïa ia hiˈopoa i te reira e ia faaohipa i ta tatou i haapii. Maoti ta tatou iho haapiiraa e nehenehe ai Iehova e ‘tiai ia tatou ia ore ia hiˈa.’ (Iuda 24) Ua ite ê na paha oe i te tahi manaˈo o ta tatou mau papai, a na ô atu ai e no oe te reira. A farii i te aˈo no ǒ mai ia Iehova. Mai te hoê hoa e faaite mai i te tahi mea, e faaohipa Iehova i to ˈna varua ia ite oe e te tahi atu e nafea ia haamaitai i to outou huru aore ra haerea. Ia farii tatou i te aratairaa a te varua moˈa, te vaiiho ra ïa tatou ia Iehova ia aratai ia tatou. (A taio i te Salamo 139:23, 24.) E hiˈopoa anaˈe i te tutavaraa e taime ta tatou e rave nei no ta tatou haapiiraa.

13. No te aha e mea maitai ai ia feruri i te taime e tutavaraa ta tatou e rave nei no te haapiiraa?

13 Ia pau rahi te taime i te faaanaanataeraa, e iti mai ïa no ta tatou iho haapiiraa. Ua parau te hoê taeae e mea ohie roa ia haapae i te haapiiraa. I teie mahana, ua rahi roa te faaanaanataeraa i roto i te afata teata, te roro uira e te niuniu. E ere atoa i te mea moni roa. Ia ore tatou e haapao maitai, e iti riirii mai te taime no ta tatou iho haapiiraa hohonu, a ore roa ˈtu ai te reira. (Eph. 5:15-17) E uiui anaˈe ïa: ‘Ehia rahiraa taime e haapii hohonu ai au i te Parau a te Atua? I te taime noa anei e oreroraa parau aore ra e tumu parau ta ˈu i te putuputuraa?’ Mai te peu e e, e faaohipa maitai anaˈe i te arui no te haamoriraa utuafare aore ra no ta tatou iho haapiiraa no te imi i to Iehova paari mai ta tatou e imi ra i te taoˈa faufaa. E paruru mai hoi te reira, a tapea noa ˈi tatou i te taiva ore.—Mas. 2:1-5.

FAAITOITOHIA IA FAAOROMAI

14. E nafea te Bibilia e faaite ai e te tâuˈa maira Iehova ia ahoaho tatou?

14 Ua faaruru Davida e rave rahi tupuraa hepohepo. (Sam. 1, 30:3-6) Te faaite ra ta ˈna i papai e ua ite Iehova i to Davida ahoaho. (A taio i te Salamo 34:18; 56:8.) E ite atoa oia i to tatou. E haafatata mai Oia ia ‘paruparu aore ra ia taiâ to tatou aau.’ E tamahanahana mai te reira, ia Davida atoa tei himene: “E oaoa vau, e mauruuru vau i to oe ra aroha; i hiˈo na hoi oe i to ˈu atiraa, e ua ite mai oe . . . i te mau ati no ˈu nei.” (Sal. 31:7) Ia ahoaho tatou, e tamahanahana e e faaitoito mai Iehova maoti te mau putuputuraa Kerisetiano.

15. Eaha ta te tupuraa o Asapha e haapii maira?

15 Na te tupuraa o Asapha papai salamo e faaite mai i te maitai ia tae i te mau putuputuraa. No to ˈna manaˈonaˈoraa i te mau mea tano ore i feaa ˈi oia i te faufaaraa o ta ˈna taviniraa i te Atua. Toaruaru atura oia, a parau ai: “A taiâ ˈi tau aau, e putaputa aˈera tau opu i te mauiui.” Mai faaea roa oia i te tavini ia Iehova. Maoti râ te aha i maitai mai ai to ˈna feruriraa? Maoti ïa te amuimuiraa e te feia e tavini ra ia Iehova. Ua na ô hoi oia: “Ia haere râ vau i roto i te vahi moˈa a te Atua.” Ua taa ia ˈna e e maa taime poto noa te maitai o te feia ino. E faaafaro iho â Iehova i te mau mea. (Sal. 73:2, 13-22) E toaruaru atoa paha tatou no te mau ohipa tano ore a te ao a Satani. E itoito râ tatou i te amuimuiraa e to tatou mau taeae, a tavini noa ˈi ia Iehova ma te oaoa.

16. E nafea te hiˈoraa o Hana e tauturu mai ai?

16 Mea fifi râ paha no oe ia haere i te mau putuputuraa no te tahi tupuraa. I faahoˈi na paha oe i te tahi haamaitairaa i roto i te amuiraa e te haama nei oe. Ua peapea atoa paha orua te tahi taeae aore ra tuahine. E nafea ïa? E tauturu mai te hiˈoraa o Hana. (A taio i te Samuela 1, 1:4-8.) Ua peapea roa oia no te mau faaoooraa a Penina, te piti o te vahine a Elikana. Ua ino roa ˈtu te tupuraa ia haere te utuafare i te mau matahiti atoa e pûpû i te tusia na Iehova i Silo. No reira, “oto ihora Hana, e aore aˈera i amu i te maa.” Noa ˈtu râ, aita oia i mairi i te mau taime e haamori ai ia Iehova. E ua ite mai Iehova i to ˈna taiva ore e ua haamaitai ia ˈna.—Sam. 1, 1:11, 20.

17, 18. (a) E nafea e noaa mai ai te faaitoitoraa i te mau putuputuraa? (b) Ia aha tatou no ta Iehova aupuru î i te here ia noaa ia tatou te ora?

17 Mea maitai ia pee te mau Kerisetiano i teie mahana i te hiˈoraa o Hana. Ia haere tamau tatou i te mau putuputuraa e tia ˈi. Ua ite hoi tatou paatoa e e faaitoito mai te reira. (Heb. 10:24, 25) E tamahanahana mai te here o to tatou mau taeae e tuahine. E putapû paha tatou i te hoê manaˈo o te tahi oreroraa parau aore ra i te hoê pahonoraa. E horoa mai paha te hoê taeae aore ra tuahine i te tariˈa faaroo ia paraparau tatou aore ra e tamǎrû mai. (Mas. 15:23; 17:17) Ia himene tatou ia Iehova, e oaoa tatou. Ia ‘tapitapi iho â râ to tatou manaˈo’ e hinaaro ai tatou i te faaitoitoraa e noaa mai i te mau putuputuraa. I reira hoi Iehova e tauturu mai ai maoti ‘ta ˈna mau haamahanahanaraa’ ia faaoromai e ia tapea i te taiva ore.—Sal. 94:18, 19.

18 No to te Atua aupuru î i te here e vai hau noa ˈi tatou mai ia Asapha, tei himene ia Iehova: “Na to rima atau i mau mai ia ˈu. E riro oe i te aratai ia ˈu i ta oe ra parau.” (Sal. 73:23, 24) Te mauruuru roa nei tatou ia Iehova no to ˈna tiairaa mai ia noaa ia tatou te ora.

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 29]

Ua faataehia mai oe atoa e Iehova

[Hohoˈa i te api 31]

E paruru mai te faaohiparaa i te aˈoraa a Iehova

[Hohoˈa i te api 32]

Faaitoitohia ia faaoromai