Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Okuti Tyilityili Upanda Otyinepo Otyali Tya Huku?

Okuti Tyilityili Upanda Otyinepo Otyali Tya Huku?

Okuti Tyilityili Upanda Otyinepo Otyali Tya Huku?

“Jeova emuavele otyali, iya vasei omphangu yokupululukwa, kese umwe meumbo liomulume wae.”—RUTE 1:9.

OVOLA OMAKUMBULULO:

Oñgeni ovaumbili va Huku kohale valekesile okuti vapanda nokuhumba otyali tyae, otyinepo?

Oñgeni tutyii okuti Jeova usuka tyina tuholovona ou matulinepe?

Onondonga patyi mbo Mbimbiliya konthele yotyinepo ove usoka okulandula momuenyo wove?

1. Oñgeni Andau akala etyi apewa omukai?

 “OU, enkhipa liomankhipa ange, nohitu yohitu yange. Ou maihanwa okuti Omukai, mokonda wapolua komulume.” (Gênesis 2:23) Andau wahambukilwe unene etyi apewa omukai! Otyo apopila onondaka ombo onongwa! Jeova walalesa Andau otumphoki otunene, emupolo olupati lwike, iya atungu nalo omukai umwe omuwa. Andau emuluku okuti o Eva. Huku evenepesa avakala ovalinepi. Mokonda Jeova walinga omukai nolupati lwa Andau, ankho Andau na Eva vena oupanga wapama vali tyipona ovalinepi hono.

2. Omokonda yatyi omulume nomukai velihole?

2 Jeova walinga omulume nomukai nounongo wokulihanda opo kese umwe akale nohole namukuavo. Ohole oyo iwaneka omulume nomukai. Ovanthu ovanyingi vakevelela okuti tyina vamelinepe, ohole yavo apeho maitualako.

OVO ANKHO VAHUMBA OTYALI TYOTYINEPO

3. Oñgeni Abraiau avasa omukai pala Isake?

3 Abraiau, omulume wekolelo, ankho uhumba unene otyinepo. Moluotyo, atumu omuundapi wae omukulupo ko Mesopotâmia opo akaovolele Isake omukai. Omuundapi elikuambela ku Jeova emukuateseko, iya avasi omuhikuena omuwa. Rebeka ankho una onthilo na Huku, akala omukai wa Isake iya afuisapo onthele imwe yakolela mevangelo lia Jeova liokutualako nombuto ya Abraiau. (Gênesis 22:18; 24:12-14, 67) Ovanthu ovanyingi hono ovo muene vaholovona olie mavanepe. Pamwe ovanthu vehole okukuatesako vakuavo okuvasa ou mavanepe. Mahi, kavapondola okutyilinga inkha kavetyiitilwe. Tupu, Huku kaholovona olie omunthu ena okunepa. Mahi, tyina Ovakristau vasoka okunepa, vesukisa okuita ehongolelo lia Huku no liospilitu sandu yae opo evekuatesako motyinepo no movipuka ovikuavo.—Gálatas 5:18, 25.

4, 5. Oñgeni utyii okuti Sulamita nomunthita ankho velihole unene?

4 Sulamita omuhikuena omuwa woko Isilayeli yokohale, kahandele omapanga ae emuhongiliye okukala omukai wo Hamba Salomau. Oe wati: “Ame ndyimupopila, Onwe vana vomo Jelusalei okuti muhaovolei okupahula ohole muame, alo oyo imoneka aike.” (Cântico de Salomão 8:4) Sulamita nomunthita ankho velihole. Nomutima weliola, wati: “Ame ndyinthemo vala yomoluhandya, onthemo yomomavotavota.” Mahi, omunthita emukumbulula okuti: “Ngonthemo pokati komakete, otyo tyikahi omuhikuena wange pokati kavakuavo”! (Cântico de Salomão 2:1, 2) Tyotyili, ovo ankho velihole unene.

5 Mokonda Sulamita nomunthita ankho vehole vali Huku, otyinepo tyavo tyapamene. Sulamita alo umwe wapopila omunthita ankho ehole unene, okuti: “Mphake ngotyilimbo komutima wove, ngotyilimbo kokuoko kuove; mokonda ohole yapama unene ngononkhia, ounkhuelume wapama unene Ngelangalo. Omutemo wayo, omutemo wotupia, omutemo wa Jeova [mokonda utunda kwe]. Alo umwe omeva omanyingi kaevili okunyima ohole, no nondongi mbatyo kambuvili okuityinda. Inkha omulume umwe ukumana ovipuka aviho viakolela mondyuo yae nohole, ovanthu ñgeno vemutomba.” (Cântico de Salomão 8:6, 7) Okuti ovaumbili va Jeova kavakevela ohole ngoyo ku vana velinepa navo?

EHOLOVONO LIOVE KU HUKU LIAKOLELA

6, 7. Oñgeni tutyii okuti Huku wesuka unene tyina tuholovona ou matunepe?

6 Jeova usuka unene tyina uholovona ou monepe. Konthele yovanthu ankho vakala mo Kanaa, ova Isilayeli valondolwa okuti: “Kupondola okulinepa navo. Kupondola okuava omona wove womukai akanepwe nomona wavo, tupu omona wove wovalume ahanepe omona wavo womukai. Mokonda inkha ulinga ngotyo, mayapula omona wove afende ono huku ononkhuavo. Iya onyengo ya Jeova maiya kuonwe iya tyotyili emuhanyepo liwa-liwa.” (Deuteronômio 7:3, 4) Etyi palamba omanima omanyingi, omunakwa Esdra wati: “Onwe muene muatauluka otyitumino, mokonda muanepa ovakai vomalongo, moluotyo muayawisa onkhali mo Isilayeli.” (Esdras 10:10) Iya apostolu Paulu watolela ovakuatate vae Ovakristau okuti: “Omukai wakutua omuvo auho omulume wae ekahi nomuenyo. Mahi, inkha omulume wae unkhia, oe upondola okunepwa nou ahanda, anthi omu Tatekulu vala.”1 Coríntios 7:39.

7 Inkha omuumbili wa Jeova welipakula unepa umwe uhelilongesa, otyo tyilekesa okuti ketavelele ku Huku. Ova Isilayeli kononthiki mba Esdra, kavetavelele iya “avakanepa ovakai vomalongo.” Otyivi okuovola okutatesila mutyimwe opo tuhalandule ovitumino via Huku. (Esdras 10:10; 2 Coríntios 6:14, 15) Omukristau unepa una uhelilongesa, kaavela ongeleka ongwa, iya kahumbu otyinepo otyali tya Huku. Inkha Omukristau wambatisalua anepa umwe uhenembatisalwe, upondola okupolwa ovilinga ena mewaneno. Katyaviukile okuita ononkhano onongwa melikuambelo, mahi, tupu otyo uti: ‘Jeova, ame naholovona okuhetavela kuove, mahi, nongotyo mphe vala ononkhano onongwa.’

TATE YETU KEULU UTYII VALI NAWA

8. Hangununa oityi tuesukisila okulandula onondonga mba Huku konthele yotyinepo.

8 Omunthu ulinga omakina utyii nawa oñgeni yundapa. Upondola okuavela onondonga mbukuatesako vakuavo okuonganeka nawa ovivela viomakina oyo. Oityi matyitundililako inkha tutomba onondonga iya atuionganeka ngetyi tuhanda? Omakina kamayundapa nawa. Moluotyo, inkha tuhanda okukala nehambu motyinepo, tuesukisa okulandula onondonga tupewa na Jeova, una Waetako otyinepo.

9. Oityi Jeova aavela otyali tyotyinepo?

9 Jeova wii atyiho konthele yovanthu notyinepo. Oe watunga ovanthu nehando liotyihola, opo “velityite, avakala ovanyingi.” (Gênesis 1:28) Etyi nkhele Huku ehenelinge Eva, wati: “Hatyiwako omulume okukala aike, mandyimulingila omukuatesiko opo akale nae.” (Gênesis 2:18, Ombimbiliya Byington) Jeova uhanda ovalinepi vakale nehambu.—Tanga Provérbios 5:15-18.

10. Oñgeni ovalinepi vapondola okuhambukiswa Jeova alo umwe motyihola?

10 Ovanthu aveho vapiñgana onkhali, moluotyo petupu otyinepo tyehena ovitateka. Mahi, ovaumbili va Jeova vapondola okukala nehambu liotyotyili motyinepo inkha valandula Ondaka ya Huku. Mongeleka, tala elondolo lia Paulu liayandyuluka konthele yotyihola motyinepo. (Tanga 1 Coríntios 7:1-5.) Ovihonekwa kavipopi okuti ovanthu valinga otyihola opo vala vakale novana. Tupu, vena omasuka molutu no momalusoke. Mahi, okulinga otyihola monkhalelo yahaviukile katyihambukiswa Huku. Monthele oyo yakolela yomuenyo wavo, ovalume Ovakristau novakai, vena okulekesa ohole kese umwe namukuavo.

11. Oñgeni Ruti ayambwa moluetyi alinga ovipuka monkhalelo ya Jeova?

11 Otyinepo tyesukisa okukala nehambu enene. Eumbo lio Vakristau lina okukala omphangu yokupululukwa nombembwa. Soka kuetyi tyaendele komanima 3.000 konyima, etyi omuhepe Noemi, novanaivi vae ovahepe, Orpa na Ruti ankho vekahi nokutunda mo Moabe okuenda ko Judaa. Noemi watolela ovahikuena vakondoke keumbo liavo. Mahi, Ruti esala na Noemi, mokonda ankho una ekolelo mu Huku yotyotyili, apopilwa okuti, ‘mombuelo yomavava a Jeova weya okuholama, ekuavele ofeto yafuapo.’ (Rute 1:9; 2:12) Mokonda Ruti wapanda unene otyinepo, otyali tya Huku, akala omukai womukulu Boaz, omufendi wa Jeova. Tyina Ruti amatutiliswa mouye omupe wa Huku, makahambukwa okutehelela okuti wakala omukuaukulu wa Jesus Kristu. (Mateus 1:1, 5, 6; Lucas 3:23, 32) Oe wayambua moluetyi alinga ovipuka monkhalelo ya Jeova!

ONONDONGA ONONGWA OPO OTYINEPO TYIENDE NAWA

12. Opi tupondola okuvasa onondonga onongwa konthele yotyinepo?

12 Huku ututolela etyi tuesukisa okunoñgonoka opo tukale nehambu motyinepo. Petupu omunthu utyii vali tyipona Huku. Ombimbiliya apeho ipopia otyili, iya onkhalelo yaviuka yokutehelela onondonga onongwa konthele yotyinepo, okukakatela movitumino vikahi Movihonekwa. Mongeleka, apostolu Paulu wahoneka okuti: “Kese umwe puonwe, akale nohole nomukai wae, ngetyi oe muene elihole. Tupu, omukai akale nehumbilo enene nomulume wae.” (Efésios 5:33) Ovakristau valongoka vapondola okunoñgonoka elondolo olio liayandyuluka Liombimbiliya. Okuti mavalandula umwe Ondaka ya Jeova? Mavetyilingi inkha tyilityili vapanda otyinepo otyali tya Huku. a

13. Oityi tyipondola okumoneka inkha omulume kalandula elondolo likahi mu 1 Pedro 3:7?

13 Omulume Omukristau utekula omukai wae nohole. Apostolu Petulu wahoneka okuti: “Onwe valume, tualeiko okukala novakai venyi nenoñgonoko, okuveavela ehumbilo ngombiya yahapamene. Mokonda onwe tupu munomphinga kumwe navo mbomuenyo muhatokalele, opo omalikuambelo enyi ahatyilikwe.” (1 Pedro 3:7) Inkha ovalume kavalandula onondonga mba Jeova, oe kamatehelela omalikuambelo avo. Oupanga ovalinepi vena na Jeova upondola okunyonwa. Tupu, tyipondola okutuala ovalinepi okukala novitateka ovinene, okutañguna, nokulitekula nonya.

14. Oñgeni omukai wokuna ohole apondola okukuatesako ombunga yae?

14 Omukai uhongolelwa Nondaka ya Jeova nospilitu sandu yae, malingi ononkhono ononene opo eumbo liae likale omphangu yahiliya nokuna ehambu. Tyaviuka omulume Omukristau okukala nohole nomukai wae, nokumuamena mopaspilitu no mopalutu. Omukai Omukristau utyihole tyina omulume wae emulekesa okuti umuhole, mahi nae wesukisa okulekesa okuti uhole omulume wae. Provérbios 14:1, yati: “Omukai omuna-ndunge utunga eumbo liae, mahi otyova ulihanya nomaoko ae muene.” Omukai omuna-ndunge nokuna ohole ukuatesako ombunga yae okukala nehambu. Tupu ulekesa okuti tyotyili upanda otyinepo, otyali tya Huku.

15. Hangununa elondolo likahi mu Efésios 5:22-25.

15 Ovalume novakai, valekesa okuti vena onthilo notyinepo, tyina vahetekela onkhalelo Jesus atekula ewaneno liae. (Tanga Efésios 5:22-25.) Tyotyili, ovalinepi velihole vena omutima weliola nokutomphola kese umwe namukuavo, nokuhayeke ovituwa ovivi vinyone otyinepo tyavo. Jeova uyamba ovalinepi valinga ngotyo!

OMUNTHU EHETYIYAPULE

16. Omokonda yatyi Ovakristau vamwe vatualako tyahanepe?

16 Ovanthu ovanyingi vasoka okunepa ine okunepwa. Mahi ovaumbili vamwe va Jeova vatualako tyihanepe mokonda kavavasile omunthu vahanda, nokuhambukiswa Jeova. Ovakuavo kavasoko okunepa ine okunepwa, mokonda vahanda okuundapa vali movilinga via Jeova tyehena natyike tyivetalula. Mahi, vokuhanepele vesukisa okulandula onondonga mba Jeova.—Mateus 19:10-12; 1 Coríntios 7:1, 6, 7, 17.

17. (a) Onondaka patyi mba Jesus konthele yotyinepo tuesukisa okuhinangela? (b) Inkha Omukristau uhimbika okupeleya omulume ine omukai wamukuavo, oityi esukisa okulinga liwa-liwa?

17 Tyilinge tuanepa ine katuanepele, atuho tuesukisa okuhinangela onondaka mba Jesus, mbati: “Kamunetange okuti [Huku] una wevetunga tunde ponthyimbi, wevetungile omulume nomukai, iya ati: ‘Moluotyo omulume masipo he na ina, eliwaneka nomukai wae, iya ovo vevali avakala ohitu ike vala?’ Ngotyo, kavakala vali ovanthu vevali, anthi vakala ohitu ike vala. Moluotyo, etyi Huku apaka kokanga ike, omunthu ehetyiyapule.” (Mateus 19:4-6) Okupeleya omulume ine omukai wamukuenyi onkhali. (Deuteronômio 5:21) Inkha Omukristau uhimbika okukala nehando olio, wesukisa okulinga liwa ononkhono mbokupola momutima ehando olio liasila, namphila otyo tyipondola okumuetela oluihamo omunene, mokonda wayeka ehando olio liliyawise. (Mateus 5:27-30) Tyakolela okupilululula olusoke olo nokuyekapo kese ehando liokulinga onkhali.—Jeremias 17:9.

18. Oñgeni tuna okulitehelela konthele yotyinepo otyali tya Huku?

18 Ovanthu ovanyingi vokwi vala katutu ine natyike konthele ya Jeova Huku, notyali tyae otyiwa konthele yotyinepo, kavahumbu unene otyinepo. Iya onthue? Mokonda tuvaumbili va “Huku wehambu,” Jeova, tuhambukwei okulekesa monkhalelo yetu yomuenyo okuti tyilityili tupanda nokuhumba otyinepo, otyali tya Huku!—1 Timóteo 1:11.

[Onondaka Poutoi]

a Opo ulilongese vali nawa konthele yotyinepo, tala ovikapitulu 10 ne 11 momukanda “Tualako Okukala Mohole ya Huku.”

[Omapuko Elongeso]

Onondaka Mbavilapo pefo 12]

Otyinepo tyina ehambu, tyihivilika Jeova nokuhambukiswa aveho mombunga

[Olutalatu pefo 11]

Ruti walekesile okuti wapanda otyinepo otyali tya Huku

[Olutalatu pefo 13]

Ove ulekesa okuti tyilityili upanda otyinepo, otyali tya Jeova?