Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Da li zaista ceniš brak kao dar od Boga?

Da li zaista ceniš brak kao dar od Boga?

Da li zaista ceniš brak kao dar od Boga?

„Neka vas Jehova obdari time da nađete mir, svaka u domu svog muža“ (RUTA 1:9)

PRONAĐI ODGOVORE:

Na osnovu čega znamo da su Božje sluge iz prošlosti cenile brak kao dar od Boga?

Kako znamo da je Jehovi važno koga ćemo izabrati za bračnog druga?

Koji biblijski savet o braku nameravaš da primeniš?

1. Opiši kako je Adam reagovao kada je dobio ženu.

 „EVO napokon kosti od mojih kostiju i mesa od mog mesa. Neka se zove žena, jer je uzeta od čoveka“ (Post. 2:23). Prvi čovek Adam je zaista bio srećan kada je dobio ženu. Nije čudo što se poetski izrazio! Nakon što je prouzrokovao da Adam utone u dubok san, Jehova je stvorio prelepu ženu od njegovog rebra. Adam joj je kasnije dao ime Eva. Bog ih je ujedinio u srećan brak. Pošto je Eva stvorena od Adamovog rebra, oni su bili bliži od bilo kog današnjeg bračnog para.

2. Zašto se muškarci i žene međusobno privlače?

2 Budući da je neuporedivo mudar, Jehova je ljudima usadio sposobnost da vole — zahvaljujući čemu se muškarci i žene međusobno privlače. U jednom delu se navodi: „Muškarac i žena koji stupe u brak očekuju da će deliti intimu i da će između njih trajno postojati romantična osećanja“ (The World Book Encyclopedia). Tako je i među Jehovinim slugama.

ONI SU CENILI BRAK KAO DAR

3. Kako je Isak dobio ženu?

3 Božji sluga Avraham je veoma cenio bračno uređenje. Zato je poslao svog najstarijeg slugu u Mesopotamiju da pronađe ženu za Isaka. Molitva koju je taj sluga uputio donela je dobre rezultate. Bogobojazna Rebeka je postala Isakova voljena žena i imala je udeo u ispunjenju Jehovine namere da sačuva Avrahamovo potomstvo (Post. 22:18; 24:12-14, 67). Iz ovoga ne treba da zaključimo da neko — koliko god da je dobronameran — treba da bude posrednik između dve osobe, osim ako nije zamoljen da pomogne. U savremenom društvu mnogi sami biraju svog bračnog druga. Naravno, Bog ne bira osobu s kojom ćemo stupiti u brak, ali nam pruža vođstvo u tom i drugim aspektima života ako ga za to molimo i ako nas vodi njegov duh (Gal. 5:18, 25).

4, 5. Kako znamo da su Sulamka i pastir gajili posebna osećanja jedno prema drugom?

4 Lepa Sulamka iz drevnog Izraela nije želela da je drugarice nagovaraju da postane jedna od mnogih žena kralja Solomona. Ona je rekla: „Zaklinjem vas, kćeri jerusalimske, ne budite ljubav u meni, ne budite je kad se sama nije probudila“ (Pesma 8:4). Sulamka i jedan pastir su gajili posebna osećanja jedno prema drugom. Ona je ponizno rekla: „Ja sam šafran s ravnice priobalne, ljiljan iz doline.“ Ali on je odgovorio: „Što je ljiljan među korovom trnovitim, to je voljena moja među devojkama“ (Pesma 2:1, 2). Oni su se zaista voleli.

5 Pošto su Sulamka i pastir pre svega voleli Boga, njihova bračna veza bi počivala na čvrstom temelju. Zapravo, Sulamka je svom voljenom pastiru rekla: „Stavi me kao pečat na srce svoje, kao pečat na ruku svoju, jer je ljubav jaka kao smrt, nepopustljiva kao grob kad vernost traži. Žar je njen žar vatre, plamen koji dolazi od Jah. Ni mnoge vode ne mogu ugasiti ljubav niti je reke mogu odneti. Kad bi čovek i sve blago doma svoga za ljubav dao, ljudi bi to blago prezirali“ (Pesma 8:6, 7). Zašto bi jedan Jehovin sluga kad razmišlja o braku očekivao išta manje od toga?

ODLUKA KOJA JE BOGU VAŽNA

6, 7. Kako znamo da je Bogu važno koga ćemo izabrati za bračnog druga?

6 Jehovi je važno koga ćeš izabrati za bračnog druga. S obzirom na stanovnike Hanana, Izraelcima je bilo zapoveđeno: „Ne sklapaj brakove s njima. Svoju kćer nemoj dati njihovom sinu, i njihovu kćer nemoj uzeti za svog sina. Jer bi oni odvratili tvog sina od mene, pa bi on služio drugim bogovima. I Jehova bi se žestoko razgnevio na tebe i brzo bi te istrebio“ (Pon. zak. 7:3, 4). Vekovima kasnije, sveštenik Jezdra je rekao: „Vi ste postupali neverno uzimajući sebi žene tuđinke, i tako ste umnožili Izraelovu krivicu“ (Jezd. 10:10). A apostol Pavle je rekao suhrišćanima: „Žena je vezana sve dok joj je muž živ. Ali ako joj muž umre, slobodna je da se uda za koga hoće, ali samo u Gospodu“ (1. Kor. 7:39).

7 Ako bi jedan predani Jehovin sluga stupio u brak s nevernikom, bio bi neposlušan Bogu. To što su Izraelci iz Jezdrinog vremena ’uzeli sebi žene tuđinke‘ predstavljalo je neposlušnost Bogu i zato bi bilo pogrešno ako bismo pokušavali da razvodnimo jasne smernice iz Svetog pisma (Jezd. 10:10; 2. Kor. 6:14, 15). Hrišćanin koji stupi u brak s nevernikom nije primeran i nema iskreno cenjenje prema braku kao Božjem daru. Ako neko nakon krštenja stupi u takvu zajednicu, on više ne bi mogao da učestvuje u posebnim vidovima službe. Takođe, bilo bi nelogično da očekujemo blagoslov, a da pri tom u molitvi priznamo: ’Jehova, svesno sam izabrao da te ne poslušam, ali me ipak blagoslovi, molim te.‘

NAŠ NEBESKI OTAC ZNA NAJBOLJE

8. Objasni zašto treba da primenjujemo Božje smernice o braku.

8 Konstruktor neke mašine najbolje zna kako ona funkcioniše. Ako bi bilo potrebno da se mašina sastavi, on bi mogao da pruži neophodne detalje o tome. Šta ako ignorišemo uputstva i sastavimo delove kako mi želimo? Ishod bi verovatno bio katastrofalan — ako bi mašina uopšte i radila. Isto tako, ako želimo da imamo srećan brak, moramo primeniti smernice koje nam pruža Jehova, Osnivač braka.

9. Zašto možemo reći da Jehova razume one koji su usamljeni, kao i to koliku radost brak može doneti ljudima?

9 Jehova zna sve što se može znati o ljudima i braku. On je stvorio ljude sa seksualnim potrebama kako bi mogli da se ’rađaju i množe‘ (Post. 1:28). Bog dobro razume one koji su usamljeni, jer je pre nego što je stvorio prvu ženu rekao: „Nije dobro da čovek bude sam. Načiniću mu pomoćnicu da ga dopunjuje“ (Post. 2:18). Jehova je takođe svestan radosti koju mogu doživeti oni koji su u braku. (Pročitati Poslovice 5:15-18.)

10. Čime Jehovine sluge treba da se vode kada je reč o intimnim odnosima?

10 Zbog greha i nesavršenosti koju su ljudi nasledili od Adama, danas nijedan brak nije savršen. Međutim, Jehovine sluge mogu imati srećan brak ako slede savete iz Božje Reči. Na primer, razmislimo o Pavlovom jasnom savetu o intimnim odnosima u braku. (Pročitati 1. Korinćanima 7:1-5.) Sveto pismo ne kaže da je stvaranje potomstva jedini razlog da bračni par ima polne odnose. To je prirodan način da se zadovolje emocionalne i fizičke potrebe. Ali izopačeni postupci svakako nisu po Božjoj volji. I u ovom važnom aspektu života, Jehovine sluge će sigurno pokazivati nežnost i iskrenu ljubav jedno prema drugom. I naravno, oni će izbegavati sve postupke koji nisu po Jehovinoj volji.

11. Kako je Ruta bila blagoslovljena zbog toga što je postupala po Jehovinoj volji?

11 Brak treba da bude izvor radosti i sreće. Hrišćanski dom posebno treba da bude mesto odmora i mira. Osmotrimo šta se dogodilo pre oko 3 000 godina kada je ostarela udovica Nojemina sa svoje dve snahe Orfom i Rutom, koje su takođe bile udovice, krenula iz Moava u Judu. Nojemina je savetovala ove mlade žene da se vrate svom narodu. Moavka Ruta je ostala s Nojeminom, bila verna istinitom Bogu i dobila ’potpunu platu od Jehove, pod čijim je krilima došla da potraži utočište‘ (Ruta 1:9; 2:12). Pošto je veoma cenila brak kao dar od Boga, Ruta je bila spremna da se uda za dosta starijeg Voza, vernog Jehovinog slugu. Kada Ruta uskrsne u Božjem novom svetu, biće veoma srećna kada bude saznala da je postala pretkinja Isusa Hrista (Mat. 1:1, 5, 6; Luka 3:23, 32). Ona je zaista bila blagoslovljena zbog toga što je postupala po Jehovinoj volji!

DOBRI SAVETI ZA USPEŠAN BRAK

12. Gde se mogu pronaći dobri saveti o braku?

12 Osnivač braka nam govori sve što je potrebno da znamo o uspešnom braku. Nijedan čovek ne zna toliko. Biblija je uvek u pravu, i jedini način da neko pruži dobre savete o braku jeste da ih temelji na biblijskim merilima. Na primer, Bog je nadahnuo apostola Pavla da zapiše: „Neka tako i svako od vas voli svoju ženu kao samog sebe, a žena neka duboko poštuje svog muža“ (Ef. 5:33). U ovom biblijskom savetu ne postoji ništa što zreli hrišćani ne mogu razumeti. Pitanje je: Da li će primeniti Jehovinu Reč? Hoće, ako zaista cene brak kao dar. a

13. Do čega može doći ako se ne primenjuje savet iz 1. Petrove 3:7?

13 Hrišćanski muževi treba da se s ljubavlju ophode prema svojim ženama. Apostol Petar je napisao: „Muževi, živite sa svojim ženama u skladu sa onim što ste naučili, poštujući ih kao slabije posude, jer su i one s vama naslednice nezasluženog dara života, inače će vaše molitve naići na prepreku“ (1. Petr. 3:7). Molitve koje upućuje muž mogu naići na prepreku ako on ne primenjuje Jehovine savete. To će se verovatno loše odraziti na duhovno stanje i njega i njegove žene, što može voditi do još većih stresova, rasprava i grubosti.

14. Kako žena puna ljubavi može uticati na porodični život?

14 Žena koja sledi vođstvo Jehovine Reči i svetog duha može učiniti mnogo kako bi njen dom bio mesto mira i sreće. Normalno je da bogobojazni suprug voli svoju ženu i štiti je u fizičkom i duhovnom pogledu. Ona želi da bude voljena i zato treba da ispoljava osobine koje pomažu njenom mužu da je još više voli. „Žena koja je zaista mudra kuću svoju gradi“, stoji u Poslovicama 14:1, „a luda je svojim rukama ruši.“ Mudra i srdačna žena umnogome doprinosi uspehu i sreći svoje porodice. Takođe pokazuje da zaista ceni brak kao dar od Boga.

15. Koji savet nalazimo u Efešanima 5:22-25?

15 Muževi i žene koji se međusobno ophode onako kako se Isus ophodio prema skupštini pokazuju da cene brak kao dar od Boga. (Pročitati Efešanima 5:22-25.) Jehova zaista blagosilja bračne parove koji se iskreno vole i nikada ne dozvoljavaju da ponos, detinjasto ignorisanje i druge loše osobine kvare njihov brak.

NEKA IH NIKO NE RASTAVI

16. Zašto neki hrišćani ostaju sami?

16 Iako većina ljudi planira da se jednog dana venča, neke Jehovine sluge ostaju same jer ne mogu pronaći odgovarajućeg bračnog druga među suvernicima. Drugi imaju dar samaštva. Hrišćani koji nisu u braku mogu više da služe Jehovi i da vode ispunjen život (Mat. 19:10-12; 1. Kor. 7:1, 6, 7, 17).

17. (a) Koje Isusove reči u vezi s brakom treba da zadržimo na umu? (b) Šta odmah treba da preduzme neko ko čak i počne da razmišlja o nečijem bračnom drugu?

17 Bilo da smo u braku ili ne, svi treba da zadržimo na umu Isusove reči: „Zar niste čitali da ih je njihov stvoritelj u početku načinio kao muškarca i ženu i da je rekao: ’Zato će čovek ostaviti svog oca i svoju majku i prionuće uz svoju ženu, i njih dvoje biće jedno telo‘? Tako nisu više dvoje, nego jedno telo. Dakle, što je Bog sastavio, čovek neka ne rastavlja“ (Mat. 19:4-6). Ako neko priželjkuje nečijeg bračnog druga, to je greh (Pon. zak. 5:21). Ako neki hrišćanin počne da oseća takvu neispravnu želju, on treba da je što pre iskoreni, čak i ako će zbog toga što je dozvolio da se u njemu razviju sebične želje doživeti veliki emocionalni bol (Mat. 5:27-30). Veoma je važno da se ispravi takvo razmišljanje i potisnu grešne želje varljivog srca (Jer. 17:9).

18. Kako treba da gledamo na brak?

18 Čak i mnogi ljudi koji ne znaju gotovo ništa o Jehovi Bogu i o tome da je brak dar od njega pokazuju barem izvesno cenjenje prema bračnom uređenju. Koliko više mi koji smo predani ’srećnom Bogu‘, Jehovi, treba da se radujemo svemu što nam on pruža i da pokažemo da zaista cenimo brak kao njegov dar! (1. Tim. 1:11).

[Fusnota]

a Više informacija o ovoj temi može se naći u 10. i 11. poglavlju knjige „Održite se u Božjoj ljubavi“.

[Pitanja za razmatranje]

[Istaknuti tekst na 6. strani]

Dobar brak proslavlja Jehovu i može biti izvor velike radosti svim članovima porodice

[Slika na 5. strani]

Ruta je cenila brak kao dar od Boga

[Slika na 7. strani]

Da li pokazuješ da zaista ceniš brak kao dar od Jehove?