Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Miles Coverdale — priča o prvom tiskanom prijevodu Biblije na engleski jezik

Miles Coverdale — priča o prvom tiskanom prijevodu Biblije na engleski jezik

GODINE 1535. tiskan je prvi prijevod cijele Biblije na engleskom jeziku. No na izdanju te Biblije nije bilo navedeno ime njenog prevoditelja. Ipak, znalo se da iza tog uistinu velikog pothvata stoji Miles Coverdale. Jedan dio njegovog prijevoda temeljio se na radu Williama Tyndalea, čovjeka koji je čitav život posvetio prevođenju Biblije. U vrijeme kad je Coverdaleova Biblija izašla iz tiska, Tyndale se nalazio u zatvoru zato što je bio optužen za herezu. Godinu dana kasnije bio je pogubljen.

Kako je Miles Coverdale uspio tiskati svoj prijevod Biblije i izbjeći progon, dok su drugi prevoditelji, poput Tyndalea, svoj rad platili glavom? Koliko je njegov prevoditeljski rad bio značajan?

Počeci Coverdaleovog rada

Miles Coverdale rođen je u engleskoj pokrajini Yorkshireu, vjerojatno 1488. Školovao se na Sveučilištu Cambridge te je 1514. postao svećenik Katoličke crkve. Ubrzo se, pod utjecajem Roberta Barnesa, počeo zanimati za reformaciju Crkve. Barnes je zbog širenja reformacijskih ideja 1528. bio primoran pobjeći iz Engleske, a dvanaest godina kasnije crkveni vođe dali su ga spaliti na lomači.

Godine 1528. Coverdale je s propovjedaonice počeo objavljivati da neka katolička učenja i obredi, primjerice štovanje kipova i slika, ispovijedanje grijeha te držanje mise, nemaju uporište u Bibliji. Zbog toga je na sebe navukao gnjev Crkve. U strahu za svoj život i on je napustio Englesku te je narednih sedam godina živio u raznim europskim državama.

U Hamburgu je surađivao s Williamom Tyndaleom. Budući da su obojica željela Bibliju približiti običnom puku, Coverdale mu se pridružio u prevođenju Biblije na engleski jezik. Radeći s Tyndaleom, naučio je mnogo o umijeću prevođenja biblijskog teksta.

Razdoblje velikih promjena

U međuvremenu situacija u Engleskoj počela se mijenjati. Godine 1534. kralj Henrik VIII. otvoreno se usprotivio papi i porekao njegovu vlast nad Crkvom u Engleskoj. Pored toga sviđala mu se zamisao da engleski puk dobije Bibliju na materinjem jeziku. U to vrijeme Coverdale je već radio na prijevodu Biblije. Iako je bio vrlo spretan u izražavanju na engleskom, za razliku od Tyndalea nije dovoljno dobro poznavao hebrejski ni grčki jezik. Stoga je svoj prijevod temeljio na Tyndaleovom prijevodu, koji je revidirao, a usto se koristio i nekim latinskim i njemačkim prijevodima Biblije.

Dovršeni prijevod tiskan je 1535. izvan Engleske, godinu dana prije Tyndaleovog smaknuća. Coverdale je iz poštovanja na početku svoje Biblije uključio pomalo laskavu posvetu Henriku VIII. Nakon što je uvjerio kralja da njegov prijevod ne sadrži Tyndaleove bilješke, koje su se smatrale spornima zato što su, između ostaloga, razotkrivale nebiblijska učenja Katoličke crkve, kralj je odobrio prvu cjelovitu Bibliju na engleskom jeziku. To je bila prekretnica u povijesti prevođenja Biblije.

Nakon toga, točnije 1537, u Engleskoj su tiskana još dva izdanja Coverdaleove Biblije. Te iste godine Henrik VIII. odobrio je korištenje takozvane Matthewove Biblije, koja je objedinila Tyndaleove i Coverdaleove prijevode biblijskih knjiga. Ta je Biblija bila tiskana u Antwerpenu.

Nedugo potom kraljev glavni savjetnik Thomas Cromwell, uz podršku kanterburijskog nadbiskupa Thomasa Cranmera, predložio je Henriku VIII. da se Matthewova Biblija revidira. Kralj je pristao, pa je Cromwell zatražio od Coverdalea da ponovno prione na posao. Taj novi prijevod izdan je 1539, a zbog svoje je veličine postao poznat kao Velika Biblija. Henrik VIII. odobrio je izdavanje tog prijevoda i čak odredio da se u crkve diljem zemlje postavi primjerak Velike Biblije kako bi bila dostupna ljudima. Engleski je narod bio oduševljen što napokon ima Bibliju na svom jeziku.

Ostavština Milesa Coverdalea

Nakon smrti Henrika VIII. englesko prijestolje naslijedio je njegov sin Eduard VI. Godine 1551. Coverdale je imenovan za ekseterskog biskupa. Međutim kad je 1553. katolička kraljica Marija I. Tudor preuzela vlast, Coverdale je morao pobjeći iz Engleske. Najprije je otišao u Dansku, a potom u Švicarsku, gdje je nastavio svoj rad. Za života je, osim nekoliko prijevoda čitave Biblije, objavio i tri izdanja Novog zavjeta na engleskom koja su sadržavala paralelni prijevod na latinski, koji je svećenstvu mogao poslužiti kao pomagalo u izučavanju Biblije.

Iako je Coverdale želio načiniti vjeran prijevod Biblije, u njemu nije koristio Božje ime, “Jehova”. Za razliku od Tyndalea, koji je u svom prijevodu hebrejskih knjiga Biblije na dvadesetak mjesta upotrijebio ime Svevišnjeg Boga, “Coverdale je iz svog prijevoda tiskanog 1535. izostavio Božje ime”, stoji u knjizi Coverdale and His Bibles. Ipak, kasnije je u Velikoj Bibliji tri puta spomenuo ime Jehova.

No zanimljivo je da je Coverdaleova Biblija prva Biblija na engleskom jeziku u kojoj se tetragram — četiri hebrejska slova koja označavaju Božje ime — nalazi na naslovnoj stranici. Osim toga to je prva Biblija u kojoj apokrifne knjige nisu uvrštene među hebrejske knjige Biblije, već su tiskane u dodatku.

Coverdale je prilikom prevođenja Biblije koristio izraze i riječi koje su kasnije upotrijebili mnogi prevoditelji. Izraz “da mi je i dolinom smrti proći”, koji je zapisan u Psalmu 23:4, samo je jedan primjer. Za riječ “milost”, koja se spominje u Psalmu 23:6, profesor S. L. Greenslade kazao je da “označava posebnu vrstu ljubavi koju Bog osjeća prema svojim slugama, za razliku od ljubavi i milosti koje pokazuje ostalim ljudima.” Prijevod Biblije Novi svijet uz riječ “milost” u tom biblijskom retku navodi bilješku u kojoj stoji: “Ili: ‘vjerna ljubav’.”

Coverdaleova Velika Biblija bila je “vrhunac rada na prevođenju Biblije na engleski jezik, koji je Tyndale započeo svojim prijevodom Novog zavjeta”, stoji u djelu The Bibles of England. Doista, Miles Coverdale zaslužan je za to što su njegovi sunarodnjaci mogli čitati Božju Riječ na svom jeziku.