Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Kaverdejl i prva celokupna Biblija na engleskom

Kaverdejl i prva celokupna Biblija na engleskom

Kaverdejl i prva celokupna Biblija na engleskom

PRVA celokupna Biblija na engleskom jeziku objavljena je 1535. Za njen prevod zaslužan je čovek po imenu Majls Kaverdejl. U to vreme je njegov prijatelj Vilijam Tindejl zbog rada na prevođenju Biblije završio u zatvoru. Pogubljen je sledeće godine.

Kaverdejlovo izdanje se jednim delom zasnivalo na Tindejlovom prevodu. Kako je uspeo da odštampa svoj prevod i izbegne pogubljenje u vreme kada su drugi prevodioci Biblije zbog svog rada gubili život? Koliko je značajan njegov uspeh?

Seme je posejano

Majls Kaverdejl je rođen u Jorkširu, u Engleskoj, po svemu sudeći 1488. godine. Studirao je na Kembričkom univerzitetu i 1514. bio zaređen za rimokatoličkog sveštenika. Zanimanje za reformaciju u njemu je probudio Robert Barns, njegov učitelj. Barns je pobegao u kontinentalni deo Evrope 1528. Dvanaest godina kasnije, verske vođe su ovog reformistu spalile na lomači.

Do 1528, Kaverdejl je u crkvenim propovedima već počeo da govori protiv katoličkih nebiblijskih običaja, kao što su obožavanje likova, ispovedanje i održavanje mise. Pošto je time doveo svoj život u opasnost, napustio je Englesku i otišao na kontinent, gde je proveo sedam godina.

Boravio je u Nemačkoj, kod Vilijama Tindejla u Hamburgu. Njih dvojica su radila na ostvarenju zajedničkog cilja — izdavanja Biblije koju bi mogao da čita običan narod. Majls Kaverdejl je u tom periodu od Tindejla naučio mnogo o umetnosti prevođenja Biblije.

Vreme promena

U međuvremenu, situacija u Engleskoj se menjala. Kralj Henri VIII se 1534. otvoreno suprotstavio autoritetu rimokatoličkog pape. Takođe je podržao ideju da se Biblija učini dostupnom narodu Engleske. Kasnije je Kaverdejl započeo taj poduhvat. On je odlično vladao engleskim jezikom, ali nije imao jezičko znanje poput svog prijatelja i savetnika, Tindejla, koji je tečno govorio i hebrejski i grčki. Kaverdejl je revidirao Tindejlov prevod, služeći se pri tom latinskim i nemačkim prevodima.

Kaverdejlova Biblija je štampana u kontinentalnom delu Evrope 1535, godinu dana pre Tindejlovog pogubljenja. U njoj se nalazila visokozvučna, pomalo laskava posveta kralju Henriju. Kaverdejl je uverio kralja da ovo izdanje ne sadrži Tindejlove fusnote, koje su bile sporne zbog toga što su između ostalog skretale pažnju na nebiblijska učenja Katoličke crkve. Zato je kralj Henri odobrio izdavanje ove Biblije. Religiozna klima je počela da se menja.

U Engleskoj su 1537. odštampana još dva izdanja te Biblije. Iste godine je u Antverpenu izdata takozvana Matejeva Biblija, u kojoj je objedinjen rad Tindejla i Kaverdejla i koju je odobrio kralj Henri.

Kraljev glavni savetnik, Tomas Kromvel, koji je imao podršku kenterberijskog nadbiskupa Kranmera, vrlo brzo je shvatio da je potrebna revizija Matejeve Biblije. Zato je tražio od Kaverdejla da još jednom revidira Tindejlov rad. Kralj Henri je 1539. priznao to najnovije izdanje i naložio da se ova Biblija — koja je zbog svog formata nazvana Velika Biblija — nađe u crkvama kako bi svi mogli da je čitaju. Ona je u celoj zemlji prihvaćena s velikim oduševljenjem.

Kaverdejlovo zaveštanje

Nakon smrti Henrija VIII i ustoličenja Edvarda VI za kralja, Kaverdejl je 1551. godine postavljen za biskupa od Eksetera. Međutim, kada je katolička kraljica Marija nasledila Edvarda na prestolu 1553, bio je prisiljen da pobegne u Dansku. Kasnije se preselio u Švajcarsku, gde je nastavio sa svojim radom. Objavio je tri izdanja grčkog dela Svetog pisma, poznatog kao Novi zavet. Bila su namenjena sveštenicima za proučavanje, a pored engleskog sadržavala su i latinski tekst.

Neobično je što u Kaverdejlovoj Bibliji ne nalazimo Božje ime u obliku „Jehova“. Tindejl je to ime koristio više od 20 puta u svom prevodu hebrejskog dela Svetog pisma. U knjizi Coverdale and His Bibles, Dž. Mozli zapaža: „Kaverdejl je u izdanju iz 1535. u potpunosti izostavio ovu reč [Jehova].“ Pa ipak, kasnije je tri puta uvrstio ime Jehova u Veliku Bibliju.

Međutim, Kaverdejlova Biblija je prva Biblija na engleskom u kojoj se nalazio tetragram — četiri slova koja sačinjavaju Božje ime — i to u zaglavlju naslovne strane. Takođe je značajno to što je ona prva Biblija u kojoj se apokrifne knjige ne nalaze među ostalim knjigama u hebrejskom delu, već su odvojene u dodatku.

Mnogi jedinstveni izrazi i reči koje je koristio Kaverdejl kasnije su se našli i u drugim prevodima. Jedan primer je izraz „dolina senke smrti“ iz 4. stiha 23. psalma. Takođe, prema rečima profesora S. Grinslejda, za izraz iz 6. stiha koji se često prevodi kao „ljubav“ ili „milost“, u Kaverdejlovom prevodu se koristi „posebna reč kojom se Božja jedinstvena ljubav prema njegovom narodu razlikuje od ljubavi i milosti uopšte“. U prevodu Novi svet na ovom mestu se koristi reč „ljubav“, ali se u fusnoti dodaje: „Ili: ’verna ljubav‘.“

Kaverdejlova Velika Biblija „bila je najveće dostignuće na polju izdavanja Biblije na engleskom jeziku, koje je započelo Tindejlovim prevođenjem Novog Zaveta“, kaže se u delu The Bibles of England. U suštini, Kaverdejl je ovim prevodom svojim savremenicima koji govore engleski omogućio da čitaju Bibliju.

[Slike na 11. strani]

Tetragram (levo) sa naslovne strane u izdanju iz 1537.

[Izvor slike na 10. strani]

From the book Our English Bible: Its Translations and Translators

[Izvor slike na 11. strani]

Izvori fotografija: From The Holy Scriptures of the Olde and Newe Testamente With the Apocripha by Myles Coverdale