Go na content

Go na table of contents

Ondrofenitori

A furuten diniwroko leri wi wan prenspari sani

A furuten diniwroko leri wi wan prenspari sani

Soleki fa Olivier Randriamora fruteri

„Mi sabi san a wani taki fu abi pikinso nomo èn san a wani taki fu abi bun furu. Awansi fa sani ben e waka gi mi, iya, na ala fasi mi kon sabi san a wani taki fu nyan mi bere furu èn san a wani taki fu de nanga angri . . . Mi man du ala sani nanga yepi fu a sma di e gi mi krakti.”​—Fil. 4:12, 13.

ALA TEN mi nanga mi wefi Oly kisi furu deki-ati fu den wortu disi fu na apostel Paulus. Neleki Paulus, wi leri „san a wani taki” fu frutrow dorodoro tapu Yehovah aladi wi e dini En dyaso na ini Madagaskar.

Di Yehovah Kotoigi bigin studeri Bijbel nanga Oly en mama na ini 1982, mi nanga Oly ben meki mofo kaba fu trow. Mi srefi bigin studeri Bijbel èn bakaten Oly bigin studeri Bijbel tu. Wi trow na ini 1983, wi dopu na ini 1985, èn wantewante baka dati wi bigin du a yepi-pionierwroko. Na ini yuli 1986 wi tron gewoon pionier.

Na ini september 1987 wi tron spesrutu pionier. A fosi presi pe den seni wi go ben de wan pikin foto na a noord-westsei fu Madagaskar pe nowan gemeente ben de. Na ini Madagaskar yu abi sowan 18 bigi lo èn yu abi furu tra pikinpikin lo tu. Ala den lo disi abi den eigi gwenti nanga fasi fa den e du sani. Moro furu na Malagasitongo den e taki, ma sonwan fu den lo e taki den eigi tongo tu. Fu dati ede wi go leri a tongo di sma ben e taki na a presi pe den seni wi go preiki. Disi meki taki den sma ben kon gwenti wi moro esi.

Biginbigin mi ben e hori a publikitaki ibri sonde èn baka dati Oly ben e naki anu soleki fa wi gwenti du na den konmakandra. Ma na wi wawan ben de na den konmakandra dati. Te wi ben e hori a Theokrasia diniwroko-skoro, dan Oly ben e du leki a e taki nanga wan ososma, aladi nowan sma ben de nanga en. Wi ben breiti trutru di a kring-opziener taigi wi taki wi no abi fu hori den konmakandra na a fasi disi moro!

Sma no ben gwenti tyari brifi kon na a presi pe wi ben de. Dati meki son leisi wi no ben kisi a moni di wi ben musu kisi ibri mun. Fu dati ede wi leri fu libi nanga pikinso sani nomo. Wan leisi, wi no ben abi nofo moni fu pai bus fu go na wan kring konmakandra di ben o hori sowan 130 kilometer moro fara. Ne wi memre a bun rai di wan Kotoigi gi wi. A taki: „Fruteri Yehovah den problema fu yu, bika na en wroko yu e du, a no so?” Sobun wi begi, dan wi bosroiti fu bigin waka. Ma leti fa wi ben o gowe, wan brada kon luku wi, dan a gi wi wan moni. A moni ben de soifri a busmoni di wi ben abi fanowdu!

A KRINGWROKO

Na ini februari 1991 mi tron kring-opziener. Na a ten dati a pikin grupu fu wi ben abi neigi preikiman. Dri fu den ben dopu kaba. Sowan 50 sma ben e kon na den konmakandra. Baka di den leri mi fa fu du a kringwroko, den seni mi leki kring-opziener go na a mamafoto Antananarivo. Na ini 1993 den seni wi fu du a kringwroko na a owstusei fu a kondre. A libi drape ben de heri tra fasi leki na ini a foto.

Fu man doro den gemeente nanga grupu, dan son leisi wi ben abi fu waka sowan 145 kilometer abra bergi di abi bigi busi. Wi no ben e tyari furu lai. Na a ten dati den kring-opziener ben musu hori publikitaki pe den ben musu sori fowtow son leisi. Efu mi ben musu du dati, dan wi ben musu tyari moro hebi lai. Oly ben tyari a projector fu sori den fowtow èn mi ben tyari wan 12-volt wagi batterij.

Nofo tron wi ben e waka sowan 40 kilometer ibri dei fu doro wan tra gemeente. Wi ben abi fu kren èn saka den pikin pasi na tapu den bergi, wi ben e abra liba èn wi ben e waka na ini tokotoko. Son leisi wi ben e sribi na sei pasi, ma nofo tron wi ben e pruberi fu doro wan dorpu pe wi ben e suku wan sribipresi. Son leisi wi ben e aksi sma di wi no ben sabi srefisrefi fu sribi na den. Te wi ben feni wan presi fu tan, dan wi ben e sreka sani fu bori. Oly ben e leni wan patu, dan a ben e go na wan liba noso wan kriki fu teki watra. Mi ben e go leni wan aksi fu koti udu fu bori. Ala den sani disi ben e teki ten. Son leisi wi ben bai wan libilibi fowru, wi ben srakti en èn krin en so taki wi ben kan nyan.

Te wi ben kaba nyan, dan wi ben e go teki moro watra fu wasi. Son leisi wi ben e sribi na ini a kukru fu wan sma. Efu wi ben e tan na ini wan oso di ben e leki, dan te alen ben kon wi ben e skoifi go te na seisei fu a kamra fu sribi.

Ala ten wi ben e pruberi fu preiki gi den sma pe wi ben e tan. Te wi ben e doro na den oso fu wi brada nanga sisa, a lobi nanga switifasi di den ben e sori wi ben e naki wi ati trutru. Den ben e breiti trutru taki wi kon èn disi meki taki wi ben frigiti ala den problema di wi ben miti na pasi.

Te wi ben tan na wi brada nanga sisa, wi ben lobi fu yepi den nanga den osowroko. Na a fasi disi den ben abi moro ten fu go nanga wi na ini a preikiwroko. Wi no ben wani taki wi brada nanga sisa ben musu gi wi diri sani noso spesrutu nyanyan di den no ben man bai.

TE WI BEN E GO NA DEN FARAWE GRUPU

Wi ben lobi fu go na den farawe grupu pe den brada nanga sisa ben breiti fu si wi. Den ben wani wi fu du furu sani. Furu tron wi no ben abi ten fu „rostu pikinso” srefi (Mark. 6:31). Na wan fu den presi, wan Kotoigi trowpaar ben kari ala den 40 Bijbelstudenti fu den kon na den oso, so taki wi ben kan studeri nanga den. Oly nanga a sisa ben e studeri nanga sowan 20 sma, èn mi nanga a brada ben e studeri nanga den tra 20 sma. Te wan sma ben kaba studeri, dan wantewante wan tra studenti ben e kon. Moro lati na a srefi dei wi ben e stop studeri fu man hori den gemeente konmakandra. Baka dati wi ben e studeri go doro nanga den sma. Nofo tron na den langa dei disi, wi ben e studeri nanga sma teleki aiti yuru na neti!

Di wi go na wan tra grupu, dan na wan ten fu aiti yuru mamanten wi alamala teki waka go na wan dorpu krosibei. Wi alamala ben weri owru krosi. Wi waka wan heri pisi ten na ini a busi, teleki wi doro a dorpu wan pisi ten fu twarfu yuru bakadina. Dan wi weri krin krosi èn wantewante wi bigin preiki oso fu oso. Furu oso no ben de, ma furu preikiman ben de. Sobun, na ini wan afu yuru wi ben man preiki na a heri kontren drape. Baka dati wi go na wan tra dorpu. Wi preiki drape, dan wi teki a langa pasi go na oso baka. Na a bigin a sani disi ben meki wi firi brokosaka, fu di wi ben waka so langa èn wi du so furu muiti, soso fu preiki wán yuru nomo. Ma den Kotoigi drape ben du disi nanga prisiri, den no ben e krutukrutu.

Na Taviranambo yu ben abi wan grupu tu di ben tan krosibei fu wan bergi-ede. Drape wan Kotoigi osofamiri ben tan na ini wan oso nanga wán kamra. Na sei na oso, wan pikin oso ben de tu pe den konmakandra ben e hori. Di wi doro, dan a brada pe wi ben o tan bari bun tranga: „Brada!” Fu a tra bergi-ede wan sma piki: „Ai!” A brada bari baka: „A kring-opziener doro!” Dan den piki en: „A bun!” Na so den brada ben bari a boskopu gi den trawan di ben e libi moro fara. No langa baka dati, sma bigin kon èn di a konmakandra bigin, moro leki 100 sma ben de drape.

A NO BEN MAKRIKI FU GO FU A WAN PRESI NA A TRAWAN

Na ini 1996 den seni wi go na wan bergikontren di ben de moro krosibei fu Antananarivo. Dyaso wi kisi tra problema. Bus no ben e rèi na den boitipresi. Wan leisi wi ben musu go na wan grupu na Beankàna (Besakay) di ben de sowan 240 kilometer fu Antananarivo. Ne wi si wan pikin truck di ben e go drape. Wi taki-go-taki-kon nanga a man omeni wi ben o pai en, dan wi go na ini a truck pe sowan 30 sma ben de kaba. Wan tu fu den ben didon na tapu a daki èn trawan ben e anga na bakasei fu a truck.

Ne a truck broko. A sani disi e pasa furu tron èn wi ben abi fu waka go doro. Baka di wi waka wan tu yuru, wan bigi truck pasa. Wan lo sma nanga lai ben de na ini kaba, ma toku a man stop fu teki wi. Wi go na ini a truck, aladi presi no ben de fu sidon. Wi ben abi fu tanapu. Bakaten wi doro wan liba, ma wi no ben man abra fu di sma ben e meki a broki. Sobun, wi bigin waka baka èn te fu kaba wi doro wan pikin dorpu pe wan tu spesrutu pionier ben e tan. Wi no ben seti sani fu du wi kringwroko drape, ma toku wi go preiki nanga den aladi wi ben e wakti teleki den ben meki a broki èn wi ben feni wan tra wagi fu go doro.

Baka wan wiki, wan wagi pasa drape èn wi kisi na okasi fu go doro. A pasi ben lai bun bigi olo. Furu tron wi ben abi fu saka pusu a wagi na ini watra di ben doro wi kindi èn wi ben fadon furu tron. Musudei mamanten wi doro na wan pikin dorpu pe wi saka fu a wagi. Wi komoto fu a bigi pasi, dan wi waka na ini aleisigron di ben abi watra di ben doro te na wi mindri.

Disi ben de a fosi leisi di wi doro na a kontren disi, sobun wi bosroiti fu preiki gi wan tu sma di ben e wroko na den aleisigron. Wi aksi den tu pe den Kotoigi fu a kontren dati ben e tan. Wi ben breiti trutru di wi yere taki den wrokoman dati na wi Kresten brada!

WI GI TRAWAN DEKI-ATI FU DU FURUTEN DINIWROKO

Na ini ala den yari di pasa, wi ben breiti fu si den bakapisi fu a deki-ati di wi gi trawan fu du furuten diniwroko. Wan leisi di wi go na wan gemeente di ben abi neigi gewoon pionier, wi gi ibriwan fu den pionier deki-ati fu yepi wan preikiman fu tron pionier tu. Di wi go drape baka siksi mun, den ben abi 22 pionier. Tu pionier sisa gi den papa fu den deki-ati fu tron pionier. Ne den brada disi di ben de owruman, gi wan tra owruman deki-ati fu tron pionier tu. Baka wan syatu pisi ten, na owruman dati tron spesrutu pionier. Bakaten, en nanga en wefi bigin du kringwroko. Fa a de nanga den tra tu owruman? Wan fu den tron kring-opziener èn a trawan e yepi fu bow Kownukondre zaal.

Ibri dei wi e taki Yehovah tangi taki a e yepi wi. Wi sabi taki wi no man du noti sondro en. Son leisi wi e weri èn wi e siki, ma toku wi abi prisiri te wi e prakseri den bakapisi fu a diniwroko fu wi. Yehovah e meki a wroko fu en go na fesi. Wi breiti taki wi man yepi nanga a wroko disi leki spesrutu pionier. Iya, wi leri „san a wani taki” fu frutrow tapu Yehovah, ’a sma di e gi wi krakti’.

[Prenspari pisi na tapu bladzijde 6]

Wi leri „san a wani taki” fu frutrow tapu Yehovah

[Karta/​Prenki na tapu bladzijde 4]

Madagaskar, di sma e kari a Bigi Redi Èilanti, na wan fu den moro bigi èilanti na grontapu. A doti redi èn furu aparti sortu meti e libi drape

[Prenki na tapu bladzijde 5]

Wi lobi fu studeri Bijbel nanga sma

[Prenki na tapu bladzijde 5]

A no ben makriki fu go fu a wan presi na a trawan