Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O Ieova “o Lē na te Faaali Mai Mea Lilo”

O Ieova “o Lē na te Faaali Mai Mea Lilo”

O Ieova “o Lē na te Faaali Mai Mea Lilo”

“E moni lava o lo outou Atua, o le Atua o atua o ia, ma le Alii o tupu, o Lē na te faaali mai mea lilo.”—TANI. 2:47.

O LE Ā LAU TALI?

O ā faamatalaga e faatatau i le lumanaʻi ua faailoa mai e Ieova iā i tatou?

O ai ua faaātaina mai e uluaʻi ulu e ono o le manufeʻai?

O le ā le sootaga e mafai ona tatou iloa e faatatau i le manufeʻai ma le faatagata na vaaia e Nepukanesa?

1, 2. O le ā ua faaalia mai e Ieova iā i tatou, ma aiseā ua ia faia ai faapea?

O AI faigāmalo o le a pulea le lalolagi i le taimi o le a aumaia ai e le Malo o le Atua le iʻuga o pulega faaletagata? Ua tatou iloa le tali—ua faailoa mai iā i tatou e Ieova le Atua, o “Lē na te faaali mai mea lilo.” E ala mai i tusitusiga a le perofeta o Tanielu ma le aposetolo o Ioane, ua fesoasoani mai ai Ieova iā i tatou ina ia iloa, po o ai na faigāmalo.

2 Na faaali mai e Ieova i nei tane se faasologa o vaaiga e aofia ai le tulaʻi mai o ni manufeʻai. Na ia faailoa atu foʻi iā Tanielu le uiga o le miti faavaloaga e faatatau i se faatagata telē. Ua faamauina ma faasaoina e Ieova nei faamatalaga uma i le Tusi Paia ina ia aogā mo i tatou. (Roma 15:4) Na ia faia faapea ina ia faamalosia ai lo tatou faamoemoe, ua toe o se aga ona tuʻimomomoina lea e lona Malo o faigāmalo uma lava.—Tani. 2:44.

3. Ina ia tatou manino lelei i valoaga o le Tusi Paia, o le ā le mea muamua e tatau ona tatou malamalama i ai, ma aiseā?

3 I faamatalaga a Tanielu ma Ioane, e lē gata ina faailoa mai ai tupu e toʻavalu, po o pulega faaletagata, ae na faailoa mai ai foʻi ma le faasologa o le aliaʻe mai o na pulega malolosi. Peitaʻi, e mafai ona tatou manino lelei i na valoaga, pe afai e tatou te malamalama i le uluaʻi valoaga o loo faamauina i le Tusi Paia. Aiseā ua tatou fai atu ai faapea? Ona o le galueaʻiina ma le faataunuuina o lenā valoaga, o le matua autū lenā o le Tusi Paia. E mafai ona faapea atu, ua fesootaʻi atu isi valoaga uma o le Tusi Paia i lenā uluaʻi valoaga.

FANAU A LE GATA MA LE MANUFEʻAI

4. O ai e faia aʻe ai le fanau a le fafine, ma o le ā o le a faataunuuina e lenā fanau?

4 E leʻi umi lava talu ona māeʻa le fouvalega i Etena, ae faia loa e Ieova se folafolaga e faatatau i se “fafine” o le a ia fanauina mai se “fanau.” * (Faitau le Kenese 3:15.) O lenā fanau o le a tuʻimomomoina le ulu o le gata, o Satani lea. Na faailoa mulimuli ane e Ieova o le a auala mai lenā fanau iā Aperaamo, e tupuga mai le nuu o Isaraelu, e mai i le ituaiga o Iuta, ma e tupuga mai i le gafa tautupu o Tavita. (Kene. 22:15-18; 49:10; Sala. 89:3, 4; Luka 1:30-33) Ua faamaonia o Keriso Iesu le vaega autū o lenā fanau. (Kala. 3:16) O le vaega lona lua o lea fanau, ua faia aʻe i sui o le faapotopotoga Kerisiano ua faauuina i le agaga. (Kala. 3:26-29) Ua faia aʻe iā Iesu ma le ʻaufaauuina le Malo o le Atua, le meafaigaluega lea o le a faaaogā e le Atua e tuʻimomomoina ai Satani.—Luka 12:32; Roma 16:20.

5, 6. (a) E fia pulega malolosi na faailoa mai e Tanielu ma Ioane? (e) O le ā ua faaatagia mai e ulu o le manufeʻai o loo taʻua i le tusi o Faaaliga?

5 I lenā uluaʻi valoaga na tuuina atu i Etena, na taʻua ai foʻi o le a mauaina e Satani se “fanau.” O le a faaalia e lana fanau le ita i le fanau a le fafine. O ai e faia aʻe ai le fanau a le gata? O i latou uma lava e faaatagiaina mai le ita o Satani i le Atua ma tetee atu i tagata o le Atua. I le faagasologa o le talafaasolopito, ua faamaopoopoina ai e Satani lana fanau i vala eseese o faiga faapolotiki, po o faigāmalo. (Luka 4:5, 6) Peitaʻi, e toʻaitiiti lava ni pulega faaletagata na iai sa latou aafiaga tele i tagata o le Atua, a lē o le nuu o Isaraelu, po o le faapotopotoga o Kerisiano faauuina. Aiseā e tāua ai lenā mea moni? Ona ua faamanino mai ai le māfuaaga e na o le valu ai pulega malolosi, ua taʻua i faaaliga a Tanielu ma Ioane.

6 I le faaiʻuga o le uluaʻi senituri T.A., na tuuina atu ai e Iesu o lē ua toe faatūina aʻe, i le aposetolo o Ioane se faasologa o vaaiga mataʻina. (Faaa. 1:1) I se tasi o na vaaiga, na vaaia ai e Ioane le Tiapolo, ua faaāta mai e se tarako o loo tū i le oneone o le sami. (Faitau le Faaaliga 13:1, 2.) Na vaaia foʻi e Ioane se manufeʻai uigaese ua alu aʻe mai le sami lava lea, ma ua ia mauaina le pule tele mai le Tiapolo. Na faailoa mulimuli ane e se agelu iā Ioane e faapea o ulu e fitu o le manufeʻai mūmū sesega, o le faatusa lea o le manufeʻai i le Faaaliga 13:1, ua faaatagia mai ai “tupu e toʻafitu” po o faigāmalo. (Faaa. 13:14, 15; 17:3, 9, 10) I le taimi na tusia ai e Ioane nei mea, ua paʻuʻū le isi toʻalima, o loo pule le tasi, ae “e leʻi oo mai” le isi. O ai ua faaatagia mai e na malo, po o malo malolosi o le lalolagi? Seʻi o tatou iloiloina ulu taʻitasi o le manufeʻai ua faamatalaina i le tusi o Faaaliga. O le a tatou vaai foʻi pe faapefea i tusitusiga a Tanielu ona aumaia ai nisi faamatalaga faaopoopo, e faatatau i nei malo, i senituri muamua atu a o leʻi tulaʻi mai na malo.

AIKUPITO MA ASURIA— LE ULU MUAMUA MA LE ULU LONA LUA

7. O ai na faaātaina mai e le ulu muamua o le manufeʻai, ma aiseā?

7 O le ulu muamua o le manufeʻai ua faaātaina mai ai Aikupito. Aiseā? Ona o Aikupito o le uluaʻi malo malosi lea na faaalia atu le ita i tagata o le Atua. O ē na tupuga mai iā Aperaamo—o lē na folafola i ai o le a auala mai ai le fanau a le fafine—na matuā faatoʻateleina i Aikupito, ona sauāina lea e Aikupito o tagata Isaraelu. Na taumafai Satani e tafiesea tagata o le Atua a o leʻi oo mai le fanau. E faapefea? E ala i le uunaʻia o Farao e fasiotia fanau a tagata Isaraelu pe a fananau mai o ni tama tane. Na faalēaogāina e Ieova lenā faufauga, ma faasaʻolotoina ona tagata mai le nofo pologa ai i Aikupito. (Eso. 1:15-20; 14:13) Mulimuli ane, ona ia taʻitaʻia atu lea o le nuu o Isaraelu i le Nuu Folafolaina.

8. O ai na faaātaina mai e le ulu lona lua o le manufeʻai, ma o le ā na ia taumafai e fai?

8 O le ulu lona lua o le manufeʻai ua faaātaina mai e Asuria. Na taumafai foʻi lenei malo malosi e tafiesea tagata o le Atua. E moni na faaaogāina e Ieova Asuria e faasalaina ai le malo o ituaiga e sefulu, ona o lo latou fouvale iā te ia ma ifo i tupua. Peitaʻi, na osofaʻia e Asuria Ierusalema. Atonu na iai se faanaunauga o Satani, e soloia le gafa tautupu lea o le a tupuga mai ai Iesu. O lenā osofaʻiga e lē o se vala o le fuafuaga a Ieova, ma na faavavega ona ia laveaʻia ona tagata e ala i le faaumatiaina o ʻautau a Asuria.—2 Tu. 19:32-35; Isa. 10:5, 6, 12-15.

PAPELONIA—LE ULU LONA TOLU

9, 10. (a) O le ā na faatagaina e Ieova Papelonia e fai? (e) Ina ia faataunuuina valoaga, o ā mea na tatau ona tutupu?

9 O le ulu lona tolu o le manufeʻai na vaaia e Ioane, na faaatagia mai ai le malo o Papelonia. Na faataga e Ieova Papelonia e faaumatiaina Ierusalema, ma aveina faatagataotaua ona tagata. A o leʻi tupu lenā mea, na lapataʻia e Ieova tagata Isaraelu fouvale, e faatatau i lenā mala o le a faaloloʻi ifo iā i latou. (2 Tu. 20:16-18) Na ia valoia foʻi le taofiaina o le gafa tautupu, mai le soloaʻi ane e nofoia le “nofoālii o Ieova” i Ierusalema. (1 No. 29:23) Peitaʻi, na folafola atu foʻi e Ieova, o sē mai le gafa o le tupu o Tavita ma o lē e iai “le pule faaletulafono,” o le a afio mai ma mauaina lenā pule.—Eseki. 21:25-27.

10 Na faailoa mai foʻi e se tasi o valoaga, o le a tapuaʻi pea tagata Iutaia i le malumalu i Ierusalema pe a taunuu mai le Mesia na folafolaina, po o Lē ua Faauuina. (Tani. 9:24-27) I se valoaga na tusia a o leʻi ave faatagataotauaina i Papelonia tagata Isaraelu, na faailoa mai ai o le a fanau le Mesia i Peteleema. (Mika 5:2) Ina ia mafai ona faataunuuina na valoaga, sa tatau ona faasaʻolotoina tagata Iutaia mai le faaaunuuaina, ia toe foʻi atu i lo latou nuu, ma toe fausiaina le malumalu. Peitaʻi e lē o se tulaga e masani ai i Papelonia le toe faasaʻolotoina o tagata ua faaaunuua. O le a faapefea ona foʻia lenā tulaga? Na faailoa atu e Ieova le tali i ana perofeta.—Amo. 3:7.

11. O ā auala eseese ua faaāta mai ai le Emepaea o Papelonia? (Tagaʻi i le faaopoopoga i lalo.)

11 Na aofia ai Tanielu iā i latou na faaaunuua i Papelonia. (Tani. 1:1-6) Na faaaogāina e Ieova Tanielu e faailoa mai le faasologa o malo malolosi o le lalolagi o le a tulaʻi mai, pe a mavae atu le malo malosi o le lalolagi o Papelonia. Na faailoa mai e Ieova na mea lilo, e ala i le tele o faailoga. O se faataʻitaʻiga, na ia faapogaia le tupu o Papelonia o Nepukanesa ina ia fai sana miti e faatatau i se faatagata telē. (Faitau le Tanielu 2:1, 19, 31-38.) E ala mai iā Tanielu, na faailoa mai ai e Ieova, o le ulu auro o le faatagata ua faaatagia mai ai le Emepaea o Papelonia. * O le malo malosi o le lalolagi na sosoo atu iā Papelonia, na faaātaina mai e le fatafata ma lima o le faatagata lea na faia aʻe i le siliva. O ai lenā malo malosi, ma o le a faapefea ona feutagaʻi lenā malo ma tagata o le Atua?

METAI MA PERESIA—LE ULU LONA FĀ

12, 13. (a) O le ā na faailoa mai e Ieova e faatatau i le faatoʻilaloina o Papelonia? (e) Aiseā ua talafeagai lelei ai ona faaātaina mai e Metai ma Peresia, le ulu lona fā o le manufeʻai?

12 I le silia ma le senituri a o leʻi soifua mai Tanielu, na faailoa atu ai e Ieova e ala i le perofeta o Isaia, faamatalaga e faatatau i le malo malosi o le lalolagi o le a faatoʻilaloina Papelonia. E lē gata ina faailoa mai e Ieova le auala o le a faatoʻilaloina ai le aai o Papelonia, ae faapea foʻi ma le igoa o le taʻitaʻi o le a faatoʻilaloina Papelonia. O lenā taʻitaʻi, o Kuresa le Peresia. (Isa. 44:28–45:2) Na mauaina e Tanielu isi vaaiga e lua, e faatatau i le Malo Malosi o le Lalolagi o Metai ma Peresia. Muamua, na faamatalaina lea malo e pei o se urosa ua tulaʻi mai i le isi itu. Ua taʻu atu iā te ia ina ia “ʻai i tino e tele.” (Tani. 7:5) I se isi vaaiga, na ia vaaia ai lenei malo malosi fuifuilua o le lalolagi, ua faaātaina mai e se mamoe poʻa e lua ona seu.—Tani. 8:3, 20.

13 Na faaaogāina e Ieova Metai ma Peresia e faataunuuina valoaga, e ala i le faatoʻilaloina o Papelonia ma toe faafoʻi atu tagata Isaraelu i lo latou nuu. (2 No. 36:22, 23) Peitaʻi, na mulimuli ane taumafai lenei malo malosi o le lalolagi e tafiesea atoatoa tagata o le Atua. I le Tusi Paia o loo faamauina ai i le tusi o Eseta, le faufauga na faia e le palemia o Peresia, le tamāloa e igoa iā Hamanu. Na ia fuafua e faaumatia atoatoa tagata Iutaia na nonofo i le Emepaea o Peresia, ma na ia faatulaga se aso patino e faatino ai lenā gaoioiga. Ae na faalaa ane Ieova, ma toe puipuia ona tagata mai le ita tele o le fanau a Satani. (Eseta 1:1-3; 3:8, 9; 8:3, 9-14) O lea la, ua talafeagai lelei ona faaātaina mai e Metai ma Peresia le ulu lona fā o le manufeʻai i le tusi o Faaaliga.

ELENI—LE ULU LONA LIMA

14, 15. O ā faamatalaga na faailoa mai e Ieova e faatatau i le Emepaea anamua o Eleni?

14 O le ulu lona lima o le manufeʻai i le tusi o Faaaliga ua faaāta mai ai Eleni. E pei ona faailoa muamua mai e Tanielu ina ua ia faamatalaina le miti a Nepukanesa, o le malo lenei ua faaāta mai e le manava ma ogāvae ʻapamemea o le faatagata. Na vaaia foʻi e Tanielu ni vaaiga se lua e aumaia ai ni faamatalaga mataʻina, e faatatau i lenei emepaea ma lona taʻitaʻi taʻutaʻua.

15 I le tasi vaaiga, na vaaia ai e Tanielu le isi manufeʻai e pei o se nameri e fā apaʻau. Ua faaātaina ai Eleni, o le a vave ona ia faatoʻilaloina isi malo. (Tani. 7:6) I le isi vaaiga, na faamatala ai e Tanielu le auala na vave faatoʻilaloina ai e le ʻoti e iai lona seu telē, le mamoe poʻa e lua ona seu, o Metai ma Peresia. Na faailoa atu e Ieova iā Tanielu o le ʻoti ua faaātaina ai Eleni, ma le seu telē ua faaātaina ai se tasi o ona tupu. Na toe faamatalaina atili e Tanielu e faapea, o le a gau le seu telē, ma o le a tutupu mai ai ni seu lāiti se fā. E ui lava na tusiaina lenei valoaga pe ā ma le lua senituri a o leʻi avea Eleni ma malo malosi o le lalolagi, ae na faataunuuina moni uma na faamatalaga. Na taʻitaʻia le osofaʻiga faasaga iā Metai ma Peresia, e Alesana le Sili, le tupu sa sili ona taʻutaʻua o Eleni anamua. Na vave ona gausia lenei seu, ina ua maliu o ia a o malosi lana pulega i le na o le 32 ai o ona tausaga. O lea, na mulimuli ane ai vaevaeina lona malo i ana taʻitaʻiʻau e toʻafā.—Faitau le Tanielu 8:20-22.

16. O le ā na faia e Atioko IV?

16 Ina ua māeʻa le faatoʻilaloina o Peresia, na pulea loa e Eleni laueleele o tagata o le Atua. I lenā taimi ua toe nofoia e tagata Iutaia le Nuu Folafolaina, ma toe fausia le malumalu i Ierusalema. Na avea pea i latou ma tagata filifilia o le Atua i lenā taimi, ma o le malumalu na toe fausiaina na avea pea ma nofoaga autū o le tapuaʻiga moni. Peitaʻi, i le senituri lona lua T.L.M., na osofaʻia ai tagata o le Atua e Eleni, le ulu lona lima o le manufeʻai. O Atioko IV, o se tasi o suli o le emepaea na vaevaeina a Alesana, na ia faatūina se fata faitaulaga i atua faapaupau i lotoā o le malumalu i Ierusalema, ma faasalaina i le oti i latou na auai pea i le lotu Iutaia. Pagā se gaoioiga o le ita na faatinoina e se vaega o le fanau a Satani! Ae e leʻi umi lava, ae suia loa e se isi malo Eleni e avea ma malo malosi o le lalolagi. O ai la le ulu lona ono o le manufeʻai?

ROMA—LE ULU LONA ONO, “E MATUĀ FEʻAI MA MATAʻUTIA”

17. O le ā le vaega autū a le ulu lona ono o le manufeʻai i le faataunuuina o le Kenese 3:15?

17 Na avea Roma ma malo malosi o le lalolagi ina ua maua e Ioane le faaaliga o le manufeʻai. (Faaa. 17:10) Na iai se vaega autū a le ulu lona ono o le manufeʻai, i le faataunuuina o le valoaga o loo faamauina i le Kenese 3:15. Na faaaogāina e Satani alii sili o Roma e faaooina se manuʻa mitimiti i le fanau, e ala i le tuʻimomomoina “i le mulivae.” E faapefea? Na latou molia Iesu e ala i le tuuaʻia sesē e faapea o sē fouvale, ma iʻu ina fasiotia ai o ia. (Mata. 27:26) Peitaʻi, na vave ona toe lelei lenā manuʻa ina ua faatūina e Ieova Iesu.

18. (a) O ai le nuu fou na filifilia e Ieova, ma aiseā? (e) Na faapefea ona faaauau ona faaalia le ita o le fanau a le gata i le fanau a le fafine?

18 Na taupulepule taʻitaʻi o Roma ma taʻitaʻi lotu Isaraelu e tetee atu iā Iesu, ma o le toʻatele foʻi o le nuu o Isaraelu na teena o ia. O lea, na teena ai loa e Ieova le avea o le Isaraelu faaletino ma ona nuu. (Mata. 23:38; Galu. 2:22, 23) Ua ia filifilia nei se nuu fou, “le Isaraelu a le Atua.” (Kala. 3:26-29; 6:16) O lenā nuu o le faapotopotoga o Kerisiano ua faauuina, lea e faia aʻe i tagata Iutaia ma tagata o Nuu Ese. (Efe. 2:11-18) Ua mavae le maliu ma le toetū o Iesu, ae o loo faaauau pea ona faaalia le ita o le fanau a le gata agaʻi le fanau a le fafine. E tele taimi na taumafai ai Roma e tafiesea atoatoa le faapotopotoga Kerisiano, le vaega lona lua o le fanau. *

19. (a) Na faapefea ona faamatalaina e Tanielu le malo malosi lona ono o le lalolagi? (e) O le ā o le a iloiloina i le isi mataupu?

19 I le miti na faamatalaina e Tanielu iā Nepukanesa, na faaātaina mai ai e Roma vae uʻamea o le faatagata. (Tani. 2:33) Na vaaia foʻi e Tanielu se vaaiga e lē gata na faamatalaina ai le Emepaea o Roma, ae faapea foʻi le isi malo malosi o le lalolagi na sosoo ai, lea e tupuga mai iā Roma. (Faitau le Tanielu 7:7, 8.) Mo le tele o senituri, na foliga atu Roma i ona fili o sē “e matuā feʻai ma mataʻutia e ese foʻi lona malosi.” Peitaʻi, na faailoa mai i le valoaga “seu e sefulu” o le a tupuga mai i lenā emepaea, ma o le tasi o na seu o le a sili atu ona taʻutaʻua. O ai nei seu e sefulu, ma o ai ua faaātaina mai e le seu laʻitiiti? O le ā le auala e fesootaʻi atu ai le seu laʻitiiti, i le faamatalaga e faatatau i le faatagata telē na vaaia e Nepukanesa? O le a maua tali o na fesili i le mataupu o loo i le itulau e 14.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 4 Ua faaātaina lenei fafine e pei o se faletua faafaatusa a Ieova, lea e faia aʻe i foafoaga agaga i le lagi.—Isa. 54:1; Kala. 4:26; Faaa. 12:1, 2.

^ pala. 11 Ua faaātaina mai Papelonia i le ulu o le faatagata i le tusi a Tanielu, ae i le tusi o Faaaliga o loo faaātaina mai e le ulu lona tolu o le manufeʻai. Vaai i le ata i le itulau e 12-13.

^ pala. 18 E ui ina faaumatia e Roma Ierusalema i le 70 T.A., ae o lenā osofaʻiga, e lē o se vala o le faataunuuga o le Kenese 3:15. I lenā taimi, ua lē o toe avea le Isaraelu faaletino ma nuu filifilia a le Atua.

[Fesili mo le Suʻesuʻega]