Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Jeova Uhololola Etyi “Matyiya Apa Katutu”

Jeova Uhololola Etyi “Matyiya Apa Katutu”

Jeova Uhololola Etyi “Matyiya Apa Katutu”

“Eholololo lia Jesus Kristu, Huku emuavela opo alekese kovapika vae ovipuka maviya apa katutu.” —REVELAÇÃO 1:1.

OÑGENI MOKUMBULULA?

Onthele patyi yotyilolo ilekesa Outumini Wouye Anglo-Amelicana?

Oñgeni João ahangununa oupanga Woutumini Wouye Anglo-Amelicana no Nações Unidas?

Oñgeni Daniele na João valekesa okuti omautumini aeho ouye maahanyuako?

1, 2. (a) Oityi tupondola okunoñgonoka tyina tueleka omaulo a Daniele no a João? (b) Omitwe viotete epandu vienyama vihangununa tyi?

 TYINA tueleka omaulo a Daniel no a João, tunoñgonoka ovipuka ovinyingi vikahi nokumoneka hono mouye nevi mavikamoneka komutwe wandyila. Oityi tupondola okulilongesila kemonekelo lia João konthele yenyama liomitwe epanduvali, no kemonekelo lia Daniele lienyama litilisa owoma lionombinga ekwi, netyi Daniele ahangununa konthele yotyilolo otyinene? Omaulo oo etulunda okulinga tyi?

2 Monthele yotete tuelilongesa emonekelo lia João konthele yenyama mu Revelação okapitulu 13. Omitwe viotete epandu vienyama olio vilekesa o Egitu, no Asiria, no Mbambilonia, no Medo Persia, no Gresia, no Roma. Aveho vayalele ombuto yomukai. (Gênesis 3:15) Etyi João ahoneka emonekelo liae, o Roma ankho oyo ikahi nokutumina ouye. Konyima yotyo, aitualako nepondolo omanima omanyingi. Mahi ankho pena omutwe wa panduvali maupingi o Roma. Outumini wouye, omutwe wa panduvali olie, iya oñgeni mautekula ombuto yomukai?

O GRÃ-BRETANHA NO ESTADOS UNIDOS VAKALA NEPONDOLO ENENE

3. Enyama litilisa owoma lionombinga ekwi lilekesa tyi? Onombinga ekwi mbulekesa tyi?

3 Tupondola okuimbuka omutwe wa panduvali wenyama mu Revelação okapitulu 13, tyina tueleka emonekelo lia João nemonekelo lia Daniele lienyama litilisa owoma lionombinga ekwi. a (Tanga Daniel 7:7, 8, 23, 24.) Enyama Daniele amuene ankho lilekesa o Roma Outumini Wouye. (Tala okakasa pefo 14-15.) Motyita tyatano P.K., Outumini wo Roma wahimbika okuliyapuka aukala ouhamba oututu. Onombinga ekwi mbenyama Daniele amuene ankho mbulekesa omauhamba atundilila Koutumini wo Roma.

4, 5. (a) Ombinga onthutu yalinga tyi? (b) Omutwe wa panduvali wenyama olie?

4 Meulo lia Daniele lienyama lionombinga ekwi, ombinga onkhuavo, onthutu, yeya okupinga ponombinga ononthatu ankho mbamena ponombinga ekwi. Otyo tyaenda ñgeni? O Grã-Bretanha ankho ilinga onthele Youtumini wo Roma, mahi konyima aikala ouhamba. O Espanha, no Holanda, no França, tupu ankho valinga onthele Youtumini wo Roma. Alo menima lio 1600, ovilongo ovio viakala vali nepondolo tyipona o Grã-Bretanha. Mahi o Grã-Bretanha aivelwisa, aikala vali nepondolo enene. Menima lio 1700, oyo aikala ouhamba wepondolo enene mouye. Anthi ankho nkhele hamutwe wa panduvali wenyama.

5 Namphila o Grã-Bretanha yakala ouhamba wepondolo enene, pakala vala katutu ovanthu voko Grã-Bretanha ankho vakala ko América do Norte vevetyitukilapo, avakala o Estados Unidos. O Grã-Bretanha kayatyilikile o Estados Unidos okukala otyilongo tyina epondolo, alo umwe omatolopa o Grã-Bretanha eveamenene. Mo 1914, etyi onthiki ya Tatekulu yahimbika, o Grã-Bretanha ankho outumini omunene ukahiko iya o Estados Unidos ankho ina onomakina ononene vali mouye auho. b Mokueenda Kuovita Viotete Viouye Auho, o Estados Unidos yakala epanga enene lio Grã-Bretanha. Omutwe wa panduvali wenyama pahe wakala Outumini Wouye Anglo-Amelicana. Oñgeni omutwe oo watekula ombuto yomukai?

6. Oñgeni omutwe wa panduvali watekula ovanthu va Huku?

6 Etyi onthiki ya Tatekulu yahimbika, omutwe wa panduvali liwa-liwa wautukila ovanthu va Huku, ovakuatate va Kristu ankho nkhele vekahi pano pohi. (Mateus 25:40) Jesus walekesile okuti mokueenda kuonthiki ya Tatekulu, otyihupe tyombuto matyitualako okuundapa nombili pano pohi. (Mateus 24:45-47; Gálatas 3:26-29) Outumini Wouye Anglo-Amelicana, waluisa ombuto oyo. (Revelação 13:3, 7) Mokueenda Kuovita Viotete Viouye Auho, outumini oo, walinga onya ovanthu va Huku, nokuvepola omikanda viavo, avapake mokaleya vamwe ankho vahongolela ovilinga viavo. Vahandele okutalameka ovilinga viavo viokuivisa. Jeova wapopililiale João okuti otyo matyikamoneka. Tupu wemupopilile okuti onthele yavali yombuto maikahimbika vali novilinga viokuivisa. (Revelação 11:3, 7-11) Ngetyi Jeova apopile, ombuto aiho yomukai ankho nkhele ikahi pano pohi yahimbika vali okuivisa nombili.

OUTUMINI WOUYE ANGLO-AMELICANA NO NOMPHAI MBOVIVELA NONTHATA

7. Onthele patyi yotyilolo otyinene ihangununa otyipuka tyike nomutwe wa panduvali wenyama?

7 Onomphai mbotyilolo otyinene, nomutwe wa panduvali wenyama, mbuhangununa otyipuka tyike, Outumini Wouye Anglo-Amelicana. O Grã-Bretanha watuka Koutumini wo Roma, iya mokonda o Estados Unidos yatuka ko Grã-Bretanha, tupondola okupopia okuti nayo yatuka ko Roma. Ngotyo, onomphai mbuna otyivela, nonthata. (Tanga Daniel 2:41-43.) Ehangununo olio lielikuata nomuvo etyi omutwe wa panduvali, Outumini Wouye Anglo-Amelicana wahimbika okutumina. Ngetyi otyipuka tyilingwa notyivela tyahonyekwa nonthata katyipame vali tyipona etyi tyalingwa vala notyivela, Outumini Wouye Anglo-Amelicana, utupu vali epondolo tyipona oku watuka. Oityi tyalingisa Outumini Wouye Anglo-Amelicana okukala tyihena epondolo, iya onalupi tyamoneka?

8, 9. (a) Oñgeni outumini wouye wa panduvali walekesa okuti wakola ngotyivela? (b) Onthata konomphai mbotyilolo ilekesa tyi?

8 Outumini Wouye Anglo-Amelicana, walekesile okuti wapama ngotyivela etyi wafinda Ovita Viotete no Viavali Viouye Auho, iya autualako okulekesa okuti wapama ngotyivela. c Konyima yovita ovio, omutwe wa panduvali pamwe ankho nkhele ulekesa okuti ukahi ngotyivela. Mahi, mokueenda kuonthiki ya Tatekulu, otyivela tyikahi nokulihonyeka nonthata.

9 Mokueenda kuomanima omanyingi, Onombangi mba Jeova ankho vahanda okunoñgonoka etyi tyihangununa onomphai mbotyilolo. Daniel 2:41, yapopia okuti onomphai mbotyivela mbahonya nonthata, “ouhamba” wike, ha manyingi. Moluotyo, tupondola okunoñgonoka okuti onthata ihangununa otyipuka tyimwe tyikalesa Outumini Wouye Anglo-Amelicana tyihena epondolo ngo Lioutumini wo Roma, waelekua novikalo viotyivela tyakola. Onthata yapopiwa okuti “ombuto yovanthu,” ine ovanthu vala. (Daniel 2:43) Ovanthu vakalesa Outumini Wouye Anglo-Amelicana tyihena epondolo tyina veliyava okuita etyi muene vahanda, nomaongano okuamena ovaundapi, nokukala omalongo elitumina. Ovanthu vatepulula Outumini Wouye Anglo-Amelicana opo uhaundape ngotyivela tyakola. Ovanthu vena omalusoke elikalaila konthele yopulitika, iya tyina omutumini aholovonwa novanthu vehehi opo atumine, kamatumina ngetyi alaele mokonda una epondolo lihehi. Daniele waulile okuti: “Ouhamba nthele imwe maupame iya nthele onkhuavo kamaupame.”—Daniel 2:42; 2 Timóteo 3:1-3.

10, 11. Oityi tuanoñgonoka konthele yominue vio nomphai mbotyilolo?

10 Mononthiki mbetu, o Grã-Bretanha no Estados Unidos nkhele omapanga omanene, apeho vaundapela kumwe. Omaulo konthele yotyilolo otyinene alekesa okuti Outumini Wouye Anglo-Amelicana, kamaukapingwa noutumini omukuavo. Namphila outumini oo kawapamene ngo Roma, ovikalo viotyivela, kamaupuko kehando liao muene.

11 Okuti omuvalu wominue vio nomphai mbotyilolo una etyi ulekesa? Momamonekelo omakuavo, Daniele wapopia omuvalu wa vimwe. Mongeleka, wapopia omuvalu wonombinga komitwe viovinyama ovinyingi. Aviho ankho vina etyi vilekesa. Mahi, etyi Daniele ahangununa otyilolo, kapopile omuvalu wominue. Otyo tyilekesa okuti omuvalu wominue vio nomphai kawesukisile unene, ngetyi omuvalu womaoko, novikalo, no nomphai mbotyilolo vihesukisile. Mahi Daniele wapopia okuti ominwe vio nomphai viahonya notyivela nonthata. Ngotyo, tuanoñgonoka okuti Outumini Wouye Anglo-Amelicana mautualako nokutumina tyina “emanya” lilekesa Ouhamba wa Huku liameya okutyopa onomphai mbotyilolo.—Daniel 2:45.

O ANGLO-AMELICANA NO NOMBINGA ONOMBALI MBENYAMA

12, 13. Enyama lionombinga onombali lilekesa tyi, iya lilinga tyi?

12 Omamonekelo Jesus aavelele João, alekesa okuti namphila Outumini Wouye Anglo-Amelicana walingua notyivela tyahonya nonthata, maulingi otyipuka tyakolela mokueenda kuononthiki mbahulililako. Ñgeni ngotyo? João wamona enyama lionombinga onombali lipopia ngongandu. Enyama olio lilekesa tyi? Mokonda lina onombinga onombali, lilekesa omautumini evali omapanga. Enyama olio tupu lilekesa Outumini Wouye Anglo-Amelicana, mahi pahe lina otyilinga tyavilapo.—Tanga Revelação 13:11-15.

13 Enyama lionombinga onombali “lipopila” ovanthu valinge otyilekeso tyenyama liomitwe epanduvali. João wahoneka okuti enyama malimoneka, alikoto, alimoneka vali. Otyo, otyo tyaendele neongano liamonekele konyima Yovita Viotete Viouye Auho. O Grã-Bretanha no Estados Unidos vatolela omalongo omakuavo veliwaneke neongano olio. Ankho vahanda okuewaneka, nokuehongolela. d Eongano olio ankho litiwa Liga das Nações. Mahi, liakota etyi Ovita Viavali Viouye Auho viahimbika. Mokueenda kuovilwa ovio, ovanthu va Huku vapopia okuti ngetyi tyalekesa eulo mu Revelação, eongano olio malimoneka vali. Iya atyiende umwe ngotyo, pahe litiwa Nações Unidas. —Revelação 17:8.

14. Omokonda yatyi João aihanena otyilekeso tyenyama okuti “ohamba etyinana”?

14 João wapopia otyilekeso tyenyama okuti “ouhamba etyinana.” Omokonda yatyi? Kalipopiwa okuti omutwe etyinana wenyama. Mahi otyilekeso vala tyenyama olio. Epondolo liotyilekeso tyenyama olio liatunda komalongo alinga onthele yo Nações Unidas, haunene Koutumini Wouye Anglo-Amelicana. (Revelação 17:10, 11) Otyo João aihanena otyilekeso otyo okuti “ohamba” mokonda tyapewa epondolo liokulinga otyipuka matyikapilulula ouye.

OTYILEKESO TYENYAMA TYIHANYAKO EKUNGA

15, 16. Ekunga memonekelo lia João lilekesa tyi? Oityi tyikahi nokuenda nonongeleya hono?

15 João tupu upopia ekunga, liavelama kenyama enkhuhu. Enyama olio lielifwa notyilekeso tyenyama liomitwe epanduvali. Ekunga liihanwa okuti “Ombambilonia Onene.” (Revelação 17:1-6) Ekunga olio lilekesa onongeleya ambuho mbomatutu mbo Vakristau vomouye valinga onthele Yombambilonia Onene. Ngetyi ekunga memonekelo liavelama kotyilolo, onongeleya mbomatutu vakuatesako o Liga das Nações no Nações Unidas, nokuovola okuhongolela omaongano oo.

16 Mahi, mokueenda kuonthiki ya Tatekulu, Ombambilonia Onene yeete okuti omeva ine ovanthu vevekuatesako, vekahi nokutepuluka. (Revelação 16:12; 17:15) Mongeleka, etyi otyilekeso tyenyama tyamoneka tete, onongeleya mbo Vakristau vomouye ankho mbuna epondolo enene kovilongo ovinyingi vio Koutakelo. Hono, ovanthu ovanyingi vetupu vali onthilo nongeleya, no nonkhalamutwe mbayo. Vamwe vetavela okuti onongeleya mbukahi nokueta ovitateka mouye. Ovakuavo vapopia okuti ovanthu ñgeno vamanako onongeleya ambuho.

17. Apa katutu oityi matyikapita nonongeleya mbomatutu, iya mokonda yatyi?

17 Onongeleya mbomatutu kamambutepuluka epondolo katutu-katutu alo mbukota. Ekunga malitualako okukala nepondolo, nokuovola okuhongiliya onohamba mbulinge etyi lihanda, alo Huku apaka olusoke lumwe momitima via vana vena epondolo. (Tanga Revelação 17:16, 17.) Apa katutu Jeova makalunda omautumini ouye wa Satanasi opo vautukile onongeleya mbomatutu. Ovo mavahanyeko ekunga olio, nomalumono alio aeho. Omanima omanyingi konyima, ovanthu ovanyingi ankho vasoka okuti onongeleya apeho mambuhumbwa nokukala nepondolo. Pahe otyo tyikahi nokupiluluka. Mahi, ekunga kamalitepuluka epondolo lialio katutu-katutu. Malihanyuako moola ike vala.—Revelação 18:7, 8, 15-19.

ENYAMA MALIHANUAKO

18. (a) Satanasi mahongiliya enyama okulinga tyi, iya oityi matyitundililako? (b) Ngetyi tyapopia Daniel 2:44, Ouhamba wa Huku maukahanyako omautumini patyi? (Tala okakasa pefo 19.)

18 Tyina onongeleya mbomatutu mbamahanyuako, Satanasi mahongiliya enyama omautumini ae opo autukile Ouhamba wa Huku. Ovatumini pano pohi kavetyivili okuutukila Ouhamba wa Huku ukahi keulu, mahi mavautukila vana vekahi nokuvatela Ouhamba oo pano pohi. Otyo matyivetuala kokuluisa Huku. (Revelação 16:13-16; 17:12-14) Daniele wapopia otyipuka tyimwe konthele yovilwa ovio vionthyulilo. (Tanga Daniel 2:44.) Ouhamba wa Huku maukahanyaunako ovatumini aveho vouye, okukutikinyamo enyama liomitwe epanduvali, notyilekeso tyalio, nenyama lionombinga onombali apopiwa mu Revelação 13:1.

19. Tupondola okukala nonthumbi yatyi, iya pahe oityi tuesukisa okulinga?

19 Tukahi mononthiki mbomutwe wa panduvali. Kamakumoneka vali omutwe nawike wenyama olio, tyina lihenehanyueko. Outumini Wouye Anglo-Amelicana, oo mautualako okutumina tyina onongeleya mbuhanyuako. Omaulo a Daniele no a João ekahi nokufuiswapo. Tukalei nonthumbi yokuti ehanyauno lionongeleya mbomatutu, novita vio Armagedom apa katutu maviya. Huku ukahi nokutupopila etyi matyikamoneka. Mahi, matutavela omalondolo omaulo oo? (2 Pedro 1:19) Tuesukisa okutavela Jeova pahetyino, nokuvatela Ouhamba wae.—Revelação 14:6, 7.

[Onondaka Poutoi]

a Mombimbiliya, omuvalu ekwi ulekesa otyipuka tyelifuilapo. Moluotyo, onombinga ekwi mbulekesa omauhamba aeho atundilila koutumini wo Roma.

b O Grã-Bretanha no Estados Unidos vikahiko tunde menima lio 1700. Mahi emonekelo João amona lialekesile okuti konthyimbi yonthiki ya Tatekulu, mavakakala outumini wike wouye. Omamonekelo mu Revelação afuiswapo mokueenda “kuonthiki ya Tatekulu.” (Revelação 1:10) O Grã-Bretanha no Estados Unidos, vahimbika okuundapela kumwe mokueenda Kuovita Viotete Viouye Auho, avakala outumini wouye.

c Ngetyi tyaulile Daniele, mokueenda Kuovita Viavali Viouye Auho, Outumini Wouye Anglo-Amelicana waeteleko ehanyauno enene. (Daniel 8:24) Mongeleka, o Estados Unidos yatokesilile omatenda evali omanene kondyale imwe Youtumini Wouye Anglo-Amelicana. Omatenda oo ahanyauna unene.

d Tala momukanda Revelação — Seu Grandioso Clímax Está Próximo! pomafo 240, 241, 253.

[Omapuko Elongeso]

[Okakasa pefo 19]

OLIE MAHANYEKO “OMAUHAMBA OO AEHO”?

Eulo lia Daniel 2:44, liapopia okuti Ouhamba wa Huku “maukahanyako omautumini atyo aeho nokuenyimako.” Eulo olio, lipopia vala omauhamba alekeswa nononthele ononyingi mbotyilolo.

Iya omautumini omakuavo aeho ovanthu? Eulo mu Revelação litutolela vali konthele oyo. Litutolela okuti “onohamba mbo kombanda yoohi aiho” mavaongiyua pala okulwisa Jeova “movita vionthiki onene ya Huku Wepondolo aliho.” (Revelação 16:14; 19:19-21) Ngotyo, omauhamba alekeswa motyilolo, nomautumini omakuavo aeho ovanthu maakahanyuako mo Armagedom.