Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ua Faaalia e Ieova Mea “ua Toeitiiti Ona Tutupu Lea”

Ua Faaalia e Ieova Mea “ua Toeitiiti Ona Tutupu Lea”

Ua Faaalia e Ieova Mea “ua Toeitiiti Ona Tutupu Lea”

“O le faaaliga a Iesu Keriso na tuuina atu e le Atua iā te ia, ina ia faailoa mai i ana pologa o mea ua toeitiiti ona tutupu lea.”—FAAA. 1:1.

O LE Ā LAU TALI?

O ā vaega o le faatagata telē ua faaātaina mai e le Malo Malosi o le Lalolagi o Peretania ma Amerika?

Ua faapefea ona faamatala mai e Ioane le fesootaʻiga o le Malo Malosi o le Lalolagi o Peretania ma Amerika, ma Malo Aufaatasi?

Ua faapefea i vaaiga na iloa e Tanielu ma Ioane, ona faailoa mai ai o le a faaumatiaina faigāmalo uma o le lalolagi?

1, 2. (a) O le ā e mafai ona tatou malamalama i ai, pe a tatou faatusatusaina valoaga a Tanielu ma Ioane? (e) O ai ua faaātaina mai e uluaʻi ulu e ono o le manufeʻai?

O LE faatusatusaina o valoaga a Tanielu ma Ioane, ua fesoasoani iā i tatou ina ia malamalama ai i le tele o mea o loo tutupu i le lalolagi i le taimi lenei ma le lumanaʻi. O le ā e tatou te aʻoaʻoina mai i le faatusatusaina o le vaaiga na iloa e Ioane e faatatau i le manufeʻai, ma le faamatalaga a Tanielu e faatatau i le manufeʻai mataʻutia ua iai seu e sefulu, faapea le faamatalaina e Tanielu o le uiga o le faatagata telē? O le ā ua uunaʻia i tatou e fai ona o le malamalamaga manino e faatatau i na valoaga?

2 O lea seʻi o tatou iloiloina le vaaiga e faatatau i le manufeʻai na vaaia e Ioane. (Faaa., mata. 13) E pei ona tatou aʻoaʻoina mai le mataupu ua mavae atu, o uluaʻi ulu e ono o le manufeʻai ua faaātaina mai ai Aikupito, Asuria, Papelonia, Metai ma Peresia, Eleni, ma Roma. O i latou uma na, sa faaalia le ita i le fanau a le fafine. (Kene. 3:15) Na tumau pea ona avea Roma, le ulu lona ono o le manufeʻai ma malo malosi faapolotiki, mo ni senituri ina ua mavae ona tusia e Ioane le vaaiga na ia vaaia. Ae mulimuli ane, na aliaʻe mai le ulu lona fitu ma suitulaga iā Roma. O ai lenā malo malosi faapolotiki o le lalolagi, ma e faapefea ona feutagaʻi lenā malo ma le fanau a le fafine?

AMATA ONA TULAʻI MAI PERETANIA MA LE IUNAITE SETETE E AVEA MA MALO MALOSI

3. O ai ua faaatagia mai e le manufeʻai mataʻutia ua iai seu e sefulu, ma o le ā ua faaātaina mai e seu e sefulu?

3 E mafai ona tatou iloa po o ai le ulu lona fitu o le manufeʻai o loo taʻua i le Faaaliga mataupu e 13, e ala i le faatusatusa o le vaaiga na vaaia e Ioane, ma le vaaiga na iloa e Tanielu e faatatau i le manufeʻai mataʻutia e iai ona seu e sefulu. * (Faitau le Tanielu 7:7, 8, 23, 24.) O le manufeʻai na vaaia e Tanielu ua faaatagia mai ai le Malo Malosi o le Lalolagi, o Roma. (Tagaʻi i le ata i le itulau e 12-13.) I le senituri lona lima T.A., na amata ai ona vaevaeina le Emepaea o Roma. O seu e sefulu na tutupu mai le ulu o lenā manufeʻai mataʻutia, ua faaātaina mai ai malo na tupuga mai i le Emepaea o Roma.

4, 5. (a) O le ā na faia e le seu laʻitiiti? (e) O ai le ulu lona fitu o le manufeʻai?

4 E na o seu e fā, po o malo na tupuga mai le ulu o le manufeʻai mataʻutia e iai se māfuaaga faapitoa ua taʻua ai. O le ʻseu laʻitiiti’ na aveesea isi seu e tolu. Na faataunuuina lenā mea, ina ua iloga le tulaʻi mai o Peretania, se tasi o vaipanoa sa i lalo o le vaavaaiga a le Emepaea o Roma. E oo ane lava i le senituri lona 17, e leʻi iloga lava ona telē se aafiaga o le pulega a Peretania. E tolu isi vaipanoa o le Emepaea tuai a Roma—o Sepania, Holani, ma Falani—sa sili atu ona malolosi a latou taaʻiga. Sa faasolosolo ona liaʻieseina taʻitasi e Peretania nei malo malolosi, ma aveesea ai o latou tulaga taʻutaʻua. I le ogatotonu o le senituri lona 18, na faasolo ina avea Peretania o se pulega e sili ona malosi o le lalolagi. Peitaʻi, e leʻi avea ai i le taimi lenā Peretania ma ulu lona fitu o le manufeʻai.

5 E ui na avea Peretania o se pulega e sili ona malosi, ae na tutoʻatasi lava ana kolone sa iai i Amerika i Mātū. O lea, na faasolosolo ai ina malosi le tulaʻi mai a le Iunaite Setete i lalo o le puipuiga a fuāvaa tau a Peretania. Ina ua amata le aso o le Alii i le 1914, na avea ai Peretania ma emepaea e sili ona telē i le talafaasolopito, ae avea le Iunaite Setete ma atunuu e sili ona malosi lona tamaoaiga i le lalolagi. * Ina ua faagasolo le Taua Muamua a le Lalolagi, na faamalosia ai se faiā faapitoa a le Iunaite Setete ma Peretania. O lea, na aliaʻe mai ai le ulu lona fitu o le manufeʻai, o le Malo Malosi o le Lalolagi o Peretania ma Amerika. Na faapefea ona feutagaʻi lenei ulu o le manufeʻai ma le fanau a le fafine?

6. Na faapefea ona feutagaʻi le ulu lona fitu o le manufeʻai ma tagata o le Atua?

6 E leʻi umi lava talu ona amata le aso o le Alii, ae osofaʻia loa e le ulu lona fitu o le manufeʻai tagata o le Atua, po o uso o Keriso o loo totoe i luga o le lalolagi. (Mata. 25:40) Na faailoa mai e Iesu i le taimi o lona faatasi mai, o le a matuā galulue le vaega o loo totoe o le fanau i luga o le lalolagi. (Mata. 24:45-47; Kala. 3:26-29) Na faasagatau atu le Malo Malosi o le Lalolagi o Peretania ma Amerika i lenā ʻaupaia. (Faaa. 13:3, 7) A o faagasolo le Taua Muamua a le Lalolagi, na sauāina e lenā Malo Malosi o le Lalolagi tagata o le Atua, faasāina nisi o a latou lomiga faale-Tusi Paia, ma faafalepuipuiina nisi sui o le vasega o le pologa faamaoni. Na toetoe taofia atoatoa e le ulu lona fitu o le manufeʻai le galuega talaʻi mo sina taimi. Na muaʻi silafia e Ieova nei mea mataʻutia o le a tutupu, ma faailoa atu iā Ioane. Na faailoa atu foʻi e le Atua iā Ioane, o le a toe faaolaolaina ma faateleina galuega faaleagaga a le vaega lona lua o le fanau a le fafine. (Faaa. 11:3, 7-11) O le talafaasolopito o auauna a Ieova i aso nei, ua faamaonia ai na faataunuuina na mea uma.

LE MALO MALOSI O LE LALOLAGI O PERETANIA MA AMERIKA MA TAPUVAE O LE FAATAGATA NA FAIA AʻE I LE UʻAMEA MA LE OMEA

7. O le ā le fesootaʻiga o le ulu lona fitu o le manufeʻai ma le faatagata telē?

7 O le ā le fesootaʻiga o le ulu lona fitu o le manufeʻai ma le faatagata telē? O Peretania na tupuga mai i le Emepaea o Roma. Talu ai na tupuga mai le Iunaite Setete mai iā Peretania, e mafai foʻi la ona faalautele le manatu ma tatou faapea atu, na tupuga mai foʻi le Iunaite Setete mai iā Roma. Ae faapefea tapuvae o le faatagata? Ua faamatalaina o se tuufaatasiga o le uʻamea ma le omea. (Faitau le Tanielu 2:41-43.) E fetaui nei faamatalaga ma le taimi na aliaʻe mai ai le ulu lona fitu o le manufeʻai, le Malo Malosi o le Lalolagi o Peretania ma Amerika. E pei ona vaivai ifo le uʻamea e fefiloi ma le omea nai lo o le uʻamea māoʻi, e faapena foʻi ona vaivai ifo le Malo Malosi o le Lalolagi o Peretania ma Amerika nai lo o le Malo Malosi o Roma, lea na tupuga mai ai. Na faapefea ona tupu lenā mea?

8, 9. (a) Ua faapefea ona faaalia mai e le malo malosi lona fitu o le lalolagi, le malosi e pei o se uʻamea? (e) O le ā ua faaāta mai e le omea i tapuvae o le faatagata?

8 Na iai taimi na faaalia ai e le ulu lona fitu o le manufeʻai, uiga e pei o se uʻamea. O se faaaʻoaʻoga, na faamaonia lona malosi, ina ua manumalo i le Taua Muamua a le Lalolagi. A o faagasolo le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na toe faamaonia ai foʻi le malosi o le ulu lona fitu o le manufeʻai e pei o se uʻamea. * Ina ua māeʻa lenā taua, na faaauau pea ona gaoioi lenā ulu lona fitu o le manufeʻai e pei o se uʻamea. Peitaʻi, i na taimi ma faasolo mai ai, na fefiloi ai le uʻamea ma le omea.

9 Ua umi se taimi o taumafai auauna a Ieova ina ia malamalama i le mea ua faaātaina mai e tapuvae o le faatagata. I le Tanielu 2:41, ua faamatalaina ai le fefiloi o le uʻamea ma le omea o se “malo” e tasi, ae e lē o ni malo se tele. Ua mafai ona tatou malamalama ai o le omea ua faasino atu i tagata o loo i totonu o le Malo Malosi o le Lalolagi o Peretania ma Amerika, lea ua mafai ona vaivai ai nai lo o le Emepaea o Roma, lea e faaātaina e vae uʻamea māoʻi o le faatagata. Ua faapea mai le valoaga a Tanielu o le omea ua faasino atu i “le fanau a tagata,” po o tagata lautele. (Tani. 2:43) I le Malo Malosi o le Lalolagi o Peretania ma Amerika, ua tulaʻi mai ai tagata e faia gaoioiga e puipuia ai aiā tatau a tagata lautele, faapea tagata faigaluega, ma taumafaiga ia tutoʻatasi. Ua faafaigatā e tagata lautele ona gaoioi le Malo Malosi o le Lalolagi o Peretania ma Amerika e pei o se uʻamea malosi. E eseese manatu o tagata i mataupu faapolotiki. Pe a tulaʻi mai se taʻitaʻi i se faiga palota ae e lē tele ni palota e mālō ai, o le a ia lē mauaina le pule atoatoa e faataunuu ai folafolaga sa ia faia. Na valoia e Tanielu: “O le a faapena ona iai le vaega malosi o lea malo ma e iai foʻi le vaega e vaivai.”—Tani. 2:42; 2 Timo. 3:1-3.

10, 11. (a) O le ā o le a tupu i “tapuvae” o le faatagata? (e) O le ā ua tatou iloa e faatatau i le aofaʻiga o tamatamaʻivae o le faatagata?

10 I le senituri lona 21, na faaauau pea le faiā faapaaga faapitoa a Peretania ma le Iunaite Setete, ma tele ina galulue faatasi i meafai a le lalolagi. Ua faamaonia mai i valoaga e faatatau i le faatagata ma le manufeʻai, o le a lē toe iai se isi malo malosi o le lalolagi e suia le Malo Malosi o le Lalolagi o Peretania ma Amerika i le lumanaʻi. E vaivai ifo lenei malo malosi mulimuli o le lalolagi nai lo o le malo o Roma, lea e faaātaina mai e vae o le faatagata, peitaʻi o le a faaumatiaina lea malo, e lē pei o Roma na teʻi lava ua mou mālie atu.

11 Pe e iai se uiga faapitoa o le aofaʻiga o tamatamaʻivae o le faatagata? Seʻi mātau: I isi vaaiga na taʻua ai e Tanielu ni fuainumera maʻoti—o se faataʻitaʻiga, o le aofaʻiga o seu i ulu o manufeʻai eseese. E tāua na fuainumera. Peitaʻi ina ua faamatalaina le faatagata, e leʻi taʻua e Tanielu le aofaʻiga o tamatamaʻivae. O lea la, o le aofaʻiga o tamatamaʻivae e leai sona tāua, e pei foʻi ona leai se tāua o le aofaʻiga o lima, tamatamaʻilima, vae ma tapuvae o le faatagata. Ae na taʻua manino e Tanielu, e faia aʻe tamatamaʻivae o le faatagata i le uʻamea ma le omea. E tusa ai ma lana faamatalaga, e mafai ona tatou iloa ai, o le a pule pea le Malo Malosi o le Lalolagi o Peretania ma Amerika, seʻia oo lava i le taimi o le a taia ai e le “maa” lea e faaātaina mai e le Malo o le Atua, tapuvae o le faatagata.—Tani. 2:45.

PERETANIA MA AMERIKA MA LE MANUFEʻAI E IAI ONA SEU E LUA

12, 13. O ai ua faaātaina mai e le manufeʻai e lua ona seu, ma o le ā ua ia faia?

12 E ui o le Malo Malosi o le Lalolagi o Peretania ma Amerika e faia aʻe i le tuufaatasiga o le uʻamea ma le omea, ae i vaaiga na tuuina atu e Iesu iā Ioane, na faaalia ai o le a faaauau pea ona faia e lea malo malosi se vaega tāua a o faagasolo aso e gata ai. E faapefea? Na vaaia e Ioane i le vaaiga se manufeʻai e iai ona seu e lua, ma e tautala e pei o se tarako. O le ā ua faaātaina mai e lenei manufeʻai uigaese? Ona e lua ona seu, o lea la o se malo fuifuilua. O lea ua toe vaaia e Ioane le Malo Malosi o le Lalolagi o Peretania ma Amerika, peitaʻi i se isi matafaioi faapitoa.—Faitau le Faaaliga 13:11-15.

13 Ua taulamua lenā manufeʻai i le faia o le faatusa o le manufeʻai e iai ona ulu e fitu ma seu e sefulu. Na tusi Ioane e faapea o le a aliaʻe mai, mou atu ma toe tulaʻi mai, le faatusa o le manufeʻai. O le mea tonu lenā na tupu i se faalapotopotoga na uunaʻia e Peretania ma le Iunaite Setete, ma le faanaunauga ina ia autasia ai malo, ma fai o ia ma sui o faigāmalo o le lalolagi. * Na aliaʻe mai lenei faalapotopotoga ina ua mavae le Taua Muamua a le Lalolagi, ma na iloa i le taʻu o Malo Sosoo. Ae na mou atu ina ua gapā le Taua Lona Lua a le Lalolagi. A o faagasolo lenā taua, na faalauiloa atu e tagata o le Atua e tusa ma le valoaga i le tusi o Faaaliga, o le a toe tulaʻi mai le faatusa o le manufeʻai. O le mea moni lenā na tupu, ma o lenā faalapotopotoga ua faaigoaina nei o Malo Aufaatasi.—Faaa. 17:8.

14. Aiseā ua taʻua ai le faatusa o le manufeʻai o se “tupu lona valu”?

14 Ua faamatalaina e Ioane le faatusa o le manufeʻai o se “tupu lona valu.” Aiseā ua taʻua ai o se “tupu”? E lē o faasino atu i se isi ulu lona valu o le manufeʻai. Ae ua na o se faatusa o lenā manufeʻai. O le malosiaga o lenei faatusa o le manufeʻai e maua mai sui auai o Malo Aufaatasi, aemaise lava le Malo Malosi o le Lalolagi o Peretania ma Amerika. (Faaa. 17:10, 11) O lea na taʻua ai e Ioane lenei faatusa o le manufeʻai o se “tupu,” ona o le a ia mauaina le pule e faia ai se gaoioiga patino e aafia ai le lalolagi atoa.

UA FAAUMATIA E LE FAATUSA O LE MANUFEʻAI LE FAFINE TALITANE

15, 16. O le ā ua faaāta mai e le fafine talitane, ma o le ā ua tupu i lotu i aso nei?

15 Na toe faamatalaina foʻi e Ioane se fafine talitane faafaatusa, o loo tiʻetiʻe i luga o le manufeʻai mūmū sesega. O lenei manufeʻai mūmū sesega, e tutusa ma le faatusa o le manufeʻai e fitu ona ulu. O lenei fafine talitane ua faaigoaina o “Papelonia le Aai Tele.” (Faaa. 17:1-6) Ua talafeagai ona faaātaina mai e lenei fafine talitane lotu sesē uma. E mautinoa lava o lotu ua faapea mai o Kerisiano, o se vaega o Papelonia le Aai Tele. E pei ona vaaia i le vaaiga, o loo tiʻetiʻe lenei fafine talitane i luga o le faatusa o le manufeʻai, ua faapena foʻi ona lagolagoina e lotu sesē taumafaiga a Malo Sosoo ma Malo Aufaatasi, ma taumafai e faatonutonuina na faalapotopotoga.

16 Ua faamatalaina o loo tiʻetiʻe Papelonia le Aai Tele i luga o “vai.” O loo faasino atu nei vai i tagata o loo lagolagoina le fafine talitane. Peitaʻi a o faagasolo le aso o le Alii, o le a lē toe lagolagoina atoatoa e tagata le fafine talitane e pei ona sa iai muamua, e pei lava ua “mātūtū” se vai. (Faaa. 16:12; 17:15) O se faataʻitaʻiga, ina ua aliaʻe mai i le taimi muamua le faatusa o le manufeʻai, na malolosi ai lotu ua faapea mai o Kerisiano i le tele o atunuu. Peitaʻi o le toʻatele o tagata i aso nei, ua lē o toe faaaloalogiaina nei lotu ma a latou faifeʻau. O le toʻatele ua talitonu o lotu o le pogai o faafitauli i le lalolagi. O nisi ua latou manatu ua tatau ona aveesea lotu uma mai le lalolagi.

17. O le ā ua lē o toe mamao ona tupu lea i lotu sesē, ma aiseā?

17 O le a lē faifaimālie ona mou atu le malosiaga o lotu sesē. O le a tumau pea ona iai taaʻiga malolosi a le fafine talitane, ma taumafai e taaʻina tupu o le lalolagi seʻia oo i le taimi e tuu ai e le Atua se manatu i loto o tupu o le lalolagi. (Faitau le Faaaliga 17:16, 17.) Ua toe o se aga ona faapogaia lea e Ieova le vaega faapolotiki o le faiga o mea a Satani, e pei ona faaatagia mai e Malo Aufaatasi, ina ia osofaʻia lotu sesē. O le a latou faamutaina taaʻiga a lenei fafine talitane, ma o le a faaumatiaina foʻi lona tamaoaiga. I le 20 i le 30 tausaga ua tuanaʻi, na manatu le toʻatele o tagata o le a tumau le faaaloalogia ma le malosi o lotu. Ae ua amata ona suia lenā tulaga i le taimi lenei. Peitaʻi, o le a lē faifaimālie ona mou atu le malosi o le fafine talitane, ae o le a faafuaseʻi lava ona faaumatia o ia.—Faaa. 18:7, 8, 15-19.

O LE A FAAUMATIAINA MANUFEʻAI

18. (a) O le ā o le a faia e le manufeʻai, ae o le ā le iʻuga? (e) E tusa ai o le Tanielu 2:44, o ai faigāmalo o le a faaumatiaina e le Malo o le Atua? (Tagaʻi i le pusa i le itulau e 17.)

18 Pe a mavae le faaumatiaga o lotu sesē, ona uunaʻia lea o le manufeʻai, po o faiga faapolotiki o le lalolagi a Satani, e osofaʻia le Malo o le Atua. Ona e lē mafai e tupu o le lalolagi ona osofaʻia le Malo o le Atua i le lagi, o lea o le a latou taumafai ai loa e osofaʻia i latou i luga o le lalolagi o loo lagolagoina le Malo o le Atua. Ae o le a iʻu ai i se taua mulimuli ma le Atua. (Faaa. 16:13-16; 17:12-14) Na faamatala mai e Tanielu se vala e faatatau i lenā taua mulimuli. (Faitau le Tanielu 2:44.) O le manufeʻai lea na taʻua i le Faaaliga 13:1, faapea lona faatusa, ma le manufeʻai e iai ona seu e lua, o le a faaumatia uma.

19. O le ā le mea ua mafai ona tatou mautinoa i ai, ma o le ā la tatou gaoioiga ua tatau ona fai i le taimi lenei?

19 O loo tatou ola ma soifua i le taimi o loo pule ai le ulu lona fitu o le manufeʻai. E lē toe iai ni ulu e aliaʻe mai o lenei manufeʻai seʻia oo i lona faaumatiaga. O le a avea pea le Malo Malosi o le Lalolagi o Peretania ma Amerika, ma malo malosi o le lalolagi i le taimi o le a faaumatiaina atoatoa ai lotu sesē. Ua faataunuuina mea na valoia e Tanielu ma Ioane. E mafai ona tatou mautinoa, ua toe o se aga ona taunuu lea o le faaumatiaina o lotu sesē uma, faapea le taua o Amaketo. Ua muaʻi faailoa mai e le Atua iā i tatou mea moni lava o le a tutupu. Po o le a tatou uaʻi atu ea i lapataʻiga ua aumaia e nei valoaga? (2 Pete. 1:19) O le taimi lenei, e tatau ai ona tatou tutū i le itu a Ieova ma lagolagoina lona Malo.—Faaa. 14:6, 7.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 3 I le Tusi Paia, e masani ona faaāta mai e le numera sefulu se vaega atoa. O lea la, o seu e sefulu e faasino atu i malo uma lava na tupuga mai le Emepaea o Roma.

^ pala. 5 E ui lava na iai nisi vaega o lenā malo malosi fuifuilua talu mai le senituri lona 18, ae na faamatalaina e Ioane o le a aliaʻe mai lenā malo malosi o le lalolagi i le amataga o le aso o le Alii. O le mea moni, o le faataunuuga o vaaiga o loo faamauina i le tusi o Faaaliga, e tutupu a o faagasolo “le aso o le Alii.” (Faaa. 1:10) Na faatoʻā amata ona autasia le ulu lona fitu o le manufeʻai e avea ma malo malosi o le lalolagi, a o faagasolo le Taua Muamua a le Lalolagi.

^ pala. 8 Na valoia e Tanielu se faatamaʻiaga tele o le a faia e lenā tupu a o faagasolo le taua, ina ua ia tusi: “O le a ia matuā faafanoina.” (Tani. 8:24) O se faataʻitaʻiga, na faapogaia e le Iunaite Setete se faatamaʻiaga tele e leʻi tupu muamua lava, ina ua faapaʻuʻū ifo ni pomu atomika se lua, i luga o se tasi o fili o le malo malosi fuifuilua o le lalolagi.

^ pala. 13 Tagaʻi i le tusi o Faaaliga—Ua Latalata Lona Tumutumuga Matagofie! itulau e 240, 241, 253.

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Pusa i le itulau 17]

O AI UA FAIA AʻE AI NEI “MALO UMA”?

I le valoaga i le Tanielu 2:44, ua taʻua ai o le a “tuʻimomomoina ma faaumatia malo uma,” e ala mai i le Malo o le Atua. E na o malo lava o loo faaātaina mai e vaega eseese o le faatagata, o loo faasino atu i ai lenā valoaga.

Ae faapefea isi faigāmalo uma faaletagata? O le valoaga i le tusi o Faaaliga e tai tutusa le manatu o loo talanoaina ai, ma le valoaga a Tanielu, ua aumaia ai faamatalaga atili e faatatau i lenā manatu. Ua faaalia mai ai o “tupu o le lalolagi uma,” o le a faapotopotoina e faasagatau iā Ieova i “le taua o le aso tele o le Atua o Lē e ona le malosi uma lava.” (Faaa. 16:14; 19:19-21) O lea la, e lē gata o le a faaumatiaina malo o loo faaatagia mai e le faatagata, ae faapea foʻi ma isi faigāmalo uma faaletagata iā Amaketo.