Oityi Tupakela Tete Momuenyo Ovilinga Via Jeova?

“Omulungu wange maupopi ouviuki wove, neyovo liove onthiki aiho.” —SALMO 71:15.

OÑGENI MOKUMBULULA?

Omokonda yatyi Noe, na Moisesi, na Jeremia, na Paulu vapakele tete Jeova momuenyo wavo?

Oityi matyikukuatesako okutokola etyi molingi momuenyo wove?

Omokonda yatyi watokola okupaka tete momuenyo wove ovilinga via Jeova?

1, 2. (a) Oityi omunthu alekesa tyina elipakula ku Jeova? (b) Oñgeni ongeleka ya Noe, na Moisesi, na Jeremia, na Paulu mambutukuatesako?

 TYINA ulipakula ku Huku nokumbatisalwa opo ukale omulanduli wa Jesus, ulinga omatokolo akolela unene momuenyo wove. Ongatyina utolela Jeova okuti ‘nahanda ukale Omuhona wange. Ame ndyimuumbili wove. Nahanda umphopile oñgeni ndyina okuundapesa omuvo wange, netyi mandyipake tete momuenyo wange, noñgeni ndyina kuundapesa ounongo wange netyi ndyina.’

² Inkha Umukristau wambatisalua, walinga omulao oo ku Jeova. Walinga etokolo ewa unene. Otyo walinga ounongo nokuaviuka unene. Mahi pahe waimbuka okuti Jeova Omuhona wove, oñgeni moundapesa omuvo wove? Ongeleka ya Noe, na Moisesi, na Jeremia, na apostolu Paulu mbutukuatesako okusoka nawa kepulo olio. Ovalume ovo aveho vaundapele unene movilinga via Jeova. Onkhalelo yomuenyo wavo yelifwa no yetu. Omatokolo valinga opo vapake tete momuenyo wavo ovilinga via Huku, etukuatesako okusoka nawa oñgeni matuundapesa omuvo wetu.—Mateus 28:19, 20; 2 Timóteo 3:1.

ETYI OMBILA ONENE IHENEYE

3. Oñgeni ononthiki mbetu mbelifwa no mba Noe?

³ Jesus waelekele ouye wo kononthiki mba Noe nouye tukahi. Oe wati: “Ngetyi tyali kononthiki mba Noe, otyo matyikakala pokuya Kuomona womulume.” Ovo ankho “valia, vanwa, ovalume vanepa, ovakai vanepwa, alo onthiki Noe anyingila mowato. Ankho kavasukile, alo ombila onene yeya aivekomboko aveho. (Mateus 24:37-39) Ovanthu ovanyingi hono kavetavela omalondolo vapewa novaumbili va Huku. Kavetyiete  okuti omuwo tukahi o wondyanga. Ngetyi tyali kononthiki mba Noe, ovanyingi hono kavetavela okuti Huku mahanyaunako onondingavivi. Alo umwe vayola! (2 Pedro 3:3-7) Mahi oñgeni Noe aundapesa omuvo wae namphila ovanthu vehetavelele etyi apopia?

4. Oñgeni Noe aundapesa omuvo wae etyi apopilwa na Jeova otyilinga ena okulinga? Omokonda yatyi?

⁴ Huku wapopilile Noe okuti mahanyaunako onondingavivi ambuho, aavela Noe otyilinga tyokutunga owato opo ayovole ovanthu novinyama. (Gênesis 6:13, 14, 22) Tupu Noe walondolele ovanthu konthele yetyi Jeova malingi. Apostolu Petulu wemuihana okuti “omuivisi wouviuki,” tyilekesa okuti Noe waundapele unene okukuatesako vakuavo okunoñgonoka okuti onkhalelo yavo kaikahi nawa. (Tanga 2 Pedro 2:5.) Ove usoka okuti ñgeno Noe walinga nawa inkha oe nombunga yae vapeselele omuvo wavo movitanda, navakale nomuenyo omuwa tyipona vakuavo, ine okulilandela ovipuka ovinyingi oviwa? Au! Mokonda ankho vei etyi matyiya, kavayekele natyike tyivetalule.

OMAHOLOVONO ALINGWA NOMUTUMINI UMWE WO EGITU

5, 6. (a) Oityi Moisesi alongesilwa “ounongo auho wova Egitu? (b) Omokonda yatyi Moisesi ehetavelele ovipuka apewa nova Egitu?

⁵ Pahe, tulilongesilei kongeleka ya Moisesi. Mokonda ankho omona wokoutekuli womona omuhikuena wa Farao, oe watekulua ngatyina omutumini wo Egitu. Moisesi walongesua “ounongo auho wova Egitu.” (Atos 7:22; Êxodo 2:9, 10) Walongesua ngotyo opo akapewe ovilinga ovinene meumbo lia Farao. Oe ñgeno wakala omunthu una esilivilo enene moutumini wa Farao, iya otyo atyimukalesa nomalumono, nomuenyo omuwa novipuka ovikuavo oviwa. Mahi okuti ku Moisesi ovipuka ovio ankho viakolela?

⁶ Mokonda yetyi alongeswa novohe pouna, Moisesi ankho wii etyi Jeova alaele ovakuaukulu vae Abraiau, na Isake, na Jako. Moisesi ankho una ekolelo momilao ovio. Tyafuile wasokele unene kuetyi matyikapita nae komutwe, noñgeni makolela mu Jeova. Etyi omuvo wehikapo opo Moisesi aholovone inkha makala omutumini wo Egitu ine makala omupika omu Isilayeli, oityi alinga? Moisesi waholovonapo “okutekulwa onya kumwe novanthu va Huku, tyipona okukala nehambu lionkhali lihasete okupwa.” (Tanga Hebreus 11:24-26.) Konyima, aundapesa omuenyo wae monkhalelo yahambukiswa Jeova. (Êxodo 3:2, 6-10) Oityi Moisesi alingila ngotyo? Omokonda ankho utavela komilao via Huku. Waimbuka okuti omunkhima wo Egitu kamautualako apeho. Iya palamba vala katutu, o Egitu aikondyeswa nomahingano ekwi a Huku. Ovaumbili aveho va Jeova vokuelipakula vapondola okulilongesila ku Moisesi. Etyi tuna okupaka tete momuenyo, o  Jeova novilinga viae, tyipona okuovola omunkhima novipuka oviwa viouye uno.

JEREMIA ANKHO WII ETYI MATYIYA

7. Oñgeni onkhalelo ya Jeremia yelifwa no yetu?

⁷ Omulume omukuavo ankho wapaka ovilinga via Jeova tete momuenyo wae omuuli Jeremia. Jeova watumine omuuli wae Jeremia apopile vomo Jelusalei no Judaa okuti mavakoyeswa na Jeova mokonda yokufenda ono huku mbomatutu. Moluotyo, Jeremia ankho ukahi “konthyulilo yononthiki,” ngonthue. (Jeremias 23:19, 20) Ankho utyii nawa-nawa okuti ouye wonondingavivi mauhanyuako.

8, 9. (a) Oityi ankho Baruke esukisila okusoka nawa? (b) Oityi tuna okuhinangela tyina tuovola etyi tuhanda?

⁸ Mokonda yetyi ankho Jeremia etavela, oityi ahalingile? Kaovolele omalumono mouye una ankho mauhanyuako. Okuovola omalumono ankho owova. Mahi Baruke omuhoneki wa Jeremia, ahimbika okusoka tyityatyo. Ngotyo, Jeova atumu Jeremia apopile omuhoneki wae okuti: “Mandyihanyauna etyi natunga, nokutukula etyi natuika, alo umwe otyilongo atyiho. . . . Anthi, ove ukahi nokuliovolela ovipuka ovinene. Uhatualeko okuovola. Mokonda mandyieta ononkhumbi kovanthu aveho, iya ove mohupu vala nomuenyo wove, kese apa moi.”—Jeremias 45:4, 5.

⁹ Katutyii nawa “ovipuka patyi ovinene” ankho Baruke ekahi nokuliovolela. a Mahi, tutyii okuti ovipuka ovio ankho mavihanyuako tyina Ombambilonia yamahanyeko o Jelusalei mo 607 P.K.E. Otyo tyitulongesa tyi? Tyihanda okulinga ononkhono opo tukale novipuka tuesukisa momuenyo wetu. (Provérbios 6:6-11) Mahi okuti tyaviuka okumanena omuvo wetu nononkhono mokuovola ovipuka maviya okuhanyuako? Otyili okuti eongano lia Jeova litualako okulinga ononkhono mbokutunga Onondyuo Mbomaliongiyo, nono filiyale novikuavo vali. Mahi ononkhono ombo mbelikalela mokonda mbuvatela ovilinga Viouhamba. Ngotyo ovanthu velipakula va Jeova valinga ononkhono mbokuvatela Ouhamba wa Huku tete momuenyo wavo. Ove watokola “okuovola tete ouhamba nouviuki wa [Jeova]”?—Mateus 6:33.

“NEVITALA NGATYINA VIHASIVILA”

10, 11. (a) Ovipuka patyi ankho viakolela vali momuenyo wa Paulu etyi nkhele ehenekale Omukristau? (b) Omokonda yatyi omuenyo wa Paulu wapiluluka unene?

¹⁰ Pahe, matutale ongeleka ya Paulu. Etyi ehenekale Omukristau, aveho ankho vasoka okuti makala nomunkhima omunene. Oe walongesilue ovitumino vio va Judeu nomulongesi umwe wankhimana unene pomuvo opo. Omunene-nakwa ankho wemuyumba onthumbi emuavela otyilinga tyakolela. Akala omunthu wankhimana unene mongeleya yova Judeu kuaveho vekula liae. (Atos 9:1, 2; 22:3; 26:10; Gálatas 1:13, 14) Mahi omuenyo wa Paulu aupiluluka unene etyi aimbuka okuti Jeova waanya elongo liova Judeu.

¹¹ Paulu waimbukile okuti omunkhima wae mouye wo va Judeu ku Jeova utupu esilivilo, kamautualako. (Mateus 24:2) Paulu ankho wanoñgonoka evangelo lia Huku, atale okuti okuundapa movilinga viokuivisa elao enene. Alo umwe wapopia okuti ovipuka ankho asoka okuti ovio viakolela vali momuenyo wae, pahe uvitala “ngatyina vihasilivila” ine esilo. Paulu wayekapo ongeleya yova Judeu, atualeko okuundapesa omuenyo wae movilinga viokuivisa onondaka onongwa Mbouhamba.—Tanga Filipenses 3:4-8, 15; Atos 9:15.

 TALA OITYI TYAKOLELA VALI MOMUENYO WOVE

12. Etyi Jesus ambatisalwa, oityi apakele tete momuenyo wae?

¹² Noe, na Moisesi, na Jeremia, na Paulu, navakuavo, vaundapesile omuenyo wavo auho, nononkhono, movilinga via Jeova. Ovo, ongeleka ongwa pala onthue. Tyotyili, omunthu wavilapo kovaumbili aveho va Jeova velipakula o Jesus. (1 Pedro 2:21) Etyi ambatisalwa, Jesus watuaileko okuivisa onondaka onongwa pano pohi, nokuhivilika Jeova. Ngotyo, okuumbila Jeova tyesukisa unene pala Ovakristau aveho valandula ongeleka ya Jesus, nokutavela okuti Jeova Omuhona wavo. Okuti okuumbila Jeova kuove tyesukisa unene? Oñgeni matuundapa vali unene pala Jeova, nokufuisapo ovilinga ovikuavo?—Tanga Salmo 71:15; 145:2.

13, 14. (a) Ovakristau aveho vambatisalwa vapewa ondundo yokulikuambela konthele yatyi? (b) Oityi matyihambukiswa ovanthu va Huku?

¹³ Mokueenda kuomanima omanyingi, eongano lia Jeova likahi nokulunda Ovakristau velikuambele opo vatale inkha vapondola okunyingila movilinga vioukokoli-ndyila. Mahi onkhalelo yomuenyo yovaumbili vamwe vekolelo va Jeova ivetyilika okuundapa onovola 70 kese hanyi. Kavesukisa okulitehela omapita konthele yotyo. (1 Timóteo 5:8) Mahi oipi onkhalelo yove? Okuti upondola okukala omukokoli-ndyila?

¹⁴ Soka kehambu ovanthu ovanyingi va Huku mavakala nalio momuvo Wehinangelo lia Tatekulu menima lino. Mokueenda kuohanyi ya Tyitalale, ovakokoli-ndyila vapola pokati vapondola okuholovona inkha mavaundapa onoola 30 ine 50 movilinga viokuivisa. (Salmo 110:3) Omawaneno ahambukilwe unene, mokonda ovanyingi vaholovonene okuundapa movilinga ovio. Okuti upondola okuonganeka nawa omuvo wove opo uundape vali unene movilinga vioukokoli-ndyila viapola pokati? Tyina Omukristau wambatisalua aundapa movilinga vioukokoli-ndyila, ukala nehambu enene kese nthiki, iya apopi okuti: “Jeova, nalinga atyiho ndyivila movilinga viove.”

15. Oityi ovakuendye Ovakristau vesukisa okuovola tyina valongeswa kosikola?

¹⁵ Tyipondola wamanuhula okulongeswa mosikola, una ekongoko ewa nokuhena ovilinga ovinyingi. Okuti wasokale konthele yokukala omukokoli-ndyila? Ovalongesi vove hamwe vetavela okuti okunyingila monosikola ononene oyo onkhelo ongwa yokuvasa omuenyo omuwa komutwe. Vayumba vala onthumbi momaongano ouye nomo nombongo, mahi otyo kamatyiveetela ouwa komutwe. Inkha uholovona okuundapa movilinga via Jeova, moundapesa nawa omovo wove iya otyo matyikuetela ouwa komutwe. Ove molandula ongeleka ongwa ya Jesus. Etokolo olio malikuetela ehambu enene, nokukuamena. Tupu matyilekesa okuti ove watokola okutyinda omuenyo welikuata nelipakulo walingila Jeova.—Mateus 6:19-21; 1 Timóteo 6:9-12.

16, 17. Oityi Ovakristau vapondola okulipula konthele yovilinga valingila Jeova?

¹⁶ Ovaumbili ovanyingi va Huku hono vaundapa onoola ononyingi opo vavase etyi vesukisa pala okutekula onombunga mbavo. Mahi vamwe vaundapa vali onoola ononyingi. (1 Timóteo 6:8) Ouye utuhongiliya okutavela okuti tuna okuundapa unene opo tulande ovipuka ovipe mokonda katupondola okukala tyihena ovipuka ovio. Mahi Ovakristau votyotyili kavahande Satanasi, nouye wae vevepopile etyi vena okulinga tete. (1 João 2:15-17) Iya vana pahe vahaundapa vali  kukaputu? Otyipuka otyiwa vapondola okulinga okuundapesa omuvo wavo movilinga vioukokoli-ndyila, nokupaka komutwe ovilinga via Jeova.

¹⁷ Ovaumbili aveho velipakula va Jeova vapondola okulipula okuti: Oityi tyakolela vali momuenyo wange? Okuti ndyipaka tete momuenyo wange ovilinga via Jeova? Okuti ndyihetekela otyituwa tya Jesus tyokuhaundapela-ndyambi? Ndyitehelela Jesus nokutualako okumulandula? Ndyipondola okuonganeka nawa omuvo wange opo ndyiundape vali movilinga viokuivisa Ouhamba ine ovilinga ovikuavo via Jeova? Namphila hipondola okuundapa unene hono, okuti ndyiovola ononkhalelo mbokuundapesa omuvo wange nononkhono movilinga via Jeova?

“OKUKALA NEHANDO, NOKUTYILINGA”

18, 19. Tupondola okulikuambela okuita tyi? Iya omokonda yatyi elikuambelo olio lihambukiswa Jeova?

¹⁸ Otyiwa okutala ombili yovanthu va Huku. Mahi, vamwe kavahande okukala ovakokoli-ndyila ine vasoka okuti kavafuilepo pala otyilinga otyo. (Êxodo 4:10; Jeremias 1:6) Oityi una okulinga inkha ulitehelela ngotyo? Likuambela ku Jeova okuita ombatelo. Paulu wapopilile ovakuatate vae okuti Jeova “ukahi nokuundapa mokati kenyi, opo mukale nehando, nokutyilinga.” (Filipenses 2:13) Ngotyo, inkha ulitehelela okuti utupu ehando liokuundapa vali unene movilinga viokuivisa, likuambela ku Jeova okuita ekuavele ehando, nounongo.—2 Pedro 3:9, 11.

¹⁹ Noe, na Moisesi, na Jeremia, na Paulu, na Jesus ankho ovalume vombili. Vaundapesa omuvo wavo, nononkhono opo vaivise omalondolo a Jeova. Kavayekele natyike tyivetalule movilinga viavo. Onthyulilo youye uno ikahi popepi, moluotyo, atuho tuapakula omuenyo wetu ku Huku, tuesukisa okukala nonthumbi yokuti tukahi nokulinga ononkhono opo tuhetekele onongeleka ombo onongwa Mbombimbiliya. (Mateus 24:42; 2 Timóteo 2:15) Inkha tulinga ngotyo, matuhambukiswa Jeova, nokupewa ononkhano mbae onongwa.—Tanga Malaquias 3:10.

[Onondaka Poutoi]

[Omapuko Elongeso]

[Olutalatu pefo 22]

Ovanthu kavatehelelele omalondolo a Noe

[Olutalatu pefo 25]

Okuti ukahi nokusoka okunyingila movilinga vioukokoli-ndyila?