Aver yem sha atineakaa

Aver yem sha mver u atineakaa

Aôndo soo ér mbacivir un ve vôson ayol a ve tseegh sha ci u nyi?

Aôndo soo ér mbacivir un ve vôson ayol a ve tseegh sha ci u nyi?

Mpin U Mbaôron Takerada Ne . . .

Aôndo soo ér mbacivir un ve vôson ayol a ve tseegh sha ci u nyi?

▪Atindi a Aôndo yange na ikyurior i Iserael la lu a tindi ugen, u Aôndo wa ve sha kwagh u ior mba ken akuraior a a kase ve wa atô la yô; tindi la kaa ér: “De eren kasev ken a ga; de tee wan wou u kwase ne or u ken a ga, man de eren wan u a, va ne wan wou ga.” (Duteronomi 7:3, 4) Aôndo yange wa ve tindi ne sha ci u nyi?

Yehova yange fa er Satan soo u hôngor ior nav, geman ve jimin cii hingir mbacivir mbaaôndo mbaaiev yô. Sha nahan yô, Aôndo ta ve icin ér mbananjighjighga “vea gema ônov ou vea de u dondon Mo, vea gema á civir mbaaôndo mbagenev.” Akaa kpishi lu sha zongo. Lu u ikyurior i Iserael ia hingir u civir mbaaôndo mbagenev yô, Aôndo una kera lumun ve ga shi una de u kuran ve, nahan mbaihyomov vev vea ya tor sha ve a iyolnyoon shio. Aluer kwagh ngu nahan yô, Mesiya u ityendezwa la una due ken ikyurior la nena? Kwagh ne tese wang ér Satan lu a ityôkyaa i yange na ve mee Mbaiserael hingir u vôson ior mba ken akuraior yô.

Shi umbur wer Aôndo yange wa ikyo sha kwagh u ior nav asange asange. Yange fa er gba u ior nav cii vea ya ikyar a na kangenaa, una lu Aôndo ve keng ve, a saan ve iyol shi a kpe ve iyol kpaa yô. Kpa Yehova lu a ityôkyaa i dedoo i tan ior nav icin sha kwaghbo u vôson or u nan ne jighjigh ga la yôô? Nenge ase kwagh u Tor Solomon yange er ne. Solomon fa er Yehova ta icin sha kwagh u eren kasev ken akuraior la yô, ér, vea “gema ne ishima ér ne dondo mbaaôndo vev kpee je.” Kpa er Solomon lu a kwaghfan kpishi yô, alaghga tsô a hen ér ityôkyaa ngi i una ungwa kwaghwan u Aôndo la ga, a hen ér kwaghwan la lu sha ci na ga. Nahan a dondo kwaghwan la ga. Lu nyi i due kere? “Kasev nav gema un ishima, a dondo mbaaôndo mbagenev.” Nenge imba kwagh u vihin ne sha wono! Yehova venda Solomon, shi ior nav kpaa pav ker sha ci u ihyembeato na la.—1 Utor 11:2-4, 9-13.

Kpa alaghga mbagenev vea hen ér kwagh yange luun nahan hanma shighe ga. Ikyav i tesen yô, or u Iserael ugen u i yilan un ér Malon yô, yange vôso Rutu, wankwase u ken tar u Mbamoabi, kpa va hingir kwase u civir Aôndo. Kpa u vôson kwase ken Mbamoabi la, kwaghbo lu ker kpishi. Yange i wuese Malon sha ci u a vôso wankwase u ken Mbamoabi ga; shi alaghga je yô, yange kpe shighe u lu gumor la je, cii ve Rutu va hingir kwase u civir Yehova ye. Kilion, anngô u Malon kpa vôso wankwase u ken Mbamoabi, i yilan un ér Orpa, kpa un yô, lumun u undun “aôndo na” ga. Boashi yô, Rutu yange hingir kwase u civir Aôndo anyom kar kpishi cii ve mase vôson un ye. Shighe kar yô, Mbayuda nenge un ér ngu kwase u ‘nyôr a nyôr nongo a Mbayuda’ yô. Boashi vea Rutu cii yange ve zua a iveren ken ivaa ve la.—Rutu 1:4, 5, 15-17; 4:13-17.

Nahan doo u se hen ser ivese i Malon vea Rutu la tese ér tindi u Yehova a we mbacivir un ér ve vôson ayol a ve tseegh la ka u shami ga shinii? Sha mimi yô, aluer se mba henen kwagh nahan yô, se mba kaan ser, er or nan hee do, nan ye zege inyar yô, maa tese ér do u haan ka tom u dedoo u eren zuan a inyaregh shinii?

Bibilo wa Mbakristu nyian cii kwagh ér ve er nom shin kwase “ken Ter tseegh.” I ta se icin ér se de zough kwagh “sha igbur i môm a or u nan ne jighjigh ga, imôngo ga.” Jim je yô, ka Mbakristu mba mimi mba ve lu keren or u vea vôso la, kwaghwan ne a lu sha ci ve ye. Kpa mba ve vande vôson or u nan civir Aôndo ga yô, Bibilo ngi a kwaghwan u una wase ve u nôngon a mbamtaver mba ve nyer ker la yô. (1 Mbakorinte 7:12-16, 39; 2 Mbakorinte 6:14) Akaawan la cii tese ér Yehova Aôndo, u yange hii kwagh u ivesegh la, soo ér i saan se mbacivir un cii iyol, sea lu kwav shin sea er ivaa kpaa.