Kʼelo li kʼusi yichʼoje

Batan ta saʼobil

¿Kʼu yuʼun laj yal Dios ti jaʼ noʼox xuʼ xikʼ sbaik xchiʼuk li buchʼutik jmoj slumalik ta Israele?

¿Kʼu yuʼun laj yal Dios ti jaʼ noʼox xuʼ xikʼ sbaik xchiʼuk li buchʼutik jmoj slumalik ta Israele?

Li jkʼelvunetike tskʼan tsnaʼik

¿Kʼu yuʼun laj yal Dios ti jaʼ noʼox xuʼ xikʼ sbaik xchiʼuk li buchʼutik jmoj slumalik ta Israele?

▪ Kʼalal laj yakʼbe Mantal j-israeletik li Diose oy jun ti xi chale: «Mu me xavutsʼ avalalin aba achiʼuquic [li lumetik te noʼoxe], mu me xavaqʼuic yicʼ sbaic aquerem atsebic xchiʼuc li squerem stsebique» (Deuteronomio 7:3, 4). ¿Kʼu yuʼun jech laj yal Dios taje?

Jun srasonale jaʼ liʼe, li Jeovae snaʼoj ti tskʼan ox tsokes sjunul steklumal Israel li Satanase, sventa xichʼik ta mukʼ jecheʼ diosetik. Li Diose laj yal ti chlik yichʼik ta mukʼ yan diosetik mi laj yikʼik li buchʼutik maʼuk jchʼunolajeletike, vaʼun jech chnamajik-o ta stojolal. Mi jech la spasike, mu xa lekuk ch-ilatik yuʼun Dios xchiʼuk muʼyuk xa chchabiatik, jech oxal xuʼ anil chlajesatik yuʼun li skontraike. Ti jechuk xkʼot ta pasel taje, ¿kʼuxi xa noʼox chkʼot ta lokʼel li Mesías ti albil onoʼox skʼoplal te chlokʼ ta Israele? Jaʼ yuʼun li Satanase tskʼan ox tstijbe yoʼonton j-israeletik yoʼ xnupunik xchiʼuk li buchʼutik mu koʼoluk chichʼik ta mukʼ Jeovae.

Yan srasonale jaʼ liʼe, li Diose tsots skʼoplal chil ta jujuntal li j-israeletike. Li Diose snaʼoj ti sventa xmuyubajik xchiʼuk ti lekuk oyike, skʼan xamigoin sbaik. ¿Mi oy srasonal yuʼun ti chal ti xuʼ sokesvan mi laj yikʼik jun krixchano ti maʼuk jchʼunolajele? Jnoptik ta sventa li ajvalil Salomone. Li stuke snaʼoj onoʼox ti chopol kʼusi chkʼot ta pasel mi chikʼik antsetik ti maʼuk jchʼunolajele, yuʼun li Jeovae pʼijubtasvan ti ch-uʼuninbat yoʼontonik sventa «chlic yichʼbeic o ta mucʼ li slocʼobaltac sdiosique». Ta skoj ti toj pʼij li Salomone laj van snop ti mu jechuk chkʼot ta stojolale. Jaʼ yuʼun muʼyuk la xchʼun li pʼijubtasel akʼbat yuʼun Diose. ¿Kʼusi kʼot ta pasel? Li yajniltake «lic socbeic yoʼnton [sventa] acʼo bat yichʼ ta mucʼ li yantic diosetique». ¡Kʼux ta alel li kʼusi kʼot ta pasele! Chopol xa ilat yuʼun Dios xchiʼuk lik xchʼak sba ti kʼuyelan ventainatik li snitilul Israele (1 Reyes 11:2-4, 9-13).

Xuʼ van oy buchʼu chal ti mu skotoluk jech chkʼot ta stojolalik kʼuchaʼal li Salomone. Jech kʼuchaʼal li Mahlone laj yikʼ jun jmoab tseb ti Rut sbie, ta jelavel li ants taje toj lek kʼuyelan laj yichʼ ta mukʼ li Diose. Pe xuʼ xkaltik ti xibal sba kʼalal oy buchʼu chikʼ jmoab antse. Li Vivliae muʼyuk tskʼupil kʼopta Mahlón ti jech la spase. Kerem toʼox kʼalal cham li Mahlone, muʼyuk toʼox van chichʼ ta mukʼ Jeova li Rute. Li xchiʼil ta vokʼel Mahlón ti Quelión sbie, laj yikʼ jmoab tseb ek ti Orfa sbie, jaʼ noʼoxe muʼyuk laj yikta li sdiostake. Yan li Booze laj yikʼ Rut kʼalal oy xaʼox kʼuk sjalil kʼot ta jchʼunolajele. Ta tsʼakale, li judioetike laj yilik ti jaʼ xa jun ants ti lek chichʼ ta mukʼ Sdios judioetike. Xchaʼvoʼalik ep la stabeik sbalil ti laj yikʼ sbaik li Rut xchiʼuk Booze (Rut 1:4, 5, 15-17; 4:13-17).

Ta skoj li kʼusitik kʼot ta pasel ta stojolal li Mahlón xchiʼuk Rute, ¿mi jaʼ van skʼan xal ti muʼyuk sbalil li mantal laj yakʼ Jeovae? Moʼoj. Mi oy buchʼu elkʼaj ti muʼyuk laj yichʼ tsakel xchiʼuk ti pas-o ta jkʼuleje, ¿mi jaʼ van skʼan xal ti xuʼ xij-elkʼaj sventa jech chijveʼo eke? Moʼoj. Mu sta-o ti jech chichʼ nopele.

Li Vivliae chalbe yajtsʼaklom Cristo avi ti jaʼ noʼox xnupunik xchiʼuk li buchʼu «xchʼunoj Cajvaltique». Jech xtok, xi chpʼijubtasvane: «Mu me xapas abaic ta jun achiʼuquic li bochʼotic muʼyuc xchʼunojic Diose». Taje jaʼ sventa li melel yajtsʼaklom Cristo ti tskʼan chnupunike. Pe li buchʼu oy xa snup xchiʼilik ti maʼuk jchʼunolajele xuʼ staik mantal ta Vivlia sventa kʼunkʼun xlekub snupunelik akʼo mi vokol onoʼox li xkuxlejalike (1 Corintios 7:12-16, 39; 2 Corintios 6:14). Skotol li mantaletik liʼe chakʼ ta ilel ti Jeovae, ti jaʼ la slikes li nupunele, tskʼan akʼo junuk yoʼonton li yajtuneltake, akʼo mi oy xa snup xchiʼilik o mi muʼyuk.