Skip to content

Skip to table of contents

“Upange Wene u Kuete Onima”

“Upange Wene u Kuete Onima”

“Upange Wene u Kuete Onima”

SOMA Asa wa pita kovaso yolohoka viaye lolupesi, oku tunda kolomunda vio ko Yudea, toke vetapi. Eci Asa a pitĩla, wa talama loku lifuimaila. Kuenje, eci a vanja vemehi, wa mola olohoka vialua viovanyãli! Asualali vo ko Etiopia, va kala ohuluwa yomanu.​— Pole, etendelo liasualali va Asa, lia kala litito calua.

Omo liuyaki wa kala ocipepi, nye Asa a sukilile oku linga? Wa tuma hẽ vakesongo kaye? Ale wa lembeleka asualali vaye? Wa sonehela hẽ ovikanda kepata liaye? Ka sonehele ovikanda! Pole, Asa wa linga ohutililo.

Osimbu ka tua pituluile ohutililo ya soma Asa, loku kũlĩhĩsa eci ca pita kepuluvi liaco, tu konomuisi ndomo a tuwile. Nye co vetiya oku linga ohutililo yaco? Anga hẽ ka yonguile oku sandiliya ekuatiso lia Suku? Ulandu wa pita la Asa, u tulongisa ovina vipi viatiamẽla ku Yehova ndomo a siata oku sumũlũisa ovopange afendeli Vaye?

ULANDU WOMUENYO WA ASA

Vokuenda kueci ci soka akũi avali kanyamo uviali wa Asa, tunde eci ofeka yo Israel ya tepiwa volonepa vivali, va Yudea va yapuisiwa lovilinga vĩvi via vakualofeka. Kuenje, otembo Asa a linga osoma kunyamo wa 977, O.Y., omanu vosi va kala vemehi liuviali waye, va yapuisiwile ale letavo lia va Kanana lioku fendela olosuku viuyali. Pole, elivulu Liasapulo, li situlula ulandu wa Asa otembo a kala osoma poku popia hati: “Asa wa linga eci ciwa haico ca sunguluka kovaso a Yehova Suku yaye.” Momo “ovotala osi olosuku viavakualofeka wa a leñula lolonumbuko le, kuenda wa lundula oviñumañuma kuenda wa timbula Asera.” (2 Asa. 14:2, 3) Soma Asa wa tundisa vofeka yo Yuda ‘alume vana va enda oku lingila ukahonga vonembele’ vonduko yetavo. Eye ka imuile lika efendelo liesanda. Pole, wa vetiyavo omanu “oku sanda [Yehova,] Suku yolosekulu viavo, loku lava ovihandeleko” Viaye.​—1 Olos. 15:12, 13; 2 Asa. 14:4.

Yehova wa sanjukilile ombili soma Asa a lekisa yoku teyuila efendelo liocili, kuenje, wo sumũlũisa lombembua vokuenda kuanyamo alua. Soma Asa wa popia hati: “Tua sanda Yehova Suku, tuo sandiliya kuenje wa tu muisa ombembua kolonele viosi. Oco va tunga kuenje va salala.” Elianjo liaco, lia kuatisa omanu oku tunga alupale a pama vo ko Yuda. Ulandu Wembimbiliya u popia ndoco: “Va tunga kuenje va salala.”​—2 Asa. 14:1, 6, 7.

KUYAKI

Poku kũlĩhĩsa ulandu wa Asa, ka tu komõha eci tu limbuka esunga lieci a lingila ohutililo ya tukuiwa Vovisonehua, osimbu ka fetikile oku liyaka lolohoka vialua. Soma Asa wa kũlĩhĩle okuti, Suku o sumũlũisa vana va lekisa ekolelo kovilinga viavo. Vohutililo a linga, wa pinga ku Yehova Suku oco o kuatise. Soma Asa wa kũlĩhĩle okuti, nda wa kolela Yehova, ndaño ovanyãli vaye valua eye u kuatisa. Omo okuti vuyaki waco mua kongelele oku kemãlisa onduko ya Yehova Suku, Asa wa pinga ekuatiso kokuaye. Omo liaco, wa likutilila hati: “Tu kuatise, a Yehova, Suku yetu, momo tua liyeka kokuove. Vonduko yove, omo tueyilila oku liyaka lowiñi [owu]. A Yehova ove Suku yetu, omunu ka ka ku yule.” (2 Asa. 14:11) Olondaka evi, vi kasi ndu okuti, soma Asa wa popia hati: ‘A Yehova, olohoka vio ko Etiopia vieya oku ku yakisa. Ku ka ecelele okuti onduko yove yi tombiwa lomanu ka va lipuile kuenje, va yula vana va sumbila onduko yove.’ Omo liaco, “Yehova wa kunduila va Etiopia kovaso a Asa lokovaso a Yuda kuenje va Etiopia va tila.”​—2 Asa. 14:12.

Koloneke vilo, afendeli va Yehova va kasi oku liyaka lovanyãli va pama. Ka tua siatele oku liyaka lavo lovota. Pole, tua kũlĩha okuti Yehova o sumũlũisa vana va kolela konduko yaye poku va ĩha ekalo liwa kespiritu okuti va yula ovanyãli vaco. Vuyaki wetu mua kongela alikolisilo oku pandikisa kovituwa via vĩha, oku yaka lekambo lietu lioku lipua, ale oku liteyuila kovituwa ka via sungulukile via vangandietu. Ndaño tua siata oku liyaka lovitangi vialua pole, olohutililo via soma Asa, vi pondola oku tu kuatisa oku pandikisa. Eyulo liaye lia tunda ku Yehova. Olio lia situlula onima omanu va kolela ku Suku va pondola oku tambula. Omo liaco, ka kuli omunu umue o pondola oku yula Yehova.

EVETIYO KUENDA ELUNGULO

Eci soma Asa a tunda kuyaki, wa lisanga luprofeto Asariya. Kuenje, uprofeto wa va pandiya kuenda wa va lungula hati: “Ove a Asa, love a Yuda, la Benjamini yosi, njeveleli. Yehova o kala lene osimbu ene vu kalavo laye, kuenje nda vu sandiliyi eye o tava oku sangiwa lene, puãi nda ene vu u yanduluki eye u yandulukivo. . . . [kuata utõi], ovaka ene ka a ka lende momo upange wene u kuete onima.”​—2 Asa. 15:1, 2, 7.

Olondaka evi, vi pamisa ekolelo lietu kuenda vi lekisa okuti nda tu amamako oku vumba Yehova lekolelo, eye o kala kumue letu. Olonjanja viosi eci tu pinga ekuatiso kokuaye, tu koleli okuti, o tu yeva. Asariya wa popia hati, ‘kuata utõi.’ Omo liaco, tu sukila oku kuata utõi woku linga ovina via sunguluka. Pole, tua kũlĩha okuti, tu pondola lika oku ci linga lekuatiso lia Yehova.

Omo okuti Mahaka, inakulu ya soma Asa ‘wa pangele ociteka cimue,’ Soma Asa wa liyaka locitangi coku u tundisa komangu ‘yunasoma.’ Ndaño ka ca lelukile oku ci linga, pole, wa timĩha ociteka caye. (1 Olos. 15:13) Kuenje, soma Asa wa tambula asumũlũho omo liutõi waye. Tu sukilavo oku kolela ku Yehova Suku kuenda kolonumbi viaye viesunga, ci kale okuti vangandietu va kolela kokuaye, ale sio. Nda tua ci linga, Yehova o sumũlũisa ovituwa vietu viwa.

Esumũlũho likuavo soma Asa a tambula, lieli okuti va Isareli va kala vemehi liuviali wo konano una wa tindukile kefendelo liocili va tilila ko Yuda, omo lioku limbuka okuti Yehova o kasi kumue lavo. Ovo va sola efendelo liocili kuenje, va siapo ofeka yavo oco va kale kumue lafendeli va Yehova. Noke Asa kumue la va Yudea vosi va sanjukile calua omo ‘liocisila va linga coku sandiliya Yehova lutima wavo wosi.’ Onima yipi va tambula? “Yehova yu wa va muisa epuyuko kolonele viosi.” (2 Asa. 15:9-15) Tua siatavo oku kuata esanju eci vakuotima wa sunguluka va tava kefendelo liocili lia Yehova!

Olondaka viuprofeto Asariya, vi tu ĩha elungulo likuavo. Eye wa popia hati: ‘Nda ene vu yanduluki Yehova, eye o ku yandulukivo.’ Oco ka tu ka kuateovitangi vialua, tu yuvuli oku pita lulandu waco! (2 Pet. 2:20-22) Ovisonehua ka vi situlula esunga lieci Yehova a ecela elungulo liaco ku soma Asa. Pole, eye ka pokuile kelungulo liaco.

WA LINGA UVEKE”

Eci uviali wa Asa wa tẽlisa akũi atatu lepandu kanyamo, Soma Baasia wo ko Isareli, wa linga uyaki lo Yuda. Citava okuti wa ci lingila oku tateka omanu oco ka va ka kolele Soma Asa loku amamako oku linga efendelo liocili. Kuenje, Soma Baasia wa tuma oku tunga ovimbaka via pama violupale luo Rama luna lua kala konano yo Yerusalãi okuti, via kuata eci ci soka 8 kolokilometulu. Omo liaco, Soma Asa ka sandiliyile vali ekuatiso lia Suku ndeci a lingile poku liyaka lolohoka vio ko Etiopia kuenje, wa sandiliya ekuatiso liomanu. Noke wa tuma ombanjaile ku soma yo ko Suria loku pinga kokuaye oco a yakise uviali wo ko Isareli una wa kala konano. Eci va Suria va fetika oku linga uyaki, Soma Baasia wa tila volupale luo Rama.​—2 Asa. 16:1-5.

Omo Yehova ka sanjukilile ovilinga via Soma Asa, wa tuma uprofeto Hanani oco o sapuile ocitangi caco. Soma Asa wa sukilile oku ivaluka okuti, wa yula va Etiopia lekuatiso lia Yehova. Wa sukililevo oku ivaluka okuti, “ovaso a Yehova a vanja vanja kuosi kilu lieve ha lekisa unene waye kuvakuavitima vio sungulukila.” Pamue soma Asa wa tambula elungulo ka lia sungulukile, ale wa simĩle okuti, olohoka via Baasia ka via pamẽle calua kuenje, wa ponduile oku vi yula longusu yaye muẽle. Omo liaco, ovisimĩlo viaye vĩvi vio yapuisa koku kolela Yehova. Kuenje, Hanani wo sapuila hati: “Wa linga uveke kondaka eyi, momo tunde cilo o ka sanga ovita.”​—2 Asa. 16:7-9.

Soma Asa wa kuata onyeño yalua. Omo liaco, wa tuma oku kapa vokayike uprofeto Hanani. (2 Asa. 16:10) Pamue Soma Asa wa simĩle ndoco: ‘Ndi sesamẽla hẽ oku pisiwa lomunu umue noke yoku kala kusoma otembo yalua?’ Anga hẽ omo okuti wa kukile calua ka tẽlele vali oku sokolola ciwa ovina? Embimbiliya ka lilombolola ulandu waco.

Eci Soma Asa a tẽlisa 39 kanyamo kuviali waye, wa kuatiwa luvei umue komãhi. Ulandu waco u popia hati: “Poku vela kuaye ka sandele Yehova.” Noke Soma Asa wa limbuka okuti ka kapeleko ovina viespiritu. Omo liaco, wa amamako loku vela toke eci a fa noke yoku tẽlisa 41 kanyamo kuviali waye.​—2 Asa. 16:12-14.

Ocili okuti, ovituwa viwa via Soma Asa kuenda ombili yaye koku teyuila efendelo liocili, via velapo okuti, akulueya aye ci sule. Eye ka liwekelepo oku vumba Yehova. (1 Olos. 15:14) Ulandu womuenyo wa Soma Asa u tu longisa nye? U tu longisa oku limbuka okuti nda tua sokolola ndomo Yehova a tu kuatisa kosimbu, eci tu liyaka lovitangi tu vetiyiwa oku likutilila kokuaye. Ka tu ka simi okuti omo tu kasi oku vumba Yehova Suku otembo yalua, ka tu sukila vali alungulo Ovisonehua. Momo nda tua lueya eye o tu pisa. Omo liaco, tu sukila oku tava kepindiso liaye oco tu kuatisiwe. Nda tua amamako oku kolela Yehova, eye o kala kumue letu. Momo ovaso a Yehova a lete kolonepa viosi vio kilu lieve oco a kuatise vana vo kolela lutima wosi kuenje, o va sumũlũisa lunene waye. Omo okuti Yehova wa kuatisa Soma Asa, o pondolavo oku tu kuatisa.

[Elitalatu kemẽla 9]

Yehova o sumũlũisa vana va likolisilako oku kuata ekalo liwa kespiritu

[Elitalatu kemẽla 10]

Oco tu linge ovina via sunguluka kovaso a Yehova, tu sukila oku kuata utõi