Skip to content

Skip to table of contents

Puhala ka Fakaoti e Lalolagi Nei

Puhala ka Fakaoti e Lalolagi Nei

“Nakai nofo a mutolu ke he pouli, kia moua ai a mutolu e aho ia tuga e kaiha.”—1 TESA. 5:4.

1. Ko e heigoa ka lagomatai a tautolu ke mataala tumau mo e fahia ke he tau kamatamata?

 KO E tau mena tutupu ofoofogia he lalolagi ka nakai leva ti hoko mai. Ko e fakamooliaga he tau perofetaaga he Tohi Tapu kua fakakite e mena nei, ti lata ia tautolu ke mataala tumau. Ko e heigoa ka lagomatai a tautolu ke taute pihia? Tomatoma he aposetolo ko Paulo a tautolu ke ‘manamanatu e tautolu e tau mena nakai kitia.’ E, kua lata ia tautolu ke tokaloto e palepale ha tautolu he moui tukulagi, he lagi po ke he lalolagi. He fakamaama e kakano, ne tohi e Paulo e tau kupu nei ke fakamalolō aki e tau matakainaga ne tua ke hagaaki ke he fakahikuaga fiafia he mahani fakamooli ha lautolu. He taute pihia foki ka lagomatai a lautolu ke fahia ke he tau kamatamata mo e favale.—2 Kori. 4:8, 9, 16-18; 5:7.

2. (a) Ke tumau e mauokafua he amaamanakiaga ha tautolu, ko e heigoa kua lata ia tautolu ke taute? (e) Ko e heigoa ha tautolu ka fakatutala he vala tala nei mo e vala tala ka mui mai?

2 Ko e tomatoma ha Paulo kua ha i ai e matapatu fakaakoaga aoga: Ke tumau e mauokafua he amaamanakiaga ha tautolu, lata ia tautolu ke ono muatua atu ke he tau mena i mua ha tautolu mogonei. Kua lata ia tautolu ke hagaaki ke he tau mena tutupu aoga kua nakaila kitia. (Hepe. 11:1; 12:1, 2) Kia fakatutala mogoia a tautolu he vala tala nei mo e vala tala ka mui mai ke he hogofulu e mena tutupu anoiha kua tatai lahi ke he amaamanakiaga ha tautolu he moui tukulagi.

KO E HEIGOA KA TUPU MUA ATO HOKO E FAKAOTIAGA?

3. (a) Ko e heigoa e tupuaga ka hoko ne kua talahau ia 1 Tesalonia 5:2, 3? (e) Ko e heigoa ka taute he tau takitaki fakapolitika, ti ko hai ka fakalataha mo lautolu?

3 Taha e tupuaga anoiha kua talahau e Paulo he tohi haana ke he tau Tesalonia. (Totou 1 Tesalonia 5:2, 3.) Kua hagaaki e onoonoaga haana ke he ‘aho a Iehova.’ Kakano ai, ko e ‘aho a Iehova’ kua hagaao ke he magaaho ka kamata aki e moumouaga he lotu fakavai mo e to fakaoti he tauaga ha Amaketo. Ka e, ato kamata e aho ia ha Iehova, ko e tau takitaki he lalolagi to talahau “Kua mafola, kua nakai haofia.” Liga hagaao e mena nei ke he taha e mena ne tupu po ke tau fufuta he tau mena tutupu. Liga manatu e tau motu kua tata a lautolu ke fakamafola e falu he tau lekua lalahi ha lautolu. Ka e kua e tau takitaki lotu? Ko e vala he lalolagi a lautolu, ti maeke ia lautolu ke fakalataha mo e tau takitaki fakapolitika. (Fakakite. 17:1, 2) Ko e tau akoako to fifitaki e tau perofeta fakavai ha Iuta i tuai. Ne pehē a Iehova hagaao ki a lautolu: “Kua pehe age, Kua [mafola], kua [mafola]; ka e nakai fai [mafola].”—Iere. 6:14; 23:16, 17.

4. Nakai tuga e laulahi he tau tagata, ko e heigoa kua manamanatu a tautolu ki ai?

4 Pete ni ko hai ka fakalataha ke he talahauaga “Kua mafola, kua nakai haofia” ko e tupuaga ia to fakakite kua kamata tuai e aho a Iehova. Ko e mena ia kua pehē a Paulo: “Tau matakainaga na e, nakai nofo a mutolu ke he pouli, kia moua ai a mutolu e aho ia tuga e kaiha. Ko e tau tagata he maama a mutolu oti kana.” (1 Tesa. 5:4, 5) Nakai tuga e laulahi he tau tagata, kua manamanatu a tautolu ke he aoga he tau mena tutupu mogonei he Tohi Tapu. To fakamooli fēfē e tonutika he perofetaaga nei hagaao ke he talahauaga “Kua mafola, kua nakai haofia”? Lata ia tautolu ke fakatali mo e kitia. Ko e mena ia, kia eketaha a tautolu “kia mataala a tautolu mo e nonofo fakalatalata.”—1 Tesa. 5:6; Sefa. 3:8.

“KO E PATUIKI FIFINE” KUA HEPE E KITIAAGA KE HE TAU MAGAAHO HAANA

5. (a) To kamata fēfē e ‘matematekelea lahi’? (e) Ko e heigoa he “patuiki fifine” ka hepe e kitiaaga haana ke he tau magaaho haana he fakahaoaga?

5 Ko e heigoa e mena ka tupu ne nakaila kitia ka hoko mogonei? Pehē a Paulo: “Ha ko e mena ka pehe a lautolu, Kua mafola, kua nakai haofia, ti hokotia fakalutukia ai a lautolu he mahaikava.” Ko e vala fakamua he ‘hokotia fakalutukia he mahaikava’ nei, ko e tau atu ki a ‘Papelonia Lahi,’ ko e kautu he lotu fakavai he lalolagi, ne iloa ai foki ko e “fifine fakataka.” (Fakakite. 17:5, 6, 15) Ko e tauaga ia ne totoko e tau puhala oti he lotu fakavai, putoia e Kerisitenitome, ko e kamataaga he ‘matematekelea lahi.’ (Mata. 24:21; 2 Tesa. 2:8) Ma e tokologa, ko e mena tupu nei to hau fakalutukia ai. Ko e ha? Ke hoko ke he tuaga ia, ko e fifine fakataka to logona mauokafua ki a ia “ko e patuiki fifine” to “nakai iloa . . . ha fakatutuku.” Ka e to iloa mafiti e ia kua hepe e kitiaaga haana ke he tau magaaho haana he fakahaoaga. To utakehe fakamafiti a ia, ke tuga ko e “aho taha” ni.—Fakakite. 18:7, 8.

6. To moumou e hai e lotu fakavai?

6 Kua fakakite he Kupu he Atua e tagata tau he fifine fakataka ke tuga ko e “manu favale” ne “hogofulu e hoe.” He fakaako e tohi ha Fakakiteaga kua fakakite ko e manu favale kua hagaao ke he tau Motu Kaufakalataha (UN). Ko e “tau hoe foki ne hogofulu” kua hukui oti e tau pule fakapolitika mogonei kua lalago e “manu favale kula.” a (Fakakite. 17:3, 5, 11, 12) To kelea lahi mahaki fēfē e tauaga ia? Ko e tau motu he UN to fofō e tau koloa he fifine fakataka, fakatapakupaku e aga mooli haana, moumou a ia, ti “huhunu [katoa] a ia.” Ko e moumouaga haana to fakaotioti ai.Totou  Fakakiteaga 17:16.

7. Ko e heigoa ka fakalagā e tauaga he “manu favale”?

7 Kua fakakite foki he perofetaaga he Tohi Tapu e mena ka fakalagā e tauaga nei. To maeke a Iehova ke tuku he tau loto he tau takitaki fakapolitika “ke eke hana finagalo,” kakano ke fakamahaikava e fifine fakataka. (Fakakite. 17:17) Matutaki e lotu fakalagalaga tau ke eke mo matakau matahavala he lalolagi; ti ko e tau motu kua liga logona hifo ko e moumou e fifine fakataka ko e fiafia ni ke he motu ha lautolu. Ti ka tau atu e tau takitaki, to manatu a lautolu ko e taute ni he ha lautolu a “loto fakalataha.” Ka ko e mena mooli, kua eke a lautolu mo kanavaakau he Atua ke utakehe e tau lotu fakavai oti kana. Ti ko e hikiaga lahi mahaki, ko e taha vala he fakatokaaga ha Satani to tau atu ke he taha vala foki, ti nakai fai malolō a Satani ke taofi ai.—Mata. 12:25, 26.

TAU ATU KE HE TAU TAGATA HE ATUA

8. Ko e heigoa e tauaga ha “Koku he motu a Makoku”?

8 He mole e moumou e lotu fakavai, to moua agaia e tau fekafekau he Atua kua “nonofo fakahanoa” mo e “nakai fai kaupa.” (Eseki. 38:11, 14) Ko e heigoa ka tupu ke he matakau nei he tau tagata ne tuga kua nakai maeke ke puipui ni a lautolu kua matutaki ke tapuaki ki a Iehova? Tuga kua eke a lautolu mo totokoaga favale he “tau motu loga.” Kua fakamaama he Kupu he Atua ko e tupuaga ia ko e tauaga ha “Koku he motu a Makoku.” (Totou Esekielu 38:2, 15, 16.) Lata ke onoono fēfē a tautolu ke he tauaga ia?

9. (a) Ko e heigoa e matapatu onoonoaga he Kerisiano? (e) Ko e heigoa e tau lakaaga kua lata ia tautolu ke taute mogonei ke fakamalolō e tua ha tautolu?

9 He iloa tuai e tauaga nei ke he tau tagata he Atua kua nakai fakaatukehe lahi mahaki a tautolu. Ka ko e matapatu onoonoaga ha tautolu, ne nakai ko e fakamouiaga ni ha tautolu, ka ko e fakatapuaga he higoa ha Iehova mo e fakatokoluga he pule katoatoa haana. Kua molea e laga 60 e fakailoa e Iehova: “Ti iloa ai e mutolu ko au ko Iehova.” (Eseki. 6:7) Ti amanaki atu a tautolu mo e fiafia lahi mahaki ke he fakamooliaga he vala ofoofogia ia he perofetaaga ha Esekielu, falanaki ai kua “fioia he Iki [Iehova] ke laveaki e tau tagata mahani Atua mai he kamatamata.” (2 Pete. 2:9) Ka ko e mogonei, manako a tautolu ke fakaaoga e tau magaaho takitaha ke fakamalolō e tua ha tautolu ke maeke ia tautolu ke fakatumau e mahani fakamooli ha tautolu ki a Iehova pete ne tau kamatamata ka fehagai mo tautolu. Ko e heigoa ha tautolu ka taute? Kua lata ia tautolu ke liogi, fakaako e Kupu he Atua mo e manamanatu fakahokulo ki ai, mo e tala age e ogo he Kautu ke he falu. He taute pihia, kua fakatumau e tautolu e mauokafua he amaamanakiaga he moui tukulagi, tuga e “taula.”—Hepe. 6:19; Sala. 25:21.

KE MAILOGA MOOLI HE TAU MOTU A IEHOVA

10, 11. Ko e heigoa ka fakamailoga e kamataaga ha Amaketo, ti ko e heigoa ka tupu he magaaho ia?

10 Ko e heigoa e tau mena tutupu ofoofogia he lalolagi ka fakalagā e tau atu ke he tau fekafekau ha Iehova? Ko Iehova, puhala ia Iesu mo e kau he lagi, ka fakalava mai ke lata mo e tau tagata Haana. (Fakakite. 19:11-16) Ko e fakalava mai ia to “tau ke he aho lahi he Atua mana”—ko Amaketo.—Fakakite. 16:14, 16.

11 Hagaao ke he tauaga ia, kua fakailoa e Iehova he puhala ia Esekielu: “To ui foki e au ke he pelu ke he haku a tau mouga oti kia hoko ia kia [Koku], kua pihia mai e Iki ko Iehova; to takitokotaha foki mo e fakahagao atu hana pelu ke he taha.” He matakutaku lahi mahaki, ko lautolu he faahi a Satani to fakagoagoa ai mo e to liliu ni e tau kanavaakau tau ha lautolu ke he tau matakau ni ha lautolu—ko e toa ke he toa. Ka ko e moumouaga kua hau foki ke he puhala ha Satani. Pehē a Iehova: “To fakato hifo foki e au ki luga ia [Koku] mo e hana tau kau, katoa mo e tau motu loga ha ha ia ia . . . e afi mo e taio.” (Eseki. 38:21, 22) Ko e heigoa e fua he gahua faka-Atua nei?

12. To fakaohooho e tau motu ke taute e heigoa?

12 To mailoga he tau motu ko e kaumahala kelea ha lautolu kua hoko ai ha ko e poakiaga ha Iehova. Ti ko e tau tagata tau tuga ha Aikupito i tuai ne tutuli e tau Isaraela he Tahi Kula, ko e tau matakau ha Satani kua liga tagi lagomatai atu: “Ko Iehova kua tau ma lautolu”! (Esoto 14:25) E, ko e tau motu to fakaohooho ke mailoga a Iehova. (Totou Esekielu 38:23.) Tata fēfē a tautolu ke he kamataaga he tau mena tutupu takitaha nei?

NAKAI FAI PULE MALOLŌ FOKI HE LALOLAGI KA TŪ HAKE

13. Ko e heigoa ha tautolu kua iloa hagaao ke he vala ke limaaki he tupua ne fakamaama e Tanielu?

13 Ko e perofetaaga he tohi ha Tanielu kua fakamalolō a tautolu ke kitia kua hoko a tautolu ke he matakavi fe mogonei. Kua fakamaama e Tanielu e tupua he puhala he tagata ne taute aki e tau lapatoa kehekehe. (Tani. 2:28, 31-33) Kua hukui ai e tau pule takitaha he lalolagi ne fakaohooho lahi mahaki ke he tau tagata he Atua he vahā i tuai mo e mogonei. Ko Papelonia, Metai mo Peresia, Heleni, Roma—mo e fakahiku aki he vahā ha tautolu, ko e taha pule malolō foki he lalolagi. Ko e fakaako he perofetaaga ha Tanielu kua fakakite e pule malolō fakahiku nei he lalolagi kua fakatino he tupua ko e tau tauuluhui mo e tau matahui. He Felakutaki I he Lalolagi, ko Peritania mo e tau Faahi Kaufakalataha ne fakatū e fakafetuiaga uho. E, ko e vala ke limaaki he tupua ha Tanielu ko e Pule Malolō he Lalolagi ko Igilani-Amerika. Ko e tau tauuluhui e vala fakahiku he tupua, kua fakakite to nakai liu foki fai pule malolō he lalolagi. Ko e tau tauuluhui mo e tau matahui kua taute he lapatoa mo e kelekele ne fakakite e tuaga lolelole he Pule Malolō he Lalolagi ko Igilani-Amerika.

14. Ko hai agaia e pule malolō he lalolagi ka hoko mai a Amaketo?

14 Ko e perofetaaga taha ne fakakite e Kautu he Atua, ne fakatino he maka lahi, ne talai mai he mouga he pule katoatoa ha Iehova he 1914. Ko e maka ia kua taveli atu mogonei ke he foliaga ia—ko e tau tauuluhui he tupua. Ia Amaketo, ko e tau tauuluhui mo e vala ne toe he tupua to lipilipi fakaikiiki. (Totou Tanielu 2:44, 45.) Ti ko e Pule Malolō he Lalolagi ko Igilani-Amerika to eke agaia mo pule malolō he lalolagi ka hoko mai a Amaketo. Ko e fiafia ha ia ke kitia mata e fakamooliaga katoatoa he perofetaaga nei! b Ka ko e heigoa kua fakatoka mai e Iehova i mua ma Satani?

PUHALA KE TAUTE AKI E FĪ NE MUA HE ATUA

15. He mole a Amaketo, ko e heigoa ka tupu ki a Satani mo e tau temoni haana?

15 Fakamua, to kitia e Satani mai he kamataaga ke hoko ke he fakaotiaga e fakatokatokaaga katoa haana he lalolagi ka utakehe ai. Ti ko Satani hokoia ka hagaaki ki ai e onoonoaga. Kua talahau he aposetolo ko Ioane e mena ka tupu foki. (Totou Fakakiteaga 20:1-3.) Ko Iesu Keriso—e “agelu . . . ha ha ia ia e kei he pahua nakai gata mai”—ka tapaki a Satani mo e tau temoni haana, kua tolo hifo a lautolu ke he pahua, mo e toka a lautolu i ai ke taha e afe tau. (Luka 8:30, 31; 1 Ioa. 3:8) Kua fakahoko e matagahua ia he tuaga fakamua he tatuki e ulu he gata. cKene. 3:15.

16. Ko e heigoa e kakano ma Satani ke haia he “pahua”?

16 Ko e heigoa e “pahua” ka tolo ki ai a Satani mo e tau temoni? Ko e kupu Heleni aʹbys·sos ne fakaaoga e Ioane kua kakano “hokulo lahi po ke vanu.” Kua fakaliliu foki ai “lalo muatua, nakai fai fakaotiaga,” mo e “gatigati tukulagi.” Ti ko e matakavi kua nakai hokotia katoatoa ha tagata ki ai ka ko Iehova hokoia mo e agelu fifili haana mo e “kei he pahua nakai gata mai.” I ai, ko Satani he tuaga tuga kua mate he nakai gahuahua ti liga “nakai tuai fakahehe e ia e tau motu.” Mooli, ko e “leona tagi” ia to nonoiki ai!—1 Pete. 5:8.

TAU MENA TUTUPU KUA TAKITAKI ATU KE HE MAGAAHO MAFOLA

17, 18. (a) Ko e heigoa e tau mena tutupu kua nakaila kitia ne fakatutala a tautolu ki ai? (e) He mole e tau mena tutupu nei, ko e heigoa e magaaho ka fiafia e tautolu?

17 Ko e tau tupuaga mo e tau mena tutupu ofoofogia he lalolagi ha i mua ha tautolu. Amanaki atu a tautolu ke kitia e puhala ka hoko mai e talahauaga “Kua mafola, kua nakai haofia.” To kitia e tautolu e moumouaga ha Papelonia Lahi, ko e tauaga a Koku ha Makoku, ko e tau i Amaketo, mo e tolo hifo ha Satani mo e haana tau temoni ke he pahua. He mole e tau mena tutupu nei, ka mole atu e tau mena kelea oti kana, to o atu a tautolu ke he veveheaga foou he moui—Pule Afe Tau he Keriso, ko e magaaho haia ke fiafia e tautolu e “monuina [po ke mafola] kua lahi.”—Sala. 37:10, 11.

18 Lafi ke he lima e mena tutupu kua kumikumi a tautolu ki ai, fai “mena nakai kitia” foki kua manako a tautolu ke tumau ke “kitia.” Ko e tau mena tutupu nei to fakatutala a tautolu ki ai he vala tala ka mui mai.

a Kikite Revelation—Its Grand Climax at Hand! lau 251-258.

b Ko e talahauaga “fakaotioti e tau kautu oti ia” he Tanielu 2:44 kua hagaao ke he tau kautu, po ke tau malolō he lalolagi ne fakatino e tau vala he tupua. Ka ko e tataiaga he perofetaaga he Tohi Tapu kua fakakite ko e “tau patuiki he lalolagi, mo e lalolagi oti kana” ka fakatali ke totoko ki a Iehova “ke he aho lahi he Atua mana.” (Fakakite. 16:14; 19:19-21) Ti nakai ni ko e tau kautu he tupua ka e pihia mo e tau kautu oti foki he lalolagi nei ka moumou i Amaketo.

c Ko e tatuki fakahiku he ulu he gata ka hoko he mole e matahiku he afe tau ka tolo a Satani mo e tau temoni haana “ke he loloto he afi mo e taio.”—Fakakite. 20:7-10; Mata. 25:41.