Go na content

Go na table of contents

Fa a grontapu disi o kon na wan kaba?

Fa a grontapu disi o kon na wan kaba?

„Fu di unu no de na dungru, meki a dei dati no o kon na un tapu leki fa deiten e kon miti fufuruman wantronso.”​—1 TES. 5:4.

1. San o yepi wi fu tan na ai èn fu horidoro te tesi miti wi?

HERI ESI bigi sani o pasa na grontapu. Bijbel profeititori di kon tru e sori taki disi de so. Sobun, wi musu tan na ai. San o yepi wi fu tan na ai? Paulus gi wi a deki-ati fu „poti prakseri na den sani di wi no e si”. Iya, wi musu hori na prakseri taki wi kan kisi têgo libi na hemel noso na grontapu. Di Paulus ben taki fu a tori disi, a ben wani gi den tra Kresten a deki-ati fu poti prakseri na den blesi di den ben o kisi te den ben o tan dini Gado ala ten. Disi ben o yepi den fu horidoro tu te tesi nanga frufolgu ben o miti den.​—2 Kor. 4:8, 9, 16-18; 5:7.

2. (a) San wi musu du fu man abi wan tranga howpu ala ten? (b) San wi o luku na ini na artikel disi èn na ini na artikel baka a wan disi?

2 Wan prenspari sani di wi kan leri fu a deki-ati fu Paulus, na disi: Efu wi wani abi wan tranga howpu ala ten, wi no musu poti prakseri nomo na den sani di wi e si, ma wi musu poti prakseri na prenspari sani di no de fu si ete (Hebr. 11:1; 12:1, 2). Fu dati ede, na ini na artikel disi èn na ini na artikel baka a wan disi, wi o luku tin sani di o pasa na ini a ten di e kon èn di abi fu du nanga a howpu di wi abi fu libi fu têgo.

SAN O PASA SYATU FOSI A KABA KON?

3. (a) San o pasa soleki fa 1 Tesalonikasma 5:2, 3 e sori? (b) San den politiek tiriman o du kande èn suma o horibaka gi den?

3 Na ini a brifi di Paulus skrifi gi den Tesalonikasma, a ben taki fu wan fu den sani di o pasa na ini a ten di e kon. (Leisi 1 Tesalonikasma 5:2, 3.) Drape a e taki fu „a dei fu Yehovah”. Na ini a tekst disi „a dei fu Yehovah” na wan pisi ten di o bigin te falsi kerki o kisi pori èn di o kaba te a feti Armagedon kon. Ma syatu fosi a dei fu Yehovah bigin, den tiriman fu grontapu o taki: „Freide de èn ala sani e waka bun!” Kande disi o pasa na wán okasi nomo noso kande na moro okasi baka makandra. Den pipel o denki kande taki heri esi den o man lusu son bigi problema di de na grontapu. Ma fa a de nanga den kerki fesiman? Den na wan pisi fu grontapu tu, sobun a kan taki den o horibaka gi den politiek tiriman (Openb. 17:1, 2). Na so den kerki fesiman o du leki den falsi profeiti fu owruten Yuda. Yehovah ben taki fu den: „Den e taki nomo: ’Ala sani e go bun! Ala sani e go bun!’ Ma sani no e go bun srefisrefi.”​—Yer. 6:14; 23:16, 17.

4. Sortu sani wi e frustan aladi furu sma no e frustan dati?

4 A no abi trobi suma o taki „Freide de èn ala sani e waka bun!” Wi sabi taki disi o sori taki a dei fu Yehovah o bigin. Dati meki Paulus taki: „Mi brada, fu di unu no de na dungru, meki a dei dati no o kon na un tapu leki fa deiten e kon miti fufuruman wantronso” (1 Tes. 5:4, 5). Wi e frustan san Bijbel e taki fu den sani di e pasa na ini a ten disi, ma furu sma no e frustan dati. Fa a profeititori fu 1 Tesalonikasma 5:3 o kon tru? Wi musu wakti èn luku fa dati o pasa. Dati meki wi musu sorgu ala ten taki wi ’tan wikiwiki èn taki wi tan na ai’.​—1 Tes. 5:6; Sef. 3:8.

WAN „UMAKOWNU” DI NO E FRUWAKTI TAKI A O KISI PORI

5. (a) Fa a „bigi banawtu” o bigin? (b) Suma de leki wan „umakownu” di e denki taki noti no o pasa nanga en?

5 Sortu sani di wi no e si ete o pasa baka dati? Paulus taki: „Te sma e taki: ’Freide de èn ala sani e waka bun!’, dan wantronso wan pori o kon na den tapu.” A fosi sani di o kisi pori, na ala falsi kerki na grontapu. Bijbel e kari ala falsi kerki „Babilon a Bigiwan” noso „a huru-uma” (Openb. 17:5, 6, 15). Te sma o bigin feti nanga ala den falsi kerki di de, srefi den falsi Kresten kerki, dan a „bigi banawtu” o bigin (Mat. 24:21; 2 Tes. 2:8). Furu sma no o fruwakti disi. Fu san ede? Fu di na a ten dati a huru-uma o si ensrefi leki wan „umakownu” di ’no o sari noiti’. A o denki taki noti o pasa nanga en. Ma wantronso a o si taki sani de tra fasi. Esi-esi den o figi en puru. A o de neleki rampu kon na en tapu „na ini wán dei”.​—Openb. 18:7, 8.

6. Suma o pori falsi kerki?

6 Gado Wortu e taki dati wan „ogri meti” di abi „tin tutu” o feti nanga a huru-uma. Te wi e ondrosuku a buku Openbaring, dan wi o si taki na ogri meti disi na a organisâsi di nen Verenigde Naties (VN). Den „tin tutu” na ala den tirimakti na ini a ten disi di e horibaka gi a „redi ogri meti” disi (Openb. 17:3, 5, 11, 12). * O bigi a pori disi o de? Den kondre di e horibaka gi a VN o teki ala den gudu fu a huru-uma, den o tyari kon na krin suma a de trutru, den o ’nyan en’, èn den o ’bron en teleki noti no tan abra’. Na so falsi kerki o kisi pori krinkrin.​—Leisi Openbaring 17:16.

7. San o meki taki na „ogri meti” go feti nanga a huru-uma?

7 Bijbel profeititori e sori tu san o meki taki na ogri meti go feti nanga a huru-uma. Na wan noso tra fasi Yehovah o meki den tiriman „du san en ben abi na prakseri”, èn dati na fu pori a huru-uma (Openb. 17:17). Kerki e meki taki feti de na ala sei èn den e tyari furu problema kon na grontapu. Sobun, den tirimakti o denki taki a o tyari wini kon gi den te den pori a huru-uma. Te den tirimakti o kon feti nanga a huru-uma, den o denki taki den e du wan sani di den srefi ben abi na prakseri fu du. Ma fu taki en leti, na Gado o meki den pori ala falsi kerki. Na so a wan pisi fu a grontapu fu Satan o go feti nanga wan tra pisi èn Satan no o man du noti fu tapu dati.​—Mat. 12:25, 26.

DEN O KON FETI NANGA A PIPEL FU GADO

8. Gado Wortu e taki dati „Gok fu a kondre Magok” o kon feti nanga a pipel fu Gado. San disi wani taki?

8 Baka te falsi kerki kisi pori, den futuboi fu Gado o de ete èn den ’no o frede taki ogri kan pasa nanga den’. A o de leki den e „libi na ini dorpu sondro skotu” èn leki den no man feti gi densrefi (Esek. 38:11, 14). San o pasa nanga den sma disi di e tan dini Yehovah? Soleki fa a sori, dan „furu pipel” o kon feti nanga den. Gado Wortu e taki dati „Gok fu a kondre Magok” o kon feti nanga den. (Leisi Esekièl 38:2, 15, 16.) Fa wi musu denki fu a feti disi?

9. (a) San na a moro prenspari sani gi wan Kresten? (b) San wi musu du now fu tranga a bribi fu wi?

9 Aladi wi sabi taki sma o kon feti nanga a pipel fu Gado, toku wi no de nanga bigi frede. Wi sabi taki a nen fu Yehovah musu kon santa èn taki ala sma musu sabi taki en na a Moro Hei Tiriman. Disi de moro prenspari gi wi, leki fu kisi frulusu. Na ini a buku Esekièl, Yehovah taki moro leki 60 leisi: „Unu sa musu fu sabi taki mi na Yehovah” (Esek. 6:7). Wi wani sabi trutru fa a prenspari pisi dati fu a profeititori fu Esekièl o kon tru. Wi abi a frutrow tu taki „te tesi miti den sma di e dini Gado fayafaya, dan Yehovah sabi fa fu frulusu den” (2 Petr. 2:9). Na a srefi ten, wi wani du ala san wi man fu tranga wi bribi, so taki wi kan tai hori na Yehovah awinsi sortu tesi e miti wi. San wi musu du? Wi musu begi, wi musu studeri Gado Wortu, wi musu prakseri seryusu fu dati, èn wi musu preiki a Kownukondre boskopu gi tra sma. Disi o meki taki ala ten wi o abi a tranga howpu fu libi fu têgo, èn a howpu dati o de leki „wan ankra” gi wi.​—Hebr. 6:19; Ps. 25:21.

DEN PIPEL SA MUSU FU SABI SUMA NA YEHOVAH

10, 11. (a) Fa Armagedon o bigin? (b) San o pasa na a ten dati?

10 Sortu bigi sani o pasa te sma o kon feti nanga den futuboi fu Yehovah? Yehovah o meki Yesus nanga den legre fu hemel feti gi a pipel fu En (Openb. 19:11-16). A feti disi o de Armagedon, noso „a feti na a bigi dei fu Gado na Almaktiwan”.​—Openb. 16:14, 16.

11 Yehovah meki Esekièl skrifi fa a feti disi o de. A taki: „’Na ini a heri bergikontren fu mi, mi o kari sma fu go feti nanga Gok’, na so a Moro Hei Masra Yehovah taki. ’Sma o feti nanga makandra.’” Den sma di de na a sei fu Satan o de na ini bigi bruya èn den o frede srefisrefi. Dati meki den o bigin kiri makandra. Ma sani o miti Satan tu. Yehovah taki: „Mi o seni faya nanga ston di e bron kon na [Gok] tapu, na tapu den legre fu en èn na tapu den furu pipel di de nanga en” (Esek. 38:21, 22). San o pasa te Gado du disi?

12. San den pipel sa musu fu sabi?

12 Den pipel o abi fu frustan taki den e kisi pori fu di Yehovah wani dati. A kan taki den sma di de na a sei fu Satan o taki a srefi sortu sani di den Egeptesma fu owruten ben taki di den lon go feti nanga den Israelsma na a Redi Se. Den ben bari: „Yehovah e feti nanga wi, fu di a e horibaka gi den Israelsma”! (Eks. 14:25) Iya, den pipel sa musu fu sabi suma na Yehovah. (Leisi Esekièl 38:23.) O langa wi musu wakti ete teleki den sani disi pasa?

NOWAN TRA GRONTAPUMAKTI O KON

13. San wi sabi fu a di fu feifi pisi fu a popki di Danièl taki fu en?

13 Wan profeititori na ini a buku Danièl e yepi wi fu frustan o krosibei a bigi banawtu de. Danièl e taki fu wan bun bigi popki di gersi wan libisma èn di meki fu gowtu, solfru, kopro, isri nanga klèidoti (Dan. 2:28, 31-33). A bigi popki e agersi den grontapumakti di ben abi furu krakti tapu a pipel fu Gado na ini owruten èn na ini a ten disi. Den tirimakti dati na Babilon, Medo-Persia, Grikikondre, nanga Rome. A lasti grontapumakti e tiri na ini a ten fu wi. Na ini a profeititori fu Danièl, wi leri taki a futu nanga den futufinga na a grontapumakti disi. Na a ten fu a Fosi Grontapufeti, Ingrisikondre nanga Amerkankondre bigin wroko skinskin nanga makandra. Sobun, a di fu feifi pisi fu a popki fu Danièl na a Anglo-Amerkan grontapumakti. Den futu na a lasti pisi fu a popki. Disi e sori taki nowan tra grontapumakti o kon. Den futu nanga den futufinga meki fu isri moksi nanga klèidoti. Disi e sori taki na Anglo-Amerkan grontapumakti kon swaki.

14. Sortu grontapumakti o tiri te Armagedon bigin?

14 A srefi profeititori disi e taki fu wan bigi ston di e agersi Gado Kownukondre. A ston disi ben koti puru na ini wan bergi na ini a yari 1914. A bergi e agersi a reti di Yehovah abi fu tiri. Nownow a ston dati e lolo esi-esi kon miti den futu fu a popki. Na Armagedon, a ston o masi den futu nanga den tra pisi fu a popki. (Leisi Danièl 2:44, 45.) Sobun, na Anglo-Amerkan grontapumakti o tiri ete te Armagedon bigin. A o de wan span sani fu si fa a heri profeititori disi o kon tru! * Ma san Yehovah o du nanga Satan?

SAN O PASA NANGA A MORO BIGI FEANTI FU GADO?

15. San o pasa nanga Satan èn nanga den ogri yeye fu en baka Armagedon?

15 A fosi sani di o pasa, na taki Satan o abi fu si fa a sistema fu en na grontapu e kisi pori. Baka dati, wan sani o pasa nanga Satan srefi. Na apostel Yohanes e taigi wi san o pasa. (Leisi Openbaring 20:1-3.) Na ’engel di e saka komoto fu hemel èn di abi a sroto fu a dipi peti di no abi gron’, na Yesus Krestes di o trowe Satan nanga den ogri yeye fu en go na ini a peti dati. Den o tan drape wán dusun yari langa (Luk. 8:30, 31; 1 Yoh. 3:8). Na so Yesus o bigin masi na ede fu a sneki. *​—Gen. 3:15.

16. San Satan no o man du moro te a de na ini „a dipi peti”?

16 San na „a dipi peti di no abi gron” pe Yesus o trowe Satan nanga den ogri yeye fu en? Disi na wan presi pe nowan sma man go, boiti Yehovah nanga en engel di abi „a sroto fu a dipi peti”. Na drape Satan o tan èn a ’no o man kori den pipel moro’. Na so a „lew di e bari” no o man du noti moro.​—1 Petr. 5:8.

SANI DI O PASA FOSI FREIDE KON

17, 18. (a) Fu sortu sani di o pasa wi taki na ini na artikel disi? (b) Fa a libi o de baka te den sani disi pasa?

17 Heri esi prenspari sani o pasa di o meki sma skreki. Wi wani si trutru fa sma o taki: „Freide de èn ala sani e waka bun!” Baka dati wi o si fa Babilon a Bigiwan o kisi pori, fa Gok fu Magok o kon feti nanga Gado pipel, èn fa Armagedon o bigin. Boiti dati, den o trowe Satan nanga den ogri yeye fu en na ini a dipi peti di no abi gron. Te ala den sani disi pasa, ogri no sa de moro. A libi fu wi o de heri tra fasi te Krestes o tiri wán dusun yari langa. Na a ten dati, wi o abi ’freide pasa marki’.​—Ps. 37:10, 11.

18 Na ini na artikel disi wi taki fu feifi „sani di wi no e si” noso sani di no pasa ete. Ma wi musu „poti prakseri” tu na tra „sani di wi no e si”. Wi o taki fu den sani disi na ini a tra artikel.

^ paragraaf 6 Luku a buku De Openbaring — Haar grootse climax is nabij!, bladzijde 251-258.

^ paragraaf 14 Den wortu ’tyari wan kaba kon na ala den kownukondre disi’ di skrifi na Danièl 2:44 abi fu du nanga den kownukondre noso grontapumakti di de wan pisi fu a popki. Ma wan tra Bijbel profeititori di e taki fu a ten dati, e taki dati „den kownu na heri grontapu” o kon makandra fu feti nanga Yehovah na „a bigi dei fu Gado na Almaktiwan” (Openb. 16:14; 19:19-21). Sobun, a no soso den kownukondre di a popki e agersi, o kisi pori. Ala den tra kownukondre na grontapu o kisi pori na Armagedon.

^ paragraaf 15 Na ede fu a sneki o masi dorodoro na a kaba fu den dusun yari. Na a ten dati, Gado o trowe Satan nanga den ogri yeye fu en na ini „a se di e bron nanga faya di e pori sani krinkrin”.​—Openb. 20:7-10; Mat. 25:41.