Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Ilonga sha koshiholelwa shaJehova naJesus sheidhidhimiko

Ilonga sha koshiholelwa shaJehova naJesus sheidhidhimiko

‘Taleni kontalanteni yOmuwa [nenge “eidhidhimiko lyOmuwa,” NW] gwetu. Oyo ompito yeni yokuhupithwa.’ — 2 PET. 3:15.

1. Yamwe mboka ya longela Kalunga nuudhiginini ohaya kala tayi ipula nashike?

OMUMWAMEME gumwe omudhiginini ngoka a kala ti idhidhimikile omamakelo ogendji omimvo omilongo dha ka pita, okwa li a pula oshikando shimwe a ti: “Mbela ehulilo otali ya ngaa manga inaandi sa?” Yamwe mboka ya longela Jehova ethimbo ele nayo osho haya kala yu uvite ngaaka. Otwa halelela esiku ndyoka Kalunga ta ka ninga iinima ayihe iipe li thike a hulithe po omaupyakadhi ngoka ge li mokati ketu. (Eh. 21:5) Nonando otu shi shi kutya onkalelo yiinima yaSatana kayi na siku inaayi hula po, otashi vulika shi kale oshidhigu tu kale twa tegelela neidhidhimiko esiku ndyoka.

2. Otatu ka konakona omapulo geni ge na ko nasha neidhidhimiko?

2 Ombiimbeli otayi ti kutya otu na okukala neidhidhimiko. Ngaashi owala aalongelikalunga mboka ye tu tetekela, natse otatu ka mona shoka Kalunga u uvaneka ngele otu na eitaalo lya kola notwa tegelela neidhidhimiko ethimbo lye li thike sho ta ka gwanitha po omauvaneko ge. (Lesha Aahebeli 6:11, 12.) Jehova okwa kala aluhe nokwiidhidhimikila aantu. Okwa li ta vulu okuhulitha po nale uuyuni mbuka wuukolokoshi, ihe okwa tegelela ethimbo lyo opala. (Rom. 9:20-24) Omolwashike Jehova a kala i idhidhimika? Jesus okwa li u ulike ngiini eidhidhimiko a fa He? Omauwanawa geni tatu ka mona ngele otwa kokeke eidhidhimiko twa fa Kalunga? Omayamukulo gomapulo ngaka otaga vulu oku tu kwathela tu kale neidhidhimiko nosho wo neitaalo lya kola, nonando otu wete esiku lyaJehova lya fa lya kala ko.

OMOLWASHIKE JEHOVA HI IDHIDHIMIKE?

3, 4. (a) Omolwashike Jehova a kala nokwiidhidhimika sho te ende ta gwanitha po elalakano lye li na ko nasha nevi? (b) Jehova okwa li i inyenge ngiini koshiningwanima shomuEden?

3 Jehova oku na etompelo ewanawa lyokwiidhidhimika. Odhoshili kutya oye Omunankondoadhihe meshito. Ihe opu na omapulo ga simana ngoka ge na okuyamukulwa omolwoshipotha  shoka sha li sha tukulwa muEden. Jehova okwa li e shi kutya otashi ka pula ethimbo lya gwana okuyamukula omapulo ngoka nawanawa. Onkee ano, okwa kala i idhidhimikila aantu. Okwe shi ningi netompelo ewanawa, molwaashoka ye oku shi nawa iilonga niikala yakehe oshishitwa shomegulu nosho wo shokombanda yevi. — Heb. 4:13.

4 Osha li elalakano lyaJehova opo Adam naEva yu udhithe evi noluvalo lwawo. Sho Satana a li a pukitha Eva, na Adam e ta yono, Kalunga ine etha po elalakano lye. Oshiningwanima shoka shomuEden inashi halutha Kalunga shi mu ningithe ando a tokole nziya, nenge a kale a geya noonkondo, ye e ekelehi aantu mboka a shiti. Pehala lyaashono, okwa dhiladhila po owala omukalo gumwe nkene ta ka gwanitha po elalakano lye li na ko nasha naantu nosho wo nEvi. (Jes. 55:11) Opo a gwanithe po elalakano lye nokuyukipalitha uunamapangelo we, Jehova okwa kala nokwiipangela nosho wo nokwiidhidhimika. Okwa li a tegelele nokuli omimvo omayuvi, opo iinima yimwe mbyoka a lalakanena yi ka gwanithwe momukalo omwaanawa.

5. Aantu otaya mono omayambeko geni omolweidhidhimiko lyaJehova?

5 Etompelo lilwe ndyoka lya ningitha Jehova a kale hi idhidhimike, omolwaashoka okwa hala aantu oyendji ya ka mona omwenyo gwaaluhe. Oku li ta gongele ngashingeyi “ongundu onene,” yi ka hupithwe. (Eh. 7:9, NW 14; 14:6) Jehova ota hiya aantu ye mu tseye noyi ilonge shi na ko nasha nUukwaniilwa we nosho wo nomithikampango dhe dhuuyuuki okupitila metumwalaka ndyoka hatu uvitha. Etumwalaka ewanawa kaaku na we ndyoka aantu ya pumbwa okuuva, olyo “onkundana ombwanawa” yUukwaniilwa. (Mat. 24:14) Aantu ayehe, mboka Jehova e eta mehangano lye, ohaya ningi iilyo yegongalo moka mu na ookuume kashili mboka ye hole shoka shu uka. (Joh. 6:44-47) Molwaashoka Kalunga ketu omunahole, oha kwathele oohandimwe ya longe shoka a hokwa. Okwa hogolola wo aantu yamwe kombanda yevi ya ka ninge iilyo yepangelo lye lyomegulu. Uuna ya yi megulu, otaya ka kwathela aantu aavuliki ya thike megwaneneno noya kale nomwenyo gwaa na ehulilo. Omanga Jehova a tegelela neidhidhimiko ethimbo lye li thike, ota longo, opo a gwanithe po elalakano lye note shi ningi omolwuuwanawa wetu.

6. (a) Omomukalo guni Jehova a li i idhidhimikile aantu yopethimbo lyaNoowa? (b) Jehova otu ulike ngiini eidhidhimiko pethimbo lyetu?

6 Jehova ohi idhidhimike, nokuli nuuna aantu taya longo iilonga yuukolokoshi mbyoka tayi mu geyitha. Otwe shi mona nkene a li u ungaunga naakolokoshi mboka ya li ko manga Eyelu inaali ya. Aantu kombanda yevi oya li ya pwila moluhondelo noya li ya pwidhuka mokulonga iihuna. Onkalo ndjoka ya li ya nayipala, oya li ‘yu uvitha nayi’ Jehova. (Gen. 6:2-8) Ka li ta vulu oku yi idhidhimikila sigo aluhe, onkee ano, okwa tokola a hulithe po aakolokoshi neyelu. Nonando ‘Kalunga okwa li a tegelele neidhidhimiko pomasiku gaNoowa,’ okwa li a ningi omalongekidho, opo a hupithe Noowa negumbo lye. (1 Pet. 3:20) Sho ethimbo lya thikana, Jehova okwa lombwele Noowa shoka ta ka ninga po, nokwe mu pe oshilonga shokutunga onguluwato. (Gen. 6:14-22) Kakele kaashono, Noowa okwa li wo “omuuvithi guuyuuki,” ha lombwele aantu ooyakwawo shi na ko nasha nehanagulo ndyoka lya li tali ya. (2 Pet. 2:5) Jesus okwa ti kutya natse otu li pethimbo lya fa lyaNoowa. Jehova okwa tokola kutya uunake ta ka hulitha po onkalelo ndjika yuukolokoshi. Ihe kapu na omuntu ngoka e shi “esiku notundi” uuna shoka tashi ka ningwa. (Mat. 24:36) Ihe ngashingeyi, otwa pewa oshilonga kuKalunga shokulondodha aantu noku ya lombwela shoka ye na okuninga, opo ya vule oku ka hupa.

7. Mbela Kalunga ote ende kashona mokugwanitha po omauvaneko ge? Shi yelitha.

7 Sho Jehova he tu idhidhimikile, inashi hala okutya, ota ka kala owala nokutegelela sigo osigo. Katu na okudhiladhila kutya ye omuhasha nenge kutya ke na ko nasha natse. Ihe otashi vulika tu dhiladhile ngaaka, molwaashoka ohatu kulupa nohatu mono iihuna sho tu li monkalelo ndjika ya yonana. Ohashi vulika tu teke omukumo nenge tu dhiladhile kutya Kalunga  ote ende kashona mokugwanitha po omauvaneko ge. (Heb. 10:36) Ihe natu kale tu shi kutya okwe tu idhidhimikila omolwomatompelo omawanawa nosho wo kutya ethimbo ndyoka lya hupa ko ote li longitha omolwuuwanawa waapiya ye aadhiginini. (2 Pet. 2:3; 3:9) Ngashingeyi natu ka taleni nkene Jesus a li a holele He mokukala omwiidhidhimiki.

ONGIINI JESUS E TU TULILA PO OSHIHOLELWA OSHIWANAWA SHEIDHIDHIMIKO?

8. Jesus okwa li u ulike eidhidhimiko moonkalo dhini?

8 Jesus ota longo ehalo lyaKalunga nokwa kala te shi ningi nehalo ewanawa uule womathelemimvo ogendji. Sho Satana a tukula oshipotha, Jehova okwa li a tokola kutya ota ka tuma Omwana epona kombanda yevi, e li Mesiasa. Shoka otashi ti kutya, Jesus okwa li e na okutegelela neidhidhimiko oomvula omayuvi ethimbo ndyoka li thike. (Lesha Aagalati 4:4.) Omanga a tegelela, ka li ta li onyalo, ihe okwa li i ipyakidhila niilonga mbyoka a pewa kuHe. Sho nduno Jesus e ke ya kombanda yevi, okwa li e shi kutya Satana ote ke mu dhipagitha ngaashi sha hunganekwa. (Gen. 3:15; Mat. 16:21) Okwa li a longo ehalo lyaKalunga neidhidhimiko, nonando okwa li e shi kutya ota ka sa eso ndyoka tali uvitha omwenyo omutoye. Jesus oye owala omudhiginini a shiga ko. Ka li owala ha kala ti ipula nuuwanawa we nosho wo nondondo ye, naashoka oshe tu etela uuwanawa. — Heb. 5:8, 9.

9, 10. (a) Jesus okwa kala nokuninga shike sho a tegelela neidhidhimiko Jehova a ninge po sha? (b) Otu na okutala ko ngiini euthwathimbo lyaJehova?

9 Konima sho Jesus a yumudhwa, okwa li a pewa oonkondopangelo megulu nokombanda yevi. (Mat. 28:18) Oonkondopangelo ndhoka okwa li e dhi longitha mokugwanitha po elalakano lyaJehova, te shi ningi pauthwathimbo lyaJehova ndyoka a tula po. Jesus okwa kala a tegelela neidhidhimiko kolulyo lwaKalunga sigo omo 1914, opo aatondi ye ya tulwe kohi yoompadhi dhe. (Eps. 110:1, 2; Heb. 10:12, 13) Masiku ota ka katuka onkatu a hulithe po uuyuni waSatana. Jesus oku li ngashingeyi ta kwathele aantu neidhidhimiko noku ya fala ‘komeya omanamwenyo.’ — Eh. 7:17.

10 Mbela moshiholelwa shaJesus omu na oshiilongomwa shasha kutse, uuna tashi ya peuthwathimbo ndyoka Jehova a tula po? Jesus okwa li a halelela okugwanitha po shoka He e mu pula a longe, ihe nonando ongaaka, okwa li e na ehalo okutegelela ethimbo lyaKalunga li thike. Omanga twa tegelela ehulilo lyuuyuni waSatana li thike, otwa pumbwa okukala neidhidhimiko lya fa lyaKalunga. Otwa pumbwa okutegelela ethimbo lye li thike, nokatu na okushuna omitse miipeta, molwaashoka twa teka omukumo. Oshike tatu vulu okuninga po tu kokeke eidhidhimiko twa fa Kalunga?

ONGIINI TANDI VULU OKUKOKEKA EIDHIDHIMIKO LYA FA LYAKALUNGA?

11. (a) Eitaalo neidhidhimiko oya pambathana ngiini? (b) Omolwashike tu na omatompelo omawanawa tu kale neitaalo lya kola?

11 Manga Jesus inee ya kombanda yevi, aapolofeti naapiya yaJehova yalwe aadhiginini oya li ya tula po oshiholelwa oshiwanawa shankene aantu inaaya gwanenena taya vulu okutegelela neidhidhimiko. Pokati keitaalo neidhidhimiko lyawo opwa li lela ekwatathano. (Lesha Jakob 5:10, 11.) Ando oya li kaaye na eitaalo mwaashoka Jehova a li e ya lombwele, mbela ando oya tegelele ngaa neidhidhimiko omauvaneko ge ga gwanithwe? Omathimbo nomathimbo oya kala nokwiidhidhimikila oonkalo oondhigu notadhi tilitha, molwaashoka oya li ye na eitaalo kutya Kalunga ota ka gwanitha po shoka u uvaneka. (Heb. 11:13, 35-40) Otu na omatompelo omawanawa gokukala neitaalo lya kola, molwaashoka Jesus oku li ngashingeyi ‘omugwanithi gweitaalo lyetu.’ (Heb. 12:2, OB-1954) Okwa li a gwanitha omahunganeko ogendji nokwe tu kwathela nawa tu uve ko omalalakano gaKalunga.

12. Oshike tatu vulu okuninga, opo tu koleke eitaalo lyetu?

12 Oonkatu dha simana dhini tatu vulu okukatuka tu koleke eitaalo lyetu, notu kale tu na eidhidhimiko? Oshinima shimwe sha simana osho okutula miilonga omayele gaKalunga.  Pashiholelwa, dhiladhila komatompelo ngoka tage ku inyengitha wu pitithe komeho Uukwaniilwa monkalamwenyo yoye. Mbela ito vulu okuninga oonkambadhala wu tule miilonga omayele ngoka ge li muMateus 6:33? Opo wu ninge ngaaka, otashi vulika wu kale wa pumbwa okulonga ethimbo olindji muukalele nenge wu ninge omalunduluko gontumba monkalamwenyo. Kala wo wu na olupandu shi na ko nasha nankene Jehova a laleka nuuyamba oonkambadhala dhoye okuza nale sigo ongashingeyi. Otashi vulika a li e ku kwathele wu kale wu na ekonakonombiimbeli nenge ‘ombili ye, ndjoka yi vule uunongo auhe wopantu.’ (Lesha Aafilippi 4:7.) Mokukala to gandja eitulomo komauwanawa ngoka wa mona paumwene mokulandula omalombwelo gaJehova, oto ka mona kutya oshi li nawa okukala neidhidhimiko. — Eps. 34:8.

13. Ethaneko lini tatu vulu okulongitha tu yelithe nkene omuntu ta vulu okukokeka eitaalo lye nosho wo eidhidhimiko?

13 Okukala neitaalo lya kola otaku vulu okufaathanithwa naanaa nethimbo lyokukuna, lyokuhelela nolyokuteya. Oshikando kehe omunepya ta mono eteyo ewanawa, oha kala a nyanyukwa noha kala e na omukumo gwoku ka kuna omumvo tagu landula. Omunepya oha kunu oombuto dhe, nonando oku shi kutya oku na okutegelela neidhidhimiko eteyo li thike, ohashi vulika nokuli a kune epya lye lya pwa ko shi vulithe omumvo gwa zi ko. Oha kala e na einekelo kutya ota ka teya. Einekelo lyetu muJehova nalyo ohali koko, ngele ohatu kala tu na ethimbo lyokwiilonga oohapu dhe nokutula miilonga shoka tatu ilongo mo, shika otashi ke tu kwathela tu mone uuwanawa. Eitaalo lyetu otali ka koka notashi ka kala oshipu kutse okutegelela omayambeko gaKalunga, ngoka tu na uushili kutya otage ke ya. — Lesha Jakob 5:7, 8.

14, 15. Otu na okukala netaloko lya tya ngiini shi na ko nasha nokumona iihuna kwaantu?

14 Ngele ohatu tala ko onkalo yetu nosho wo yaantu muuyuni ngaashi Jehova, otashi ke tu kwathela tu kale tu na eidhidhimiko. Otu na okuninga oonkambadhala tu kale netaloko lya  fa lyaJehova. Pashiholelwa, dhiladhila kunkene ha tala ko aantu mboka taya mono iihuna. Okwa kala ethimbo ele u uvite nayi sho aantu taya mono iihuna. Ihe shoka inashi mu ningitha a kale a tonwa koluhodhi, e ta kala itaa vulu okulonga uuwanawa washa. Okwa tumu Omwana epona “a hanagule po iilonga yomuhindadhi” nosho wo a kuthe po okumona iihuna kwaantu hoka kwe etithwa kuSatana. (1 Joh. 3:8) Odhoshili kutya okumona iihuna huka tu wete okwopakathimbo, molwaashoka Kalunga ote ke ku hulitha po sigo aluhe. Onkee ano, pehala lyokukala twa gwililwa po kuuyuni mbuka waSatana wa yonana nenge tu kale tatu ipula kutya otawu hulu po uunake, natu kale twi itaala miinima tayi kalelele mbyoka kaatu wete. Jehova ota ka hulitha po uukolokoshi mbuka tu wete, noita ka shelelelwa. — Jes. 46:13; Nah. 1:9.

15 Sho tu li momasiku ngaka gahugunina gonkalelo ndjika yaSatana, eitaalo lyetu otashi vulika li ka yelekwe. Ngele twa longelwa iilonga yomuyonena nenge uuna mboka tu hole taya mono iihuna, otu na okukala twi inekela thiluthilu muJehova, pehala lyokushunithila aantu uuwinayi. Molwaashoka inatu gwanenena, kashi shi oshipu okuninga ngaaka. Dhimbulukwa shoka Jesus a li a ningi, ngaashi sha popiwa muMateus 26:39. — Lesha.

16. Otu na okuhenuka iikala yini momasiku ngaka ga hupa ko?

16 Ngele katu na iikala yokutegelela otashi vulu okuya moshipala eidhidhimiko lyetu. Shoka osha hala okutya ngiini? Omuntu ngoka a limbililwa kutya ehulilo oli li popepi, otashi vulika a ninge po omalongekidho ge gopaumwene, opo a kale ta li nawa, ngele iinima inayi enda ngaashi Jehova u uvaneka. Otashi vulika a dhiladhile ta ti: ‘Otandi tegelele naanaa ndi tale ngele Jehova oha gwanitha po tuu shili oohapu dhe.’ Otashi vulika a kambadhale i iningile edhina muuyuni mbuka tu li mokukala ta kongo egameno miinima yopamaliko, pehala lyokupititha komeho iinima yUukwaniilwa, nenge tashi vulika a kale i inekela kutya elongo lyopombanda olyo owala oshipatululo shonkalamwenyo. Mbela shino itashi ulike kutya omuntu ngoka ke na eitaalo? Paulus okwe tu ladhipike tu holele ooitaali mboka ya li ya gwanithilwa omauvaneko kuJehova okupitila ‘meitaalo nomeidhidhimiko lyawo.’ (Heb. 6:12) Jehova ite etha onkalelo ndjika yuukolokoshi yi tsikile sigo osigo, ihe ote ke yi hulitha po pethimbo ndyoka a tokola oku shi ninga. (Hab. 2:3) Kunena, otu na okuhenuka iikala yokulongela Jehova shampa owala tatu mu longele. Pehala lyaashono, otu na okukala twa tonata nokulonga nuudhiginini miilonga yokuuvitha onkundana ombwanawa, iilonga mbyoka tayi tu etele enyanyu kaali shi okuyelekwa nasha. — Luk. 21:36.

EIDHIDHIMIKO OHALI ETA OMALALEKO NUUYAMBA GENI?

17, 18. (a) Otu na ompito yokuninga shike, manga twa tegelela neidhidhimiko Jehova e ete ehulilo? (b) Omalaleko nuuyamba geni tatu ka mona, ngele otwa kala tu na eidhidhimiko ngashingeyi?

17 Kutya nduno otwa longela Kalunga oomwedhi oonshona nenge otwe mu longela uule woomvula omilongo, otwa hala okutsikila noku mu longela sigo aluhe. Eidhidhimiko otali ke tu kwathela tu pule komeho sigo twa adha esindano, kashi na nduno mbudhi kutya otu na okutegelela ethimbo li thike peni. Ngashingeyi Jehova okwe tu pa ompito, opo tu ulike kutya otwi inekela thiluthilu momatokolo ge, tashi vulika nokuli tu kale tu na ehalo lyokwiidhidhimikila okumona iihuna omolwedhina lye. (1 Pet. 4:13, 14) Kalunga ote tu pe wo edheulo ndyoka tali vulu oku tu kwathela tu kale neidhidhimiko ndyoka twa pumbwa opo tu ka hupithwe. — 1 Pet. 5:10.

18 Jesus okwa pewa oonkondopangelo megulu nokombanda yevi, nokapu na ngoka ta vulu oku ku yakula mo miikaha ye, shila ongoye mwene. (Joh. 10:28, 29) Inatu pumbwa okukala twa tila onakuyiwa nenge eso. Mboka tayi idhidhimike sigo ehulilo otaya ka hupithwa. Onkee ano, katu na nando okweetha uuyuni wu tu heke noku tu ningitha tu kale kaatu na einekelo muJehova. Pehala lyaashono, natu kale twa tokola toko tu koleke eitaalo lyetu nokulongitha nawa ethimbo ndika tu li mulyo, omanga Kalunga e tu idhidhimikila. — Mat. 24:13; lesha 2 Petrus 3:17, 18.

Eidhidhimiko lya fa lyaKalunga otali ku kwathele wu kale to gandja eitulomo kiinima yUukwaniilwa noku ka mona omalaleko nuuyamba