Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Jehova Choko Joge Mamor

Jehova Choko Joge Mamor

Jehova Choko Joge Mamor

“Chok ji, chwo gi mon gi jo matindo, gi jamwa ma ni e dalani.”​—RAPAR 31:12.

INYALO DWOKO NADE?

Gin ranyisi mage manyalo konyowa ng’eyo ni oganda Jehova osebedo kogeno ahinya chokruoge madongo?

Gin kinda mage ma Jo-Israel ne timo mondo omi gichop e sawo ma ne itimo Jerusalem?

Ang’o momiyo onego idhi e chokruoge madongo duto?

1, 2. Ang’o mwabiro puonjore e sulani kuom wach chokruoge?

KUOM higini mang’eny, Joneno mag Jehova osebedo gi chokruoge moriwo pinje koda mag distrikt. Thothwa osebedo kadhi e chokruogegi, kendo jomoko kuomwa osetimo kamano kuom higini mang’eny.

2 Higini alufe mosekalo, oganda Nyasaye bende nosebedo ka timo chokruogegi. Koro dwaher nono chokruoge ma ne oganda Nyasaye timo chon kaluwore gi Muma, kendo neno kaka gichalre gi chokruoge ma watimo e kindewagi. Kendo wabiro neno ber mwayudo kuom dhi e chokruogego.​—Zab. 44:1; Rumi 15:4.

CHOKRUOGE MADONGO E KINDE MUMA KODA E KINDEWAGI

3. (a) Ang’o ma ne otimore e chokruok mokwongo mar oganda Jehova ma Muma wuoyoe? (b) Ere kaka oganda Jo-Israel ne dhi ng’eyo ni onego gidhi e chokruok?

3 Chokruok maduong’ mokwongo miwuoyoe e Muma, en ma ne otim e tie Got Sinai kane Jo-Israel ochokore mondo Jehova opuonjgi. Mano ne en kinde makende ahinya e histori mar lamo madier. Jehova nonyiso Jo-Israel tekone kae to omiyogi Chikene. Mano ne en odiechieng’ ma wigi ok ne nyal wilgo. (Wuok 19:​2-9, 16-​19; som Wuok 20:18; Rapar mar Chik 4:​9, 10.) Mano e odiechieng’ ma Jo-Israel notimo winjruok makende gi Nyasaye. Mapiyo bang’ bedo gi chokruok e Got Sinai, Jehova nonyiso Musa kaka ne onego oluong ji ne chokruoge. Nowuoyo gi Musa mondo olos tunge ariyo mag fedha ma ne idhi ti godo e luongo “oganda” duto mondo ochokre “e dho hema mar chokruok.” (Kwan 10:​1-4) Tem ane paro kaka Jo-Israelgo nyalo bedo ni ne mor e chokruogego!

4, 5. Ang’o momiyo chokruoge ma ne Musa gi Joshua otimo gi oganda Jo-Israel ne gin chokruoge makende ahinya?

4 Kane ochomo giko mar higini 40 ma Jo-Israel nobedogo e thim, Musa nochoko Jo-Israel wetene e chokruok maduong’. Mano ne otimore e kinde ma weche ne tek ahinya e histori mar oganda manyienno. Ne gichiegni ahinya donjo e Piny Manosingi. Mani ema ne en kinde maber mondo Musa oparne owetenego gigo duto mabeyo ma Jehova nosebedo ka timonegi, koda mapod nochano timonegi bang’e.​—Rapar 29:​1-​15; 30:​15-​20; 31:30.

5 Nyalo bedo ni e chokruogno, Musa nonyiso ji ni kochakre kanyo, koro ne gidhi bedo gi chokruoge moko makende. Bang’ higini abiriyo abiriyo, e ndalo maduong’ mar Sap Kiche, chwo gi mon, nyithindo gi jomwa ma nodak e Israel, giduto nonego gichokre kama Jehova ne dhi yiero, ‘mondo giwinj kendo gipuonjre luoro Jehova Nyasachgi kendo mondo girit weche duto mag chikne.’ (Som Rapar mar Chik 31:​1, 10-​12.) Nenore maler ni Jehova ne dwaro ni mondo joge ochokre kanyachiel kinde ka kinde mondo gipuonjre chikene kod dwache. Bang’e kane Jo-Israel osekawo Piny Manosingi, to ne pod olworgi gi ogendini ma ne kiya Jehova, Joshua nochoko oganda Jo-Israel kojiwogi mondo gimakre chuth gi Jehova. Omiyo, ji ne okwong’ore ni ne gidhi tiyone Nyasaye.​—Josh. 23:​1, 2; 24:​1, 15, 21-​24.

6, 7. Gin chokruoge mage makende madongo ma jotich Jehova osebedogo e kindegi?

6 Jotich Jehova ma kindegi, bende osebedo gi chokruoge makende ahinya. E chokruogego, ne ilando lokruok madongo ma ne idhi tim e riwruok mar oganda Jehova, kaachiel gi kaka lony e ng’eyo Ndiko ne medore. (Nge. 4:​18) Jopuonjre mag Muma nokwongo timo chokruok margi maduong’ e higa 1919, bang’ Lweny Mokwongo mar Piny e dala mar Cedar Point, Ohio, e piny Amerka. Ji 7,000 nobiro e chokruogno, to kanyo ema ne okwong yangoe kampen mar lendo e piny mangima. E higa 1922, e chokruok machielo makawo ndalo ochiko ma kendo ne otim Cedar Point, Ohio, Joseph F. Rutherford, nojiwo e yo makende wach mar lendo konyiso joma ne obiro e chokruogno kama: “Chung’uru motegno kendo ubed joneno madier ne Ruoth. Dhiuru nyime gi lwenyni nyaka chop kama ikethoe Babulon. Landuru wachno e tung’ piny nyaka tung’ piny. Piny nyaka ng’e ni Jehova e Nyasaye, kendo ni Yesu Kristo e Ruodh ruodhi. Mae e odiechieng’ makende moloyo odiechienge duto. Neuru, Ruoth koro locho! Un e joote mage. Omiyo landuru, landuru, landuru, Ruoth kod pinyruodhe.” Jogo ma ne obiro e chokruogno kaachiel gi jotich Nyasaye duto e piny mangima norwako jipno gi mor mogundho.

7 E chokruok ma ne otimore e dala mar Columbus, Ohio, e higa mar 1931, Jopuonjre mag Muma ne mor sidang’ rwako nying manyien ma ne idhi luonggigo ni Joneno mag Jehova. E higa mar 1935, e dala mar Washington, D.C., Owadwa Rutherford nolero ne jowinjo, tiend “oganda mang’ongo,” miwacho e bug Fweny ni ‘ochung’ e nyim kom duong’, kendo e nyim Nyarombo.’ (Fwe. 7:​9-​17) E higa mar 1942, kane Lweny mar Ariyo mar Piny dhi nyime, Nathan H. Knorr nogolo twak ma nomako chuny ji, ma wiye wacho ni “Kuwe​—Be Nyalo Siko?” Ei twagno nolero tiend “ondiek” makwar miwuoyoe e Fweny 17, kendo nyiso ni tij lendo pod ne dhi timore bang’ lweny.

8, 9. Ang’o momiyo chokruoge moko osebedo kinde mag mor ahinya ne jotich Nyasaye?

8 E chokruok ma ne otim e dala mar Cleveland, Ohio e higa mar 1946 ma wiye ne wacho ni “Ogendni Mamor,” Owadwa Knorr nogolo twak ma wiye wacho ni “Chandruoge Mantie e Uro Kendo Medo Yaro Bethel.” Owadwa moro ma ne obet e ndiri kane Owadwa Knorr golo twagno nondiko kuom kaka jowinjo ne mor. Nowacho ni kane Owadwa Knorr wuoyo e wi chenro mar medo yaro Bethel ma Brooklyn kod medo masinde mag tich, jowinjo nopamo lwetgi matek ka gimor sidang’. Bende ne yot ahinya neno kata mana joma nobet chien ka mor ahinya. E chokruok moriwo pinje mane otim e dala mar New York City e higa mar 1950, jowinjo ne mor ahinya yudo Muma mar New World Translation of the Christian Greek Scriptures. Ma ema nobedo Muma mokwongo matiyo gi dho ngere masani kendo mane oduoko nying Nyasaye kuonde duto ma noyudo osegolee e Muma.​—Yer. 16:21.

9 Osetim chokruoge e pinje moko machon ne isandoe Joneno mag Jehova kata e pinje ma ne ogogie marfuk, kendo mago ne gin kinde mag mor ahinya ne Jonenogo. Adolf Hitler nokuong’ore ni ne odhi tieko Joneno mag Jehova e piny Jerman, kata kamano, e higa mar 1955, Joneno madirom 107,000 notimo chokruok e dala mar Nuremberg kama chon Hitler kaachiel gi jogo mane riwe lwedo, nohero bedoe gi romo maggi. Thoth joma ne nie chokruogno ne mor ma pi wang’gi ema ne mol! E higa mar 1989 owete gi nyimine 166,518 ne obiro e chokruoge adek mag distrikt ma ne otim e piny Poland ma wiyegi ne wacho ni “Chiwruok ne Nyasaye.” Ng’enygi nowuok e pinje machon ne nie riwruok mar Soviet Union gi Czechoslovakia, kod pinje moko mayudore Ulaya ma Ugwe. Kuom owete moko, mano ema ne en chokruoggi mokwongo ma noting’o ji mokalo 15 kata 20. Parie mor mane owete gi nyimine ne nigo e chokruok moriwo pinje mane otim Kiev, Ukraine, e higa mar 1993 ma wiye ne wacho ni “Puonj Mawuok Kuom Nyasaye” kama ne obatisoe ji 7,402​—ma en kwan mamalo kuom jogo duto mosebatisi e histori mar Joneno mag Jehova.​—Isa. 60:22; Hag. 2:7.

10. Gin chokruoge mage mag distrikt miparo ahinya to nikech ang’o?

10 Nyalo bedo ni nitie chokruoge mag distrikt kata chokruoge moriwo pinje ma ne idhiye mapod iparo nyaka sani. Be inyalo paro chokruog distrikt mane ikwongo dhiye kata mane obatisie? Magi ne gin chokruoge makende ahinya e lamo mari ne Jehova kendo wiyi ok onego owilgo ngang’.​—Zab. 42:4.

KINDE MAG MOR

11. Ne gin sawo mage mane Nyasaye dwaro ni Jo-Israel odhiye higa ka higa?

11 Jehova ne dwaro ni Jo-Israel ochokre Jerusalem mondo gitim sawo adek mane itimo higa ka higa. Sawogo ne gin Sawo mar Makate Maonge Thowi, Sawo mag Jumbe, (ma bang’e ne oluong ni Pentekost), kod Sawo mag Kiche. Kaluwore gi sawogo, Nyasaye nochiko kama: “Jogi machwo duto gininyisre didek e higa e nyim Ruoth Jehova.” (Wuok 23:​14-​17) Nikech joma chwo nong’eyo kaka sawogo ne miyo gibedo gi winjruok maber gi Jehova, mano ne miyo gidhi e sawogo gi joutegi te.​—1 Sam. 1:​1-7; Luka 2:​41, 42.

12, 13. Jo-Israel mathoth ne nyaka tim ang’o mondo gidhi e sawo mag higa ka higa?

12 Mondo omi ng’ato ang’ata ma nodak e piny Israel odhi e wuodhno gi joode, par ane pek ma ne gidhi bedogo. Kuom ranyisi Josef kod Mariam ne nyaka wuothi mail 60 (kilomita 100) mana wuok Nazareth nyaka Jerusalem kende. Iparo ni wuodhno ne dhi kawo kinde maromo nade ka ng’ato nigi nyithindo matindo? Sama wasomo wach Yesu kaka nolimo Jerusalem kapod en wuowi matin, wayudo ni wede koda osiepe ne wuotho kanyachiel sama gidhi e wuodhno. Par ane kaka wuotho, tedo chiemo kanyachiel, kendo manyo kuonde nindo e gwenge ma ne ok ging’eyo maber ne en tich mang’eny. Kata kamano, piny ne ok rach ahinya, ma nyathi ma jahigini 12 kaka Yesu, ne inyalo yiene mondo owuothi gi jomoko. Par ane kaka wachno ne nyaka bed ni ne moro rowere matindo!​—Luka 2:​44-​46.

13 Bang’ ka Jo-Israel noseke ma odhi e pinje moko, joma ne biro e sawogo koro ne wuok e pinje mang’eny. E Pentekost mar higa 33 E.N., Jo-Yahudi koda joma ok Jo-Yahudi ma bende ne lamo Jehova, nokawo sawogo mapek, omiyo ne gidhi Jerusalem ka giwuok e pinjegi kaka Italia, Libya, Krete, Asia Matin, kod Mesopotamia.​—Tich 2:​5-​11; 20:16.

14. Jo-Israel ne yudo ber mage kuom dhi e sawo higa ka higa?

14 Kuom Jo-Israel ma nomakore gi Jehova, gima ne duong’ kendo ma ne moro chunygi moloyo, ne en lamo Jehova ka gin e kind dhano mamoko alufe. Mano ne dhi kelo ber mage ne joma nobiro e sawogo? Wanyalo yudo dwoko kuom nono gima Jehova nowacho ne joge e wi Sap Kiche: “Inimor kuom ndalo maduong’ mari, in, kod wuodi, gi nyari, gi jatichni mawuoi, gi jatichni manyako, gi Ja-Lawi, gi ng’a mawendo, gi nyathi kich, gi chi liel ma ni e dalani. Nyaka ndalo abiriyo nitim ndalo maduong’ ni Jehova Nyasachi e kanyo ma Jehova noyier: nikech Jehova Nyasachi nogwedhi kuom gik momedoreni duto, kod tich duto mag lueti, kendo inibedi mamor chutho.”​—Rapar 16:​14, 15; som Mathayo 5:3.

GIMOMIYO ONEGO WAKAW MAPEK CHOKRUOGE MADONGO MA NDALOGI

15, 16. Gin chiwruok mage misetimo mondo in bende idhi e chokruoge madongo? Ang’o momiyo ne imor chiwori kamano?

15 Mano kaka chokruoge ma ne itimo chon e Jerusalem keto ranyisi maber ne oganda Nyasaye ma kindegi! Kata obedo ni higini mang’eny osekalo, chokruoge madongo ma ne Jo-Israel machon timo, pod chalre gi chokruoge ma watimo e kindegi. E kinde mag Muma, joma ne dhi e chokruoge, ne nyaka chiwre mondo omi gichop e chokruok. To mano bende e kaka jotich Nyasaye timo ndalogi. Kata kamano, ber mwayudo ng’eny moloyo chiwruok mwatimo. Chokruogego ne konyo ahinya e kindeka​—to kendo pod gikonyo e kindegi bende e tego winjruokwa gi Nyasaye. Chokruogego jiwowa mondo wati gi puonj mawuok e Muma kendo konyowa mondo kik wadonj e chandruoge. Bende, gijiwowa mondo watang’ gi gik manyalo miyo wabed gi parruok kendo konyowa waket e pachwa, gigo manyalo kelonwa mor madier.​—Zab. 122:​1-4.

16 Kinde duto chokruoge madongo osebedo kakelo mor ne oganda Nyasaye. Ripot mawuoyo kuom chokruok moro maduong’ ma ne otim higa 1946 wacho kama: “Ne en gima moro wang’ ahinya, neno Joneno gana gi gana kobet mos, kendo ne en mor mogudhno winjo okestra kariwo lwedo dwond jower mang’eny mondo omi wende mag Pinyruoth mipakogo Jehova owuog mamit.” Ripodno nomedo wacho niya: “Migawo mar Chiwruok nondiko nyinge joma ne chiwore mondo oti e migepe mamoko duto, kendo ne gitimo kamano ka gimor tiyone owetegi.” To nade in, be iseyudo mor mar chiwruok kitiyo ne oweteni kamano e chokruoge mag distrikt kata chokruoge moriwo pinje?​—Zab. 110:3; Isa. 42:​10-​12.

17. Gin lokruok mage mosetim ne chokruoge madongo e kindegi?

17 Nitie lokruok moko mosetim kuom kaka ichano chokruoge mag distrikt. Kuom ranyisi, moko kuom jotich Nyasaye nyalo paro kindego ma chokruok ne inyalo tim kuom ndalo aboro! Ne nitie program mokinyi, modiechieng’ koda motieno. Programno bende noriwo thuolo moyangi ne dhi lendo. Kuonde moko mag program ne chakore sa adek okinyi, kendo ne nitie program moko ma ne rumo sa adek otieno. Jogo ma ne chiwore, ne tiyo matek kuom seche mang’eny e loso chiemb okinyi, chiemb sa auchiel, koda chiemb otieno ne joma nie chokruok. Ndalogi, program mag chokruok oket machieko, kendo ji biro gi chiembgi ma gisetedo chuth mondo omi ji duto ochik itgi ne program.

18, 19. Gin gik mage mabeyo e program ma kinde duto igeno ahinya yudo e chokruoge madongo, to nikech ang’o?

18 Nitie gik moko mabeyo e program ma kinde duto wageno yudo ahinya, kendo gin gik mwasebedo ka waneno kuom kinde malach e chokruogego. Kuom ranyisi, wayudo “chiemo e kinde makare,” kokalo kuom twege kaachiel gi buge manyien makonyowa ng’eyo e yo matut puonj mag Muma kaachiel gi weche ma ne okor. (Math. 24:45) Thoth buge manyien-go wanyalo tiyogo e konyo jomoko madwaro ng’eyo adiera mag Muma. Drama molos kowuok e Muma jiwo rowere kaachiel gi joma dongo mondo onon chunygi mondo gine gimomiyo gitiyo ne Jehova, kendo dramago miyo waritore kik paro maricho mag pinyni odonj kuomwa. Twak mar batiso, bende miyowa thuolo mar nono gigo mwaketo mokwongo e ngimawa kendo wayudo mor kuom neno jomoko ka nyiso e lela chiwruok margi ne Jehova kokalo kuom batiso.

19 Chokruoge osebedo achiel kuom yore mag lamo madier kuom higini gana gi gana. Gikonyowa bedo mamor kendo makore motegno gi Jehova e kinde ma wan gi chandruok, kendo gijiwowa timo mathoth e tije momiyowa. Gimiyowa thuolo bende mar romo gi osiepewa, kendo konyowa ng’eyo tiend bedo e riwruok mar owete e piny mangima. Gin yo maber ahinya ma Jehova gwedhogo kendo ritogo joge e piny mangima. Kuom adier, dwarore ni ng’ato ka ng’ato kuomwa otim ikruok chon ne chokruogego kuom chano yorege mondo oyud gweth kuom winjo program mag odiechiengego duto.​—Nge. 10:22.

[Penjo mag Puonjruok]

[Picha e ite mar 30]

Chokruok mar piny mangima e higa mar 1950, e dala mar New York City

[Picha e ite mar 32]

Mozambique

[Picha e ite mar 32]

South Korea