Skip to content

Skip to table of contents

Jeová halibur ninia povu neʼebé haksolok

Jeová halibur ninia povu neʼebé haksolok

“Halibur povu hamutuk, mane no feto no labarik sira no ema estranjeiru.”—DEUT 31:12.

1, 2. Iha lisaun neʼe, ita sei koʼalia kona-ba saida deʼit?

HUSI tempu uluk toʼo agora, Testemuña ba Jeová halibur hamutuk iha reuniaun boot internasionál no reuniaun boot sira seluk. Karik ita balu mós tuir reuniaun boot sira-neʼe dala barak ona.

2 Maromak nia povu iha tempu antigu mós halaʼo reuniaun boot sira. Tan neʼe, mai ita koʼalia kona-ba reuniaun boot sira neʼebé temi iha Bíblia no haree saida deʼit mak hanesan ho ita-nia reuniaun boot sira ohin loron. Ita mós sei koʼalia kona-ba tanbasá mak diʼak ba ita atu tuir reuniaun boot sira-neʼe.—Sal 44:1; Rom 15:4.

REUNIAUN BOOT SIRA IHA TEMPU ANTIGU NO MODERNU

3. (a) Saida deʼit mak akontese iha reuniaun boot primeiru neʼebé temi iha Bíblia? (b) Oinsá mak ema Israel hatene tempu atu halibur hamutuk?

3 Reuniaun boot primeiru neʼebé temi iha Bíblia laran mak kuandu ema Israel hotu halibur hamutuk iha Foho Sinai nia hun atu simu hanorin husi Jeová. Reuniaun neʼe mak tempu importante iha ita-nia istória kona-ba adorasaun neʼebé loos. Iha tempu neʼebá, Jeová hatudu ninia forsa ba ema Israel no fó ninia Ukun-Fuan ba sira. (Êx 19:2-9, 16-19; Deut 4:9, 10; lee Êxodo 20:18. *) No husi loron neʼe mak ema Israel komesa iha relasaun espesiál ho Maromak. Lakleur depois reuniaun neʼe, Jeová hatete ba Moisés oinsá atu bolu ninia povu atu halibur hamutuk. Nia haruka Moisés atu halo trombeta rua husi osan-mutin. Kuandu ema Israel rona trombeta rua neʼe nia lian, sira hatene katak sira tenke bá halibur “iha odamatan atu tama ba tenda reuniaun nian”. (Núm 10:1-4) Hanoin toʼok oinsá sira sente kontente kuandu sira halibur hamutuk!

4, 5. Tanbasá mak importante ba ema Israel atu tuir reuniaun boot kuandu Moisés no Josué halibur povu?

4 Kuandu povu Israel iha rai-fuik maran maizumenus tinan 40 ona, Moisés halibur ninia maluk Israel hotu hodi halaʼo reuniaun boot ida iha tempu neʼebé importante tebes ba nasaun Israel. Tanba sira besik ona atu tama iha rai neʼebé Maromak promete, reuniaun boot neʼe sai tempu neʼebé diʼak atu Moisés fó-hanoin ba ninia maluk sira kona-ba buat hotu neʼebé Jeová halo tiha ona no sei halo ba sira.—Deut 29:1-15; 30:15-20; 31:30.

5 Karik iha reuniaun boot neʼe, Moisés mós hatete kona-ba reuniaun boot espesiál neʼebé Maromak nia povu sei tuir. Kada tinan hitu, durante Selebrasaun Tenda nian, mane, feto, labarik, no ema estranjeiru neʼebé iha sira-nia leet, sira hotu sei halibur hamutuk iha fatin neʼebé Jeová hili ‘atu sira bele rona no aprende atu taʼuk ba Jeová no halo tuir liafuan hotu husi ukun-fuan neʼe’. (Deut 31:12; lee Deuteronômio 31:11. *) Klaru katak Jeová hakarak ninia povu tomak atu halibur hamutuk hodi aprende kona-ba ninia ukun-fuan no ninia hakarak. Liutiha tempu balu kuandu povu Israel manán ona rai neʼebé Maromak promete, Josué halibur povu tomak atu halaʼo reuniaun boot. Josué halo ida-neʼe atu fó laran-manas ba sira hodi nafatin laran-metin ba Jeová tanba sei iha nasaun balu neʼebé adora maromak falsu besik sira. Iha loron neʼebá, povu Israel promete katak sira sei serbí Maromak ho laran tomak.—Jos 23:1, 2; 24:1, 15, 21-24.

6, 7. Husi reuniaun boot sira iha tempu modernu, saida deʼit mak hatudu katak importante tebes ba Jeová nia povu atu halibur hamutuk?

6 Iha tempu modernu mós Jeová nia povu halaʼo reuniaun boot sira neʼebé fó sai mudansa balu kona-ba oinsá atu halaʼo serbisu ba Maromak no mós oinsá atu komprende eskritura balu. (Prov 4:18) Porezemplu, liutiha Funu Mundiál Primeiru, iha tinan 1919, Estudante Bíblia halaʼo fali reuniaun boot iha sidade Cedar Point, Ohio, iha Estadus Unidus Amérika no maizumenus ema naʼin-7.000 mak tuir reuniaun boot neʼe. Iha neʼebá, sira fó sai katak Maromak nia povu presiza hakaʼas an atu haklaken iha mundu tomak. Iha tinan 1922, sira halaʼo tan reuniaun boot ba loron sia iha fatin neʼebé hanesan, no irmaun Joseph F. Rutherford hatoʼo diskursu hodi fó laran-manas ba rona-naʼin sira atu kontinua haklaken iha fatin hotu toʼo tempu neʼebé Babilónia Boot sei lakon. Nia dehan: “Mundu tenke hatene katak Jeová mak Maromak no Jesus Kristu mak Liurai liurai sira-nian no Naʼi naʼi sira-nian. Ida-neʼe mak loron neʼebé importante tebes. Haree bá, Liurai neʼe ukun daudauk ona! Imi mak ninia atan sira neʼebé atu fó sai kona-ba neʼe. Tan neʼe, haklaken, haklaken, haklaken, kona-ba Liurai no ninia ukun.”

7 Iha reuniaun boot neʼebé halaʼo iha sidade Columbus, Ohio, iha tinan 1931, Estudante Bíblia simu ho haksolok naran foun “Testemuña ba Jeová”. Tuirmai, iha tinan 1935, iha Washington, D.C., irmaun Rutherford esplika kona-ba sé loos mak “ema-lubun boot” neʼebé “hamriik iha kadunan no Bibi-Oan sira-nia oin”, neʼebé temi iha livru Apokalipse. (Apok 7:9-17) Iha tinan 1942, kuandu Funu Mundiál Segundu seidauk ramata, irmaun Nathan H. Knorr hatoʼo diskursu ho tema: “Dame sei tahan ba tempu kleur ka lae?” Iha diskursu neʼe, nia esplika kona-ba “balada mean” neʼebé temi iha Apokalipse 17 no hatete katak Maromak nia povu sei iha serbisu haklaken barak depois funu.

8, 9. Konta toʼok kona-ba reuniaun boot balu neʼebé halo Maromak nia povu haksolok.

8 Iha reuniaun boot neʼebé halaʼo iha tinan 1946 ho tema “Nasaun neʼebé Haksolok”, irmaun Knorr hatoʼo diskursu ho tema: “Problema kona-ba harii fali no haluan.” Kona-ba diskursu neʼe, irmaun ida hakerek: “Haʼu iha oportunidade espesiál iha kalan neʼe, tanba haʼu iha [irmaun Knorr] nia kotuk iha plataforma, no kuandu nia . . . hatete kona-ba planu atu haluan uma no fatin atu halo livru sira iha Betel Brooklyn, rona-naʼin basa liman ba tempu kleur tebes. Maski ami la bele haree rona-naʼin sira-nia oin tanba sira tuur dook husi ami, ami bele sente katak sira haksolok tebetebes.” Iha tinan 1950, iha reuniaun boot internasionál iha Sidade Novaiorke, rona-naʼin sira ho haksolok simu Bíblia Tradusaun Mundu Foun husi Eskritura Lia-Gregu. Ikusmai, ida-neʼe sai parte husi Bíblia iha lia-inglés modernu neʼebé tau fali Maromak nia naran iha fatin neʼebé loos iha ninia Liafuan.—Jer 16:21.

9 Jeová nia povu mós halaʼo reuniaun boot sira iha rai neʼebé uluk ema fó-terus makaʼas ba sira ka governu bandu sira atu haklaken. Porezemplu, Adolf Hitler uluk hatete katak nia sei halakon Testemuña ba Jeová hotu iha rai-Alemaña. Maibé iha tinan 1955, Testemuña sira hamutuk naʼin-107.000 halaʼo reuniaun boot iha Nuremberg, iha fatin neʼebé uluk Hitler uza atu halaʼo enkontru boot ho ema neʼebé apoia nia. Irmaun-irmán barak neʼebé tuir reuniaun boot neʼe tanis ho kontente! No iha tinan 1989, iha reuniaun boot neʼebé halaʼo iha fatin tolu iha rai-Polónia ho tema “Laran-Metin ba Maromak”, no ema hamutuk naʼin-166.518 mak tuir. Sira neʼebé bá tuir reuniaun boot neʼe inklui mós irmaun-irmán barak husi Uniaun Soviétika no rai-Xekoslovákia, no mós husi rai seluk iha Europa Leste. Ba sira balu, neʼe mak dala primeiru neʼebé sira tuir reuniaun boot ida, tanba iha sira-nia rai, sira sempre halaʼo reuniaun ho ema naʼin-15 ka 20 deʼit. No mós, iha tinan 1993 iha reuniaun boot internasionál ho tema “Hanorin husi Maromak”, neʼebé halaʼo iha sidade Kiev, iha rai-Ukránia, no ema neʼebé tuir reuniaun neʼe haksolok tebes atu haree ema naʼin-7.402 hetan batizmu. Ida-neʼe mak reuniaun neʼebé ema barak liu mak hetan batizmu atu sai Testemuña ba Jeová iha loron ida nia laran.—Isa 60:22; Ageu 2:7.

10. Reuniaun boot saida mak espesiál tebes ba ita rasik? Tanbasá?

10 Karik ita mós hanoin-hetan kona-ba reuniaun boot internasionál ka reuniaun boot seluk neʼebé espesiál ba ita rasik. Ita hanoin-hetan ka lae, reuniaun boot neʼebé ita tuir ba dala primeiru, ka reuniaun boot neʼebé ita hetan batizmu? Reuniaun boot sira-neʼe mak buat neʼebé importante tebes ba ita-nia adorasaun ba Jeová, no diʼak atu ita la haluha kona-ba esperiénsia sira-neʼe!—Sal 42:4.

OPORTUNIDADE ATU HAKSOLOK

11. Selebrasaun saida deʼit mak Maromak haruka ema Israel atu tuir?

11 Jeová haruka ema Israel atu halibur hamutuk iha Jerusalém hodi tuir selebrasaun tolu iha tinan ida nia laran. Neʼe mak Selebrasaun Paun Fermentu-Laek nian, Selebrasaun Semana sira-nian (ikusmai bolu Pentekostes), no Selebrasaun Tenda nian. Kona-ba neʼe, Maromak hatete: “Tinan ida dala tolu mane hotu iha ó-nia leet sei mai iha Naʼi neʼebé loos, Jeová nia oin.” (Êx 23:14-17) Tanba família nia ulun barak hatene katak selebrasaun sira-neʼe importante tebes iha sira-nia adorasaun ba Jeová, sira lori família tomak atu tuir selebrasaun sira-neʼe.—1 Sam 1:1-7; Lc 2:41, 42.

12, 13. Atu bá tuir selebrasaun iha Jerusalém, ema Israel barak presiza halo saida?

12 Hanoin toʼok oinsá mak família tomak halo viajen atu bá Jerusalém. Porezemplu, José no Maria presiza laʼo dook maizumenus kilómetru 100 husi Nazaré toʼo Jerusalém. Se ita mak iha sira-nia situasaun, ita presiza loron hira atu laʼo dook hanesan neʼe hamutuk ho labarik kiʼik sira? Kuandu ita lee istória kona-ba Jesus neʼebé sei joven bá Jerusalém, ita bele hatene katak sira mós laʼo dook hamutuk ho família seluk no kolega sira. Durante viajen iha rai neʼebé sira ladún koñese, karik sira prepara atu han hamutuk no ajuda malu atu buka fatin atu toba. Karik iha tempu uluk ladún iha perigu kuandu halo viajen hanesan neʼe, nuneʼe Jesus nia inan-aman bele husik nia laʼo ho ema seluk maski nia sei tinan 12 deʼit. Hanoin toʼok kona-ba oinsá halo viajen hanesan neʼe halo ema kontente tebes, liuliu joven sira!—Lc 2:44-46.

13 Tanba ema Israel barak namkari iha rai oioin, sira presiza laʼo dook atu bá tuir selebrasaun iha Jerusalém. Porezemplu, iha loron Pentekostes iha tinan 33, sidade Jerusalém iha ema judeu no ema seluk neʼebé adora Jeová, neʼebé mai husi rai dook hanesan Itália, Líbia, Kreta, Ásia Menór, no Mesopotámia.—Apos 2:5-11; 20:16.

14. Oinsá mak ema Israel sira sente kuandu sira tuir selebrasaun sira?

14 Ba ema Israel neʼebé laran-metin ba Jeová, buat neʼebé importante liu ba sira mak atu adora Jeová hamutuk ho maluk fiar-naʼin rihun ba rihun. Oinsá mak sira sente kuandu sira tuir selebrasaun neʼe? Ita bele hetan resposta husi Jeová nia liafuan ba ninia povu kona-ba Selebrasaun Tenda nian, neʼebé dehan: “Ó tenke haksolok durante ó-nia selebrasaun, ó no ó-nia oan-mane no ó-nia oan-feto no ó-nia atan mane no ó-nia atan-feto no ema levita no ema estranjeiru no labarik-mane neʼebé aman la iha no feto-faluk, neʼebé hela iha ó-nia portaun laran. Durante loron hitu, ó tenke tuir selebrasaun neʼe ba Jeová ó-nia Maromak iha fatin neʼebé Jeová sei hili, tanba Jeová ó-nia Maromak, sei fó bensaun ba ó iha buat hotu neʼebé ó hetan no iha buat hotu neʼebé ó-nia liman mak halo, no ó tenke haksolok tebes.”—Deut 16:14, 15; lee Lucas 11:28.

TANSÁ HAFOLIN REUNIAUN BOOT?

15, 16. Sakrifísiu saida deʼit mak ita halo atu tuir reuniaun boot sira? Tanbasá mak ita kontente atu halo nuneʼe?

15 Selebrasaun sira neʼebé halaʼo iha Jerusalém iha tempu uluk sai nuʼudar ezemplu diʼak ba Maromak nia povu ohin loron. Ita-nia reuniaun boot sira iha buat barak neʼebé hanesan ho selebrasaun sira iha tempu uluk. Porezemplu, hanesan ho Maromak nia povu iha tempu antigu, ita mós halo sakrifísiu oioin hodi uza ita-nia tempu, forsa, no osan atu tuir reuniaun boot sira. Maibé ita kontente atu halo nuneʼe, tanba ita hatene katak reuniaun boot lori bensaun barak mai ita, no ida-neʼe mós parte importante husi ita-nia adorasaun. Iha reuniaun boot sira, ita hetan informasaun neʼebé ajuda ita atu hametin ita-nia relasaun ho Maromak. Hodi tuir reuniaun boot sira-neʼe book ita atu moris tuir buat neʼebé ita aprende no ajuda ita atu hasees an husi problema oioin. Reuniaun boot sira-neʼe mós fó laran-manas mai ita atu buka uluk buat neʼebé fó kmaan ba ita no atu hadook an husi buat neʼebé hatodan ita.—Sal 122:1-4.

16 Ema neʼebé tuir reuniaun boot sira sempre hetan haksolok. Relatóriu neʼebé fó sai kona-ba reuniaun boot ida neʼebé halaʼo iha tinan 1946 hatete: “Ami sente kontente tebes hodi haree Testemuña sira rihun ba rihun haksolok hamutuk iha fatin ida, liuliu kuandu ami rona múzika neʼebé ema toka no rona-naʼin sira kanta knananuk neʼebé furak hodi hahiʼi Jeová.” Relatóriu neʼe mós hatete katak ema barak hola parte atu halo serbisu voluntáriu oioin, no ida-neʼe halo sira haksolok hodi serbí maluk kristaun sira. Kuandu ita tuir reuniaun boot internasionál ka reuniaun boot sira seluk, ita mós sente hanesan neʼe ka lae?—Sal 110:3; Isa 42:10-12.

17. Mudansa saida deʼit mak Maromak nia organizasaun halo ona kona-ba reuniaun boot?

17 Maromak nia organizasaun halo ona mudansa balu kona-ba oinsá atu halaʼo reuniaun boot sira. Porezemplu, irmaun-irmán balu hanoin-hetan tempu uluk neʼebé sira tuir reuniaun boot ba loron ualu! Iha tempu uluk, reuniaun boot sira-nia programa halaʼo iha parte dadeer, lokraik, no kalan, no iha mós serbisu haklaken. Dala ruma reuniaun boot komesa tuku sia dadeer no ramata tuku sia kalan. Irmaun-irmán sira halo serbisu voluntáriu ba oras barak hodi prepara ai-han ba dadeer, meiudia, no kalan ba ema hotu. Ohin loron, ita-nia reuniaun boot sira sai badak liu no irmaun-irmán sira bele tau atensaun diʼak liután ba diskursu sira tanba ita ida-idak lori rasik ita-nia hahán ba reuniaun-fatin.

18, 19. Saida deʼit mak ita gosta kona-ba reuniaun boot sira? Tanbasá?

18 Husi tempu uluk toʼo ohin loron, ita sempre hein atu hetan buat diʼak husi reuniaun boot sira. Porezemplu, ita simu ai-han espirituál “iha tempu loloos” liuhusi diskursu sira no livru foun sira neʼebé ajuda ita atu komprende Bíblia nia profesia no hanorin. (Mt 24:45) Ita bele uza livru sira-neʼe balu atu ajuda ema seluk atu hatene lia-loos husi Bíblia. Liután neʼe, liuhusi drama sira neʼebé foti husi Bíblia, ita hotu, husi labarik toʼo ema boot, simu ajuda atu hanoin didiʼak tansá ita serbí Jeová no oinsá ita bele proteje ita-nia an husi mundu aat nia hanoin. Diskursu kona-ba batizmu ajuda ita hotu atu hanoin kona-ba buat neʼebé ita presiza tau uluk iha ita-nia moris. Ita mós bele haksolok kuandu ita haree ema neʼebé hetan batizmu hodi hatudu katak sira dedika ona sira-nia an ba Jeová.

19 Husi tempu uluk kedas, reuniaun boot sira mak parte husi adorasaun neʼebé loos. Reuniaun boot sira-neʼe ajuda ita atu haksolok no atu serbí Jeová nafatin ho laran-metin iha tempu susar. Reuniaun boot sira-neʼe mós fó oportunidade ba ita atu hasoru kolega foun no ajuda ita atu hafolin liután maluk kristaun sira iha mundu tomak. Sin, dalan importante ida neʼebé Jeová haraik bensaun no tau matan ba ninia povu mak liuhusi reuniaun boot sira. Tan neʼe, mai ita hotu hakaʼas an atu tuir programa husi primeiru toʼo ikus iha reuniaun boot ida-idak.—Prov 10:22.

^ par. 3 Êxodo 20:18: “Povu hotu rona rai-tarutu no lian husi dikur no haree rai-lakan no suar husi foho. Kuandu povu haree ida-neʼe, sira nakdedar no hamriik husi dook.”

^ par. 5 Deuteronômio 31:11: “Kuandu povu Israel hotu mai atu haree Jeová, ó-nia Maromak, nia oin, iha fatin neʼebé nia hili, ó sei lee ukun-fuan ida-neʼe iha povu Israel hotu nia oin atu sira rona.”