Be ka se isịnede

Be ka se isịnede

Udia-Inọ Atara Adan̄a Didie?

Udia-Inọ Atara Adan̄a Didie?

Udia-Inọ Atara Adan̄a Didie?

John * ọdọhọ ete: “Nnyịn isinam utom inọ ukara. Ediwak ini, imesibet ke n̄kpọ nte ọfiọn̄ iba m̀mê ita mbemiso ibọde okụk utom nnyịn. Edi ndondo emi, akwaowo ukara ama okot mi ke telefon ete ke edieke iyomde ekpri n̄kpọ ituak imọ, ke imọ iyanam ẹsikpe nnyịn okụk ke ini.”

NDI akanam utọ n̄kpọ emi ọwọrọ fi? Ekeme ndidi okwo idiọkke nte eke John, edi anaedi ọmọbọ ufen ke ntak mme adia-inọ.

Itieutom emi ẹsinamde ẹdiọn̄ọ idụt oro ẹsidiade inọ ẹkan ke ofụri ererimbot ẹma ẹnam ndụn̄ọde ke idụt 183 ke 2011. Ndụn̄ọde emi okowụt ke ata ediwak idụt ke otu idụt 183 emi ẹsinen̄ede ẹdia inọ. Mbon itieutom emi ẹdọhọ ke ndụn̄ọde oro mmimọ ikanamde ke 2009 okowụt ke idụhe ebiet emi owo mîsidiaha inọ ke ererimbot emi.

Ndusụk ini, ata ediwak owo ẹsikpan̄a, inyene onyụn̄ atak ke ntak udia-inọ. Ke uwụtn̄kpọ, magazine Time ọdọhọ ke n̄kpọ en̄wen emi akanamde unyekisọn̄ owot mme owo ọkwọkudịm ke Haiti ke 2010 edi “udia-inọ ye editre ndinam se akpakanade ẹnam.” Magazine emi aka iso ete: “Udia-inọ ikayakke mbonutom ukara ẹkese m̀mê ẹbọp mme ufọk ọfọn.”

Ndi udia-inọ eyetre tutu amama? Man ibọrọ mbụme emi, ana ibem iso idiọn̄ọ se isinamde mme owo ẹdia inọ. Se idinemede edi oro ke ibuot oro etienede.

[Ikọ Idakisọn̄]

^ ikp. 2 Ẹkpụhọ enyịn̄.

[Se ẹwetde ke ikpọ abisi ke page 3]

Itieutom emi ẹsinamde ẹdiọn̄ọ idụt oro ẹsidiade inọ ẹkan ẹdọhọ ẹte: “Ke ini ẹdiade owo inọ, emi esibiak owo oro odụk ọkpọ.”