Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te peta—Ua parare anei?

Te peta—Ua parare anei?

“Te ohipa nei ta matou taiete no te hoê pu faatere hau. E pinepine matou i te tiai e piti aore ra e toru avaˈe ia aufauhia matou. Teie râ, aita i maoro aˈenei, ua taniuniu mai te hoê taata e ohipa ra na te hau no te parau mai e e nehenehe ta ˈna e aufau oioi ia matou ia horoa matou i te tahi tino moni na ˈna.”—JOHN. *

UA TAVIRI-Ê-NA-HIA anei oe? Eiaha paha mai tei faahitihia i nia ˈtu, peneiaˈe râ ua mauiui ê na oe i te mau faahopearaa o te ohipa piˈo.

I nia i te hoê tapura o te haamata i te faito 0 (mea piˈo roa) e tae atu i te faito 10 (mea maitai roa), ua faataa te hoê faanahonahoraa e aro ra i te ohipa taviri (Transparency International) e i te matahiti 2011 tei raro aˈe te rahiraa o na 183 fenua e tuhaa fenua i te faito 5. E piti matahiti na mua ˈtu, ua faaite tera faanahonahoraa i nia i ta ˈna parau faataa no 2009 e ua parare te ohipa piˈo ma te parau: “Mea papu e aita e tuhaa o te ao aita e ohipa piˈo.”

“Te ohipa piˈo, o te faaohipa-tano-ore-raa ïa i te hoê tiaraa mana no to tatou iho maitai. E haamauiui te reira i te taata atoa ua taaihia to ratou oraraa, ta ratou imiraa moni aore ra to ratou oaoa i te taiva ore o te taata tiaraa mana.”—TRANSPARENCY INTERNATIONAL

I roto i te tahi mau tupuraa, mea ino roa te mau faahopearaa o te ohipa piˈo. Ei hiˈoraa, ia au i te hoê vea (Time), o te ohipa piˈo e te haapao ore atoa te tumu i pohe ai e rave rahi taata i roto i te aueueraa fenua rahi i Haïti i 2010. Ia au noâ i tera vea aita roa ˈtu ta te feia îite e parau i roto i te paturaa o te mau fare tahua, aore ra mea iti roa, e e petahia te feia hiˈopoa a te hau.

E ravea anei no te arai roa i te ati a te ohipa piˈo? No te ite i te pahonoraa, e titauhia ia taa i te mau tumu matamua e itehia ˈi te reira. Ta tatou ïa e hiˈopoa mai i to muri nei tumu parau.

^ Ua tauihia te iˈoa.