Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Winy Lubanga Wek Inong Adwogi Maber Ki I Cikkene

Winy Lubanga Wek Inong Adwogi Maber Ki I Cikkene

‘Kit macalo pe tye ngat mo ma kate ki dit ma myero en okwong ki nyinge, en [Lubanga] okwongo ki nyinge.’​—IBRU 6:13.

1. Lok pa Jehovah pat ki pa dano ma lubalo nining?

 JEHOVAH obedo “Lubanga me ada.” (Jab. 31:5) Dano ma lubalo pol kare pe kiromo genogi, ento “Lubanga pe twero bwolo” dano (Ibru 6:18; kwan Wel 23:19.) Jami mabeco ma en oyubo pi dano bicobbe ada. Me laporre, jami ducu ma Lubanga owaco ni ebitimogi i acakki me nino me cwec ducu “otimme kit meno.” Pi meno, i agikki me nino me cwec me abicel, “Lubanga oneno gin ma dong otiyo ducu, ci nen, tye mabeco twatwal.”​—Acak. 1:6, 7, 30, 31.

2. Nino me yweyo pa Lubanga obedo nino ma nining, dok pingo en “omiyo gum” iye?

2 I nge ngiyo kor ticce me cwec, Lubanga Jehovah oloko pi acakki me nino me abiro​—pe nino ma tero cawa 24 ento obedo kare malac ma en oywe iye ki i tiyo tic me cwec i lobo. (Acak. 2:2) Nino me yweyo pa Lubanga-ni peya ogik. (Ibru 4:9, 10) Baibul pe nyuto nino mene kikome ma yweyo man ocakke iye. Obedo i nge cweyo Kawa, dako pa Adam, mwaki ma romo 6,000 mukato angec. Mwaki Alip Acel me Loc pa Yecu Kricito pud tye anyim, ka ma Lubanga bicobo iye yubbe me cweyo lobo wek obed paradic pi naka kun dano ma gipe ki roc aye bibedo iye. (Acak. 1:27, 28; Yabo 20:6) In tika itye ki gen ni kare man me yomcwiny-nyi bibino? Itwero bedo ki gen! Pien “Lubanga omiyo gum i kom nino me abiro.” Man moko ka maleng ni kadi bed peko ango ngolle, yub pa Lubanga wang ma ocobbe i agikki me nino me yweyone.​—Acak. 2:3.

3. (a) I nge cakke pa nino me yweyo pa Lubanga, jemo ango ma ocakke? (b) Jehovah otito mitine me keto te jemo-ni nining?

3 I nge cakke pa nino me yweyo pa Lubanga, peko otugi poto. Catan, malaika acel pa Lubanga okette kekene macalo lubanga mukene. En owaco goba me acel ci obwolo Kawa omiyo en pe owinyo Jehovah. (1 Tem. 2:14) Kawa, i ngeye, omiyo cware bene ojemo calo en. (Acak. 3:1-6) Kadi wa i kare ma gung cwiny obedo tye i kom lok ada pa Lubanga, i tekwaro pa dano, Jehovah pe oneno ni mitte ni omyero ekwonge me moko ni yubbe pud bicobbe. Ma ka meno, i lok ma onongo biniange lacen i kare ma Lubanga oyubo, en owaco macek kit ma jemo meno kibityekone kwede: “Abiketo mone i kin in ki dako, ki i kin likwayi ki likwaye; en bigoyo wii, in ibitongo opunye.”​—Acak. 3:15; Yabo 12:9.

KWONGO KWONG ​—GIN MA PIRE TEK MA LUBBE KI CIK

4, 5. Gin ma lubbe ki cik ango ma Abraim kare mogo otiyo kwede?

4 I acakki me tekwaro pa dano, onongo kikalo akala mada ka kwonge pi nyuto ada pa lok moni obedo gin ma Lubanga onongo mito ni Adam ki Kawa gutim. Cwec ma gipe ki roc ma gimaro Lubanga dok gilubo en pe onongo mitte ni omyero gukwonge; gin onongo kare ducu giloko lok ada dok gigeno luwotgi ki cwinygi ducu. Ento jamine olokke woko i kare ma dano gubalo ci gudoko luroc. Motmot, i kare ma lok goba onya i kin dano, kwonge pi nyuto ada pa lok moni ocako mitte.

5 Kwonge obedo gin ma pire tek ma Abraim otiyo kwede tyen adek kulu ma lube ki cik. (Acak. 21:22-24; 24:2-4, 9) Man otimme, me laporre, i kare ma en odwogo ki i loyo lweny i kom kabaka me Elam ki jo ma cwakke. Kabaka me Calem ki Codom gubino me rwatte ki Abraim. Melkijedek, kabaka me Calem, onongo tye ‘lalamdog pa Lubanga ma Malo Twal.” Dong, en ogoyo laa i kom Abraim kun pako Lubanga pi miyo Abraim loyo lweny i kom lukworre. (Acak. 14:17-20) I kare ma kabaka me Codom onongo mito miyo mot bot Abraim pi laro jone ki i cing lukworre ma gucobo mony i kome, Abraim okwonge ni: “Dong atyeko kwongo kwong woko bot Rwot Lubanga Mamalo Twal, ma laket polo ki lobo-ni, ni, pe abigamo gin mo ki boti kadi latin uci, nyo del war mo, nyo gin mo i kin jami ma meri-ni, wek pe ibed ka wacci, ‘Amiyo Abram olony.’”​—Acak. 14:21-23.

CIKKE MA JEHOVAH OKWONGE KWEDE BOT ABRAIM

6. (a) Lanen ango ma Abraim oweko botwa? (b) Adwogi ango ma wanongo ki i gin ma Abraim otimo-ni?

6 Pi ber bedo pa dano ma gitye ki roc, Lubanga Jehovah bene otiyo ki kwong kun tiyo ki lok calo “‘Kit macalo atye ma kwo-ni,’ man Rwot Lubanga [Jehovah] ma owaco.” (Ejek. 17:16) Baibul tito tyen makato 40 kulu ni Lubanga Jehovah okwongo kwong. Gwok nyo lapor ma ngene loyo obedo i kare ma Lubanga okwonge iye bot Abraim. Pi mwaki mapol, Jehovah ocikke tyen mapol bot Abraim, ma ka kiribogi kacel ginyuto ni lakwaro ma kiciko pire-ni bia ki i remo pa Abraim, ka dok Icaka. (Acak. 12:1-3, 7; 13:14-17; 15:5, 18; 21:12) Lacen, Jehovah otemo Abraim kun wacce ni otyer wode me amara-ni. Labongo galle, Abraim owinyo doge dok onongo cok tyero Icaka i kare ma malaika pa Lubanga ojukke. Ci Lubanga okwongo kwong man: “Dong akwonge ki nyinga kekena ni, pi tim man, ma pe itwona wodi, ma kun en wodi acel keken-ni, abimiyi gum ada; abimiyo likwayi ginya mapol macalo lwak lakalatwe me polo, ma rom ki kweyo ma i dog nam. Dok likwayi aye gibiloyo gang pa merokgi; rok ducu ma i lobo gibilimo gumgi ki i kom likwayi, pien ityeko woro doga.”​—Acak. 22:1-3, 9-12, 15-18.

7, 8. (a) Pi tyen lok ango mumiyo Lubanga okwonge bot Abraim? (b) “Romi mukene[-ni]” ginongo adwogi maber ki i kwonge pa Lubanga nining?

7 Pingo Lubanga okwonge bot Abraim ni gin ma ecikke kwede-ni wang ma ocobbe? Jehovah okwonge wek jo ma biloc kacel ki Kricito, ma gitye but “lakwaro” ca pe gubed ki akalakala ento ojing niyegi. (Ibru 6:13-18, NW; Gal. 3:29) Kit ma lakwena Paulo otito kwede, Jehovah “omoko cikkene ki kwong, . . . Tye dong jami aryo ma pe dok lokke, ma Lubanga pe twero bwolo iye dano. Pi man, wan jo ma waringo walaro bote watye ki gin ma cuko cwinywa matek wek wamak gen ma giketo i nyimwa.”

8 Lukricitayo ma kiwirogi keken aye pe ginongo adwogi maber ki i kwonge pa Lubanga bot Abraim-mi. Jehovah okwonge bot “rok ducu ma i lobo” ni “gibilimo gumgi” ki i kom lakwar Abraim ca. (Acak. 22:18) Jo ma gibilimo gum meno tye iye “romi mukene,” ma giwinyo Kricito dok gitye ki gen me kwo nakanaka i paradic i lobo. (Jon 10:16) Kadi bed itye ki gen me cito i polo nyo kwo i lobo, “wumak gen” meno kun wumedde ki winyo Lubanga.​—Kwan Jo Ibru 6:11, 12.

KWONGE MUKENE PA LUBANGA BOT ABRAIM

9. Kwong ango ma Lubanga okwongo i kare ma likwayo pa Abraim onongo gitye opii i Ejipt?

9 I nge mwaki miya mapol, Jehovah dok okwonge ma lubbe ki kwonge mukwongo i kare ma ocwalo Moses me lok ki likwayo pa Abraim, ma onongo i kare meno gitye i opii i Ejipt. (Nia 6:6-8) Kun loko pi kare meno, Lubanga owacci: “I kare ma ayero Icrael, akwongo kwong bot likwayo pa Yakobo, . . . ni abikwanyogi woko ki i lobo Ejipt ci aterogi i lobo ma ayero pigi, lobo ma mol cak ki moo kic.”​—Ejek. 20:5, 6.

10. Cikke ango ma Lubanga ocikke kwede bot jo Icrael i nge larogi ki i Ejipt?

10 Dok i nge laro Icrael ki i Ejipt, Jehovah ocikke ki kwong botgi ni: “ka wubiworo doga, kun wumako gicikkena, ci wubibedo jona kikome i kin rok ducu; pien lobo ducu mera. Wubibedo ker ma lwakke [lulamdog] ma an aye aloyo, wubibedo rok maleng.” (Nia 19:5, 6) Lubanga onongo omiyogi rwom me kwogo adada! Ma tere ni ka gubedo luwiny, ngat man pire kene ki i kin rok meno twero bedo ki gen ni Lubanga romo tic kwede macalo dano me ker ma jone lulamdog pi kelo mot bot jo mukene-ni. I ngeye, Jehovah otito gin ma en otimo pi Icrael i kare maca ni: “Akwongo kwong kwedi dok aketo gicikke kwedi.”​—Ejek. 16:8, NW.

11. Luicrael gudok i lwongo ma Lubanga ocwalo botgi me moko wat i kingi ki gicikke macalo jo ma en oyero nining ?

11 I kare meno, Jehovah pe omito ni jo Icrael gukwonge ni gibibedo luwiny, Lubanga bene pe odiyogi me moko wat meno. Ma ka meno, gin guwaco pigi kengi ni: “Gin ducu ma Rwot owaco, wabitiyo.” (Nia 19:8) I nge nino adek, Lubanga Jehovah oniango jo Icrael gin ma emito ki bot rok ma eyero. Mukwongo, gunongo Cik Apar, ci Moses otito botgi cik mukene ma kicoyo i Nia 20:22 wa i Nia 23:33. Jo Icrael gudok iye nining? “Lwak ducu gugamo ki dwan acel kun giwaco ni, ‘Lok ducu ma Rwot owaco wabitiyo.’” (Nia 24:3) Ci Moses ocoyo cik magi piny i “buk me gicikke,” ci okwano bot lwak guwinyo. Ci gugamo ni, “Gin ducu ma Rwot [Jehovah] owaco wabitiyo, dok wabiworo doge bene.”​—Nia 24:4, 7, 8.

12. Jehovah ki jone ma oyero gudok i gicikke ma gumoko i kingi nining?

12 Cutcut Jehovah ocako cobo jami ma mitte ki tung bote ma lubbe ki gicikke-ni ki yubo yub me keto kema me woro kacel ki lulamdog ma omiyo onongo twere bot jo ma lubalo me kubbe kwede. Jo Icrael, ki tungcel, wigi owil oyotoyot i kom dyeregi bot Lubanga ci “gumiyo kiniga omako Ngat Maleng pa Icrael.” (Jab. 78:41) Me laporre, i kare ma Moses tye ka gamo cik i wi Got Cinai, Luicrael gurwenyo niye i kom Lubanga, gutamo ni Moses dong owekogi ata niyak. Pi meno, guyubo cal wod twon me jabu ka guwaco bot dano ni: “Man aye Lubangawu, wun jo Icrael, ma yam okwanyowu woko ki i lobo Ejipt.” (Nia 32:1, 4) Ci gubedo ki karama kun gilwongo ni “nino madit bot Rwot [Jehovah]” ci guryebbe piny i nyime gutyero gityer bot cal aliya meno. I nge neno gin meno, Jehovah owaco bot Moses ni: “Guweko kit ma yam acikogi kwede woko oyotoyot.” (Nia 32:5, 6, 8) Ki cwer cwiny madit, cakke i kare meno medde kwede anyim, Luicrael gubedo ka kwonge bot Lubanga kun lacen gituro woko.​—Wel 30:2.

KWONGE ARYO MUKENE

13. Lubanga ocikke ki kwong bot Kabaka Daudi nining, dok man kubbe ki Lakwaro ma kiciko pire-ni nining?

13 I kare me loc pa Kabaka Daudi, Jehovah omedo cikke ki kwong tyen aryo pi ber bedo pa jo ducu ma giwore. Mukwongo, en okwonge bot Daudi ni kom kerre bibedo matwal. (Jab. 89:35, 36; 132:11, 12) Man tyene onongo tye ni Lakwaro ma kiciko pire-ni kibilwongone ni “Lakwar Daudi.” (Mat. 1:1; 21:9) Ki mwolo madit, Daudi olwongo lakware ma onongo gibinywalo i anyim-mi ni “Rwoda” pien Kricito onongo bibedo i rwom mamalo loye.​—Mat. 22:42-44.

14. Cikke ki kwong ango ma Jehovah otimo madok i kom Lakwaro ma kiciko pire, dok wan wanongo adwogi maber ki i iye nining?

14 Me aryo, Jehovah oweko Daudi oloko con ni Kabaka ma kite dok pat-ti bitic macalo Lalamdog Madit pi dano. I Icrael, tic me bedo kabaka ki lalamdog onongo tye patpat ma pe kidodo. Lulamdog onongo gia ki i kaka pa Levi, ka kabaka gia ki i kaka pa Juda. Ento madok i kom laler kerre man ma kite dok pat-ti, Daudi owaco con ni: “Rwot owaco bot rwoda ni, ‘Bed i ngeta yo tung acuc i kabedo me deyo, nio ka abimiyo lukworri gidoko kom laten tyeni.’ Rwot dong okwongo kwong, pe dok biloko tamme, ‘In ibibedo [lalamdog] nakanaka i kit pa Melkijedek!’” (Jab. 110:1, 4) Ma lubbe ki cobbe pa lok pa lanebi man, Yecu Kricito kombeddi tye ka loc ki i tung cing lacuc pa Lubanga i polo. Dok bene, en tye ka tic macalo Lalamdog Madit ki konyo jo ma gungut me bedo ki wat maber ki Lubanga.​—Kwan Jo Ibru 7:21, 25, 26.

JO ICRAEL PA LUBANGA

15, 16. (a) Icrael aryo mene ma kiloko i komgi i Bible, dok mene ma tye ki cwak pa Lubanga? (b) Cik ango ma Yecu omiyo bot jo ma lubbe ma dok i kom kwongo kwong?

15 Pien gukwero Yecu Kricito, jo Icrael gurwenyo cwak pa Lubanga kacel ki gen me bedo jo me “Ker ma lwakke [lulamdog].” Yecu owaco bot lutela dini pa Lujudaya ni: “Gibikwanyo ker pa Lubanga woko ki botwu, ci gimiyo bot rok ma binyako nyig ma mitte iye kikome.” (Mat. 21:43) Rok man manyen-ni ocakke i Pentekote mwaka 33 K.M. i kare ma Lubanga ocwalo cwiny maleng i kom lupwonnye 120 pa Yecu, ma gugure i Jerucalem. Jo man kicako lwongogi ni “jo [Icrael] pa Lubanga” dok i nge kare manok keken welgi odoko alip mapol kun gia ki i rok ducu ma onongo gingene i kare ca.​—Gal. 6:16.

16 Pe calo Icrael me kom, rok man me cwiny ma gubedo pa Lubanga-ni gubedo ka nyako nyig mabeco me cwiny kun gimedde ki bedo luwiny bot Lubanga. Cik acel ma lumembane gilubo kwako kwongo kwong. Kwongo kwong onongo kitiyo kwede marac i kare ma Yecu tye i lobo, kun dano onongo gikwonge gobagoba nyo pi jami mogo matino. (Mat. 23:16-22) Yecu opwonyo jo ma lubbe ni: “Pe myero wukwong kwong mo kadi ki acel . . . Ento wuwek lokwu [ni Eyo ocung ni Eyo, lokwu ni Pe, ni Pe, NW].”​—Mat. 5:34, 37.

17. Lapeny ango ma wabinyamone i pwonywa ma lubo man?

17 Man mono tere ni pe ber me kwongo kwong? Ma pire tek loyo, ngo ma mitte wek lokki ni Eyo ocung ni Eyo? Lapeny magi kibinyamogi i pwony ma lubo man. Ka watye ka medde ki lwodo lok i kom Lubanga, omyero wabed ki cwiny me winyo Jehovah. Ci cwinye bibedo yom me goyo laa i komwa pi naka ma lubbe ki cikkene ma okwonge pire.

Cikke pa Jehovah kare ducu cobbe