Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Budi poslušan Bogu i dobit ćeš obećane blagoslove

Budi poslušan Bogu i dobit ćeš obećane blagoslove

Budući da se Bog nije imao zakleti kime većim, zakleo se samim sobom (HEBR. 6:13)

1. U kom se pogledu Jehovina riječ razlikuje od obećanja grešnih ljudi?

JEHOVA je Bog istine (Psal. 31:5). Za razliku od njega, ljudi su grešni i ne možemo se uvijek pouzdati u njihova obećanja. No Biblija za Jehovu kaže: “Nije moguće da bi Bog lagao” (Hebr. 6:18; pročitaj 4. Mojsijevu 23:19). On uvijek ispuni ono što je obećao učiniti za ljude. Naprimjer, na početku svakog stvaralačkog razdoblja rekao je što namjerava učiniti, “i bilo je tako”. Stoga je na kraju šestog dana stvaranja “pogledao sve što je načinio, i gle, bilo je vrlo dobro” (1. Mojs. 1:6, 7, 30, 31).

2. Što je Božji dan počinka i zašto ga je posvetio?

2 Nakon što je Jehova Bog pogledao sve što je stvorio, navijestio je početak sedmog dana. To nije dan koji traje 24 sata, nego dugačko vremensko razdoblje tijekom kojeg Bog počiva od daljnjeg stvaranja na Zemlji (1. Mojs. 2:2). Božji dan počinka još nije završio (Hebr. 4:9, 10). Biblija ne otkriva kada je točno počeo taj dan. Međutim, znamo da je to bilo neko vrijeme nakon što je Bog stvorio Adamovu ženu Evu, prije otprilike 6 000 godina. Uskoro će započeti Tisućugodišnja Vladavina Isusa Krista tijekom koje će Bog ispuniti svoj naum da Zemlja postane raj u kojem će vječno živjeti savršeni ljudi (1. Mojs. 1:27, 28; Otkr. 20:6). Možemo li biti potpuno uvjereni da nas očekuje takva divna budućnost? Doista možemo jer je Bog “blagoslovio (...) sedmi dan i posvetio ga”. Time je zajamčio da će svoj naum sigurno ispuniti do kraja svog dana počinka i da ga u tome neće spriječiti nikakvi nepredviđeni problemi (1. Mojs. 2:3).

3. (a) Što se dogodilo na početku Božjeg dana počinka? (b) Što je Jehova rekao o tome kako namjerava ugušiti pobunu?

 3 No na početku Božjeg dana počinka dogodilo se nešto strašno. Sotona, jedan od Božjih anđeoskih sinova, želio je da ostala stvorenja štuju njega, a ne Boga. Izrekao je prvu laž i prevario Evu, pa ona nije bila poslušna Jehovi (1. Tim. 2:14). Potom je Eva navela svog muža da se i on pobuni protiv Boga (1. Mojs. 3:1-6). Međutim, čak ni u tom najgorem trenutku u povijesti, kad je bila osporena njegova istinoljubivost, Jehova nije smatrao da treba zakletvom potvrditi da će ipak ostvariti svoj naum. Umjesto toga, dao je obećanje koje se razumjelo tek kasnije. Naprosto je rekao na koji će način ta pobuna biti ugušena. Kazao je: “Ja ću zametnuti neprijateljstvo između tebe [Sotone] i žene, i između potomstva tvojega i potomstva njezina. On [obećani Potomak] će ti zdrobiti glavu, a ti ćeš mu raniti petu” (1. Mojs. 3:15; Otkr. 12:9).

ZAKLETVA — KORISNO ZAKONSKO SREDSTVO

4, 5. Koje je zakonsko sredstvo Abraham ponekad koristio?

4 U tom ranom periodu ljudske povijesti fond riječi koji je Bog dao Adamu i Evi najvjerojatnije nije sadržavao izraze kojima bi se ljudi zaklinjali da govore istinu. Savršena stvorenja koja ljube Boga i oponašaju ga ne trebaju se zaklinjati. Oni uvijek govore istinu i imaju potpuno povjerenje jedni u druge. No situacija se promijenila kad su ljudi sagriješili i postali nesavršeni. S vremenom su laganje i prijevara postali sasvim uobičajeni, pa su se ljudi morali zaklinjati da govore istinu kad se radilo o važnim stvarima.

5 Zakletva je bila zakonsko sredstvo koje je patrijarh Abraham koristio u najmanje tri prilike (1. Mojs. 21:22-24; 24:2-4, 9). Naprimjer, bilo je to kad se vraćao iz bitke nakon što je pobijedio elamskog kralja i njegove saveznike. U susret su mu izašli kralj Šalema i kralj Sodome. Melkizedek, kralj Šalema, ujedno je bio i “svećenik Boga Svevišnjega”. Stoga je blagoslovio Abrahama i hvalio Boga zato što je Abrahamu dao pobjedu nad neprijateljima (1. Mojs. 14:17-20). Kad je kralj Sodome htio nagraditi Abrahama jer je izbavio njegov narod od neprijatelja, Abraham se zakleo: “Podižem ruku svoju zaklinjući se Jehovi, Bogu Svevišnjemu, Stvoritelju neba i zemlje, da od končića do remena na sandali ništa neću uzeti od svega što je tvoje, da ne kažeš: ‘Ja sam obogatio Abrama’” (1. Mojs. 14:21-23).

JEHOVINA ZAKLETVA ABRAHAMU

6. (a) U čemu nam je Abraham dao dobar primjer? (b) Kako nama koristi Abrahamova poslušnost?

6 I Jehova Bog se zaklinjao kako bi grešnim ljudima zajamčio da će ispuniti svoja obećanja. Naprimjer, znao je reći: “‘Tako ja živ bio’, kaže Svevišnji Gospodin Jehova” (Ezek. 17:16). U Bibliji se navodi više od 40 situacija u kojima se Jehova Bog zakleo da će ispuniti neko svoje obećanje. Najpoznatiji primjer vjerojatno je obećanje koje je dao Abrahamu. Jehova je tijekom godina nekoliko puta potvrdio savez s Abrahamom ponovivši obećanja iz kojih je bilo vidljivo da će obećani Potomak doći iz Abrahamove loze, preko njegovog sina Izaka (1. Mojs. 12:1-3, 7; 13:14-17; 15:5, 18; 21:12). Nakon toga Jehova je stavio Abrahama na tešku  kušnju. Zapovjedio mu je da svog ljubljenog sina prinese kao žrtvu. Abraham je to bez oklijevanja poslušao. Upravo kad je namjeravao žrtvovati Izaka, Božji ga je anđeo zaustavio. Tada se Bog zakleo Abrahamu: “Zaklinjem se samim sobom (...) zato što si to učinio i nisi mi uskratio sina svojega, jedinca svojega, doista ću te blagosloviti i doista ću umnožiti potomstvo tvoje da ga bude kao zvijezda na nebu i kao pijeska na obali morskoj. Potomstvo će tvoje osvojiti vrata neprijatelja svojih. I preko potomstva tvojega blagoslovit će se svi narodi na zemlji, jer si poslušao glas moj” (1. Mojs. 22:1-3, 9-12, 15-18).

7, 8. (a) Zašto se Bog zakleo Abrahamu? (b) Kako će Isusovim “drugim ovcama” koristiti zakletva koju je Bog dao Abrahamu?

7 Zašto se Bog zakleo Abrahamu da će ispuniti svoja obećanja? Zato da bi ohrabrio one koji će postati Kristovi sunasljednici i koji će također biti dio obećanog “potomstva” te da bi ojačao njihovu vjeru. (Pročitaj Hebrejima 6:13-18; Gal. 3:29.) Apostol Pavao je objasnio da je to Jehova zajamčio “zakletvom, da bismo — pomoću dvije nepromjenjive stvari [njegovog obećanja i njegove zakletve] u kojima nije moguće da bi Bog lagao — mi (...) primili snažno ohrabrenje koje nam pomaže da se držimo nade koja nam je dana”.

Abraham će uskoro vidjeti ispunjenje Jehovinih obećanja

8 No od zakletve koju je Bog dao Abrahamu nemaju koristi samo pomazani kršćani. Jehova se zakleo da će se putem Abrahamovog “potomstva” blagosloviti “svi narodi na zemlji” (1. Mojs. 22:18). U tu grupu koja će dobiti blagoslove spadaju i Kristove poslušne “druge ovce”, koje se nadaju vječnom životu u raju na Zemlji (Ivan 10:16). Bez obzira na to imamo li nebesku ili zemaljsku nadu, držimo se svoje nade tako da i dalje u svemu budemo poslušni Bogu. (Pročitaj Hebrejima 6:11, 12.)

BOŽJE ZAKLETVE IZRAELU

9. Koju je zakletvu Bog dao Abrahamovim potomcima dok su bili robovi u Egiptu?

9 Stotinama godina kasnije Jehova se ponovno zakleo da će ispuniti obećanja koja smo ranije spomenuli. Učinio je to kad je poslao Mojsija da prenese njegove riječi Abrahamovim potomcima, koji su tada bili robovi u Egiptu (2. Mojs. 6:6-8). Osvrćući se na taj događaj,  Bog je rekao: “Onoga dana kad sam izabrao Izraela, podignute ruke zakleo sam se (...) da ću ih izvesti iz zemlje egipatske u zemlju koju sam izviđao za njih, zemlju u kojoj teče med i mlijeko” (Ezek. 20:5, 6).

10. Koje je obećanje Bog dao Izraelcima nakon što ih je izbavio iz Egipta?

10 Nakon što je Izraelce izbavio iz Egipta, Jehova im je dao još jedno svečano obećanje: “Budete li vjerno slušali glas moj i držali savez moj, bit ćete najdraže vlasništvo moje između svih drugih naroda, jer moja je sva zemlja. I bit ćete mi kraljevstvo svećenika i sveti narod” (2. Mojs. 19:5, 6). Izraelci su mogli imati uistinu poseban odnos s Bogom! Da su mu bili poslušni, pojedinci iz tog naroda mogli su postati “kraljevstvo svećenika” preko kojeg će Bog blagosloviti ostale ljude. Opisujući što je tom prilikom učinio za Izraelce, Jehova je kasnije rekao: “Zakleo sam ti se i sklopio savez s tobom” (Ezek. 16:8).

11. Kako su Izraelci reagirali kad ih je Bog pozvao da sklope savez s njim i postanu njegov izabrani narod?

11 Jehova tom prilikom nije primorao Izraelce da se zakunu na poslušnost niti ih je prisilio da stupe u taj poseban odnos s njim. Umjesto toga, oni su sami rekli: “Činit ćemo sve što je Jehova rekao” (2. Mojs. 19:8). Nakon tri dana Jehova Bog otkrio je Izraelcima što zahtijeva od svog izabranog naroda. Najprije su dobili Deset zapovijedi, a potom im je Mojsije prenio daljnje zapovijedi koje su zapisane u 2. Mojsijevoj 20:22–23:33. Kako su Izraelci reagirali na to? “Sav je narod jednoglasno odgovorio: ‘Vršit ćemo sve zapovijedi što ih je Jehova dao’” (2. Mojs. 24:3). Mojsije je potom zapisao te zakone u “knjigu saveza” i naglas ih pročitao da bi ih cijeli narod još jednom čuo. Nakon toga Izraelci su se treći put zakleli: “Činit ćemo i poslušat ćemo sve što je Jehova rekao” (2. Mojs. 24:4, 7, 8).

12. (a) Što je Jehova učinio nakon što je sklopio savez s Izraelcima? (b) Kako su Izraelci gledali na savez koji je Bog sklopio s njima?

12 Jehova je odmah počeo ispunjavati ono na što se obvezao savezom Zakona. Naime, pobrinuo se da Izraelci dobiju sveti šator i svećenstvo koje je grešnim ljudima pomagalo da mu se približe. S druge strane, Izraelci su brzo zaboravili da su se predali Bogu te su “bol nanosili Svecu Izraelovu” (Psal. 78:41). Naprimjer, dok je Mojsije na gori Sinaju primao nove upute od Jehove, Izraelci su postali nestrpljivi i počeli su gubiti vjeru u Boga jer su mislili da ih je Mojsije napustio. Zbog toga su napravili zlatno tele i rekli: “Ovo je Bog tvoj, Izraele, koji te izveo iz zemlje egipatske!” (2. Mojs. 32:1, 4). Zatim su organizirali nešto što su nazvali “svečanost u čast Jehovi” — klanjali su se kipu koji su načinili i prinosili mu žrtve. Kad je Jehova to vidio, rekao je Mojsiju: “Brzo su skrenuli s puta koji sam im odredio” (2. Mojs. 32:5, 6, 8). Nažalost, Izraelci su nakon toga puno puta davali Bogu zakletve, a onda ih kršili (4. Mojs. 30:2).

JEHOVA DAJE JOŠ DVIJE ZAKLETVE

13. Koje je obećanje Bog dao kralju Davidu i kako je ono povezano s obećanim Potomkom?

13 Tijekom vladavine kralja Davida Jehova je dao još dva svečana obećanja koja će donijeti blagoslove svima koji mu budu poslušni. Kao prvo, zakleo se Davidu da će njegovo prijestolje trajati vječno i da će ga na prijestolju  naslijediti obećani Potomak (Psal. 89:35, 36; 132:11, 12). To je značilo da će taj Potomak doći iz Davidove linije i da će se zvati “Sin Davidov” (Mat. 1:1; 21:9). David je tog Potomka, koji se tek trebao pojaviti, ponizno nazvao svojim Gospodinom jer je Krist trebao imati uzvišeniji položaj od njega (Mat. 22:42-44).

14. Što je Jehova obećao u vezi s obećanim Potomkom i kako nam koristi to obećanje?

14 Kao drugo, Jehova je nadahnuo Davida da proreče da će taj jedinstveni Kralj služiti ljudima i kao Veliki Svećenik. U Izraelu su kraljevska i svećenička služba bile u potpunosti odvojene. Svećenici su potjecali iz Levijevog, a kraljevi iz Judinog plemena. No David je o svom budućem uzvišenom nasljedniku prorekao: “Jehova je rekao Gospodinu mojemu: ‘Sjedi meni zdesna dok ne položim neprijatelje tvoje za podnožje nogama tvojim!’ Jehova se zakleo i neće požaliti: ‘Dovijeka ti si svećenik nalik Melkisedeku!’” (Psal. 110:1, 4). To se proročanstvo ispunilo i Isus Krist, obećani Potomak, danas vlada na nebu. On služi i kao Veliki Svećenik tako što pomaže ljudima koji se kaju za svoje grijehe da razviju dobar odnos s Bogom. (Pročitaj Hebrejima 7:21, 25, 26.)

NOVI NAROD — IZRAEL BOŽJI

15, 16. (a) Koja se dva Izraela spominju u Bibliji i koji Izrael danas ima Božji blagoslov? (b) Što je Isus zapovjedio svojim sljedbenicima u vezi s davanjem zakletvi?

15 Budući da su Izraelci odbacili Isusa Krista, na koncu su izgubili svoj poseban odnos s Bogom i priliku da postanu “kraljevstvo svećenika”. Isus je rekao židovskim vođama: “Kraljevstvo Božje uzet će se od vas i dat će se narodu koji donosi plodove njegove” (Mat. 21:43). Taj novi narod osnovan je na Pedesetnicu 33. godine, kada je Božji duh bio izliven na otprilike 120 Isusovih učenika okupljenih u Jeruzalemu. Oni su postali “Izrael Božji”, koji je za kratko vrijeme brojio nekoliko tisuća ljudi iz svih krajeva tada poznatog svijeta (Gal. 6:16).

16 Za razliku od starog Izraela, Božji novi duhovni narod donosi dobre plodove tako što je uvijek poslušan Bogu. Jedna od zapovijedi kojih se pridržavaju pripadnici tog naroda odnosi se na davanje zakletvi. Dok je Isus bio na Zemlji, ljudi su zloupotrebljavali zakletve, pa su se zaklinjali lažno ili za nevažne stvari (Mat. 23:16-22). Isus je poučio svoje sljedbenike: “Ne kunite se nikako (...). Zato kad kažete: ‘Da’, neka to znači ‘da’, a kad kažete: ‘Ne’, neka to znači ‘ne’. Što je više od toga, od Zloga je” (Mat. 5:34, 37).

Jehova uvijek ispunjava svoja obećanja

17. Na koja pitanja odgovara sljedeći članak?

17 Znači li to da se nikada ne smijemo zaklinjati? Što je još važnije, što znače riječi: “Kad kažete: ‘Da’, neka to znači ‘da’”? Na ova pitanja dobit ćemo odgovor u sljedećem članku. Razmišljajmo o onome što čitamo u Božjoj Riječi jer će nas to potaknuti da ostanemo poslušni Jehovi. On će nas zauzvrat s radošću blagoslivljati cijelu vječnost ispunjavajući svoja divna obećanja.