Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Winj Nyasaye Mondo Iyud Gweth Mosingo

Winj Nyasaye Mondo Iyud Gweth Mosingo

Winj Nyasaye Mondo Iyud Gweth Mosingo

“[Nyasaye] nokuong’ore gi nyinge owuon, nikech ne onge ng’a machielo maduong’ moloye, ma di ne okuong’orego.”​​—⁠HIB. 6:​13.

BE INYALO DWOKO?

Ang’o momiyo wanyalo bedo gadier ni dwaro mar Nyasaye biro chopo kare?

En singo mane ma Nyasaye notimo bang’ ka Adam gi Hawa otimo richo?

Ere kaka wayudo gweth kuom singo ma Nyasaye notimo ne Ibrahim e yor kuong’ruok?

1. Weche ma Jehova wacho opogore nade gi weche mag dhano monyuol e richo?

JEHOVA e “Nyasaye wuon adier.” (Zab. 31:5) Nikech dhano ne onyuol e richo, kinde duto ok wanyal geno wechegi. Kata kamano ‘Nyasaye to dak riambi.’ (Hib. 6:​18; som Kwan 23:19.) Gik mosingo ni obiro timo ne dhano, kinde duto chopo kare. Kuom ranyisi, gik ma Nyasaye nowacho ni obiro timo e odiechienge duto mag chuech, “nobedo kamano.” Kuom mano, ka nochopo giko odiechienge auchiel mag chuech, ‘Nyasaye noneno gik moko duto ma nosechweyo, kendo ne, ne ber ahinya.’​​—⁠Chak. 1:⁠6, 7, 30, 31.

2. Odiechieng’ mar Nyasaye mar yweyo en ang’o, to ang’o momiyo ‘nowale obed maler’?

2 Bang’ neno ni chuech mage ne ber ahinya, Jehova Nyasaye nowacho ni odiechieng’ mar abiriyo ne chakore. Mano ok ne en odiechieng’ sie moting’o seche 24, to en kinde malach mosebedo koyweyogo kuom tijene mag chueyo gik moko e piny. (Chak. 2:2) Omiyo odiechieng yweyo mar Nyasaye podi ok orumo. (Hib. 4:⁠9, 10) Muma ok nyiswa kinde sie ma odiechiengno nochakoree. Kata kamano, nyalo bedo ni odiechiengno nochakore bang’ ka nosechwe Hawa chiegni higini 6,000 mokalo. E kinde mokayo machiegni, nitie Higini Gana Achiel mar Loch Yesu Kristo mabiro chopo dwaro mar Nyasaye mar loso piny obed paradis, kama dhano makare chuth nodagie. (Chak. 1:⁠27, 28; Fwe. 20:6) Be inyalo bedo gadier chuth ni ibiro dak e ngima majaber kamano e kinde mabiro? Ee, nyalore! Nikech “Nyasaye nogwedho ndalo mar abiriyo ma nowale maler.” Mano ne nyiso maonge kiawa ni kata bed ni chandruok maok ong’e ne nyalo betie, pod dwaro mar Nyasaye ne dhi chopo kare e giko odiechieng’ mare mar yweyo.​​—⁠Chak. 2:3.

3. (a) Bang’ chakruok mar odiechieng yweyo mar Nyasaye, en ng’anyo mane ma ne otimore? (b) Jehova nonyiso nade ni ne odhi tieko ng’anyono?

3 Bang’ ka odiechieng’ mar yweyo mar Nyasaye nosechakore, chandruok nodonjo. Satan, ma kindego ne en malaika mar Nyasaye, nochako piem gi Nyasaye. Satan e chuech ma nokwongo wacho miriambo, ma omiyo Hawa oketho chik Jehova. (1 Tim. 2:​14) Bang’e Hawa nowuondo chwore ma chwore bende ong’anyo. (Chak. 3:​1-6) Mani ema ne en ng’anyo marachie moloyo. Kata bed ni Satan nohango ni Jehova en jamiriambo, Jehova noneno ni ok nochuno ni mondo okuong’re konyiso kaka dwaro mare ne piny ne dhi chopo. Kar mano, notiyo gi weche ma ne idhi winj tiendgi bang’e konyiso kaka ne idhi tiek ng’anyono. Nowacho kama: “Anaket sigu e kind in [Satan] gi dhako, kendo e kind kothi gi kothe [Kodhi ma nosingi]: enoketh wiyi, kendo in niketh ofunj tiende.”​​—⁠Chak. 3:​15; Fwe. 12:9.

KUONG’RUOK​​—⁠YO MAKARE MAR CHOPO SINGO

4, 5. Yo moro makare ma seche moko Ibrahim ne tiyogo ne en mane?

4 Kane pok richo odonjo, nenore ni Nyasaye ok nonyiso Adam gi Hawa ni gikuong’re eka mondo ginyis ni ne gin joma wacho adier. Dhano makare ma nohero Nyasaye kendo ne luwo ranyisi mare, ok nochuno ni nyaka kuong’ore. Kinde duto ne giwacho adier kendo ne gin joma inyalo gen chuth. Kata kamano kane dichwo gi dhako mokwongo otimo richo ma gibedo jo morem, kido mar riambo nodonjo e ngima dhano. Gikone, kane wuond kod miriambo ochako nya e oganda dhano, nochuno ni nyaka koro ne gikuong’re e weche moko mochuno mondo ginyis ni ne giwacho adier.

5 Weche mag kuong’ruok nokonyo ahinya Ibrahim chiegni e yore adek. (Chak. 21:⁠22-​24; 24:​2-4, 9) Kuom ranyisi mani notimore kane Ibrahim oduogo kowuok e lweny, ma noloyoe ruodh Elam gi ruodhi mamoko. Ruodh Salem kod ruodh Sodom ne odhi romo ne Ibrahim. Melkizedek, ruodh Salem, bende ne en “jadolo mar Nyasaye man Malo Moloyo.” Omiyo, Melkizedek nogwedho Ibrahim kendo pako Nyasaye kuom miyo Ibrahim oyudo loch e wi wasike. (Chak. 14:⁠17-​20) Kae to, kane ruodh Sodom dwaro miyo Ibrahim mich nikech Ibrahim noreso joge kuom jolweny ma nobiro monjo Sodom, Ibrahim nokuong’ore kama: “Aseting’o lueta ni Jehova, Nyasaye man Malo Moloyo, Jachwech polo gi piny, kaka ok nakaw tol kata dend wor kata gimoro mobedo mari, dipo kiwacho ni, An asemiyo Abram bedo gi moko.”​​—⁠Chak. 14:⁠21-​23.

JEHOVA NOSINGORE NE IBRAHIM E YOR KUONG’RUOK

6. (a) En ranyisi mane ma Ibrahim noketonwa? (b) Ere kaka wabiro yudo gweth kuom gima Ibrahim notimo?

6 Jehova Nyasaye bende osetiyo gi weche mag kuong’ruok mondo dhano ma jaricho obed gadier kuom gik mosesingo. Notiyo gi weche kaka, ‘Ruoth Nyasaye owacho, Adiera, mak mana an mantie.’ (Eze. 17:16) Muma lero kinde mopogore opogore mokalo 40, ma Jehova Nyasaye nosingore e yor kuong’ruok. Ranyisi mong’ere ahinya en singo ma Jehova nokuong’orego ne Ibrahim. Kuom higini mathoth, Jehova notimo singruoge mang’eny ne Ibrahim, ma duto koriw kanyachiel, to nyiso ni Kodhi manosingi ne dhi wuok kuom Ibrahim kokalo kuom wuode ma Isaka. (Chak. 12:​1-3, 7; 13:⁠14⁠-⁠17; 15:⁠5, 18; 21:12) Bang’e Jehova nonyiso Ibrahim mondo otim gima ne tek ahinya, kochike mondo ochiw wuode ma nohero obed misango. Ibrahim notimo piyo kaka Nyasaye nonyise, to ka ne oikore chiwo Isaka kaka misango, malaika mar Nyasaye ne okwere. Kae to Nyasaye nokuong’ore niya: “Akuong’ora kuoma awuon, Jehova owacho, nikech isetimo gini, mak itamori e wuodi, wuodi ma miderma, koro gweth to anagwedhi, kendo met to anamed kothi ka sulwe me polo, gi kuoyo ma ni e dho nam, kendo kothi nokaw dharanga jowasike; kendo kuom kothi dhoudi duto mag piny noyud hawi; niwira isewinjo dwonda.”​​—⁠Chak. 22:​1-3, 9-​12, 15-​18.

7, 8. (a) Ang’o momiyo Nyasaye ne okuong’ore ne Ibrahim? (b) Ere kaka ‘rombe mamoko’ biro yudo gweth kokalo kuom gima Nyasaye nosingo ne Ibrahim e yor kuong’ruok?

7 Ang’o momiyo Nyasaye nokuong’ore ne Ibrahim ni gik ma nosingo ne dhi timore adier? Notimo kamano mondo ojiw kendo oteg yie mag jogo ma ne dhi locho gi Kristo ka gin bat matin mar ‘kodhi’ manosingi. (Som Jo Hibrania 6:​13-​18; Gal. 3:⁠29) Mana kaka jaote Paulo nolero, Jehova “nojiwo singruokno kod kuong’ruok. Notimo kamano mondo kuom weche ariyogo ma ok lokre, [singruok kod kuong’ruok] ma Nyasaye ok dak riamb kuomgi, . . . wabed gi jip matek mwamokogo e geno moketi e nyimwa.”

8 Ok Jokristo mowal kende ema biro yudo ber kuom gima Nyasaye nosingo ne Ibrahim e yor kuong’ruok. Kokalo kuom ‘koth’ Ibrahim, Jehova nokuong’ore ni “dhoudi duto mag piny [ne dhi yudo] hawi.” (Chak. 22:18) Joma ne dhi yudo gwethgo, ne oriwo koda ‘rombe mamoko,’ ma bende winjo duond Kristo, kendo ma nigi geno mar yudo ngima mochwere e paradis e piny. (Joh. 10:16) Kata bed ni in gi geno mar yudo ngima mochwere e polo kata e piny, ‘mok’ kuom genono kendo dhi nyime dak kiluwo chike Nyasaye.​​—⁠Som Jo Hibrania 6:⁠11, 12.

KUONG’RUOK MAMOKO MOTUDORE GI WACH IBRAHIM

9. Nyasaye nokuong’ore gi wach mane kuom nyikwa Ibrahim kane gin wasumbni e piny Misri?

9 Higini miche bang’e, Jehova kendo nokuong’ore kaluwore gi singo mowach malo kae, kane ooro Musa mondo owuo gi nyikwa Ibrahim ma gie kindeno ne gin wasumbni e piny Misri. (Wuok 6:​6-8) Kowuoyo kuom kindeno, Nyasaye nowacho kama: “Ndalono ka ne ayiero Israel, . . . nating’o lueta karamo e nyimgi, ni, anagolgi e piny Misri, kendo terogi e piny ma nadwaronigi, ma chak gi mor kich ng’enyie.”​​—⁠Eze. 20:​5, 6.

10. En singo mane ma Nyasaye notimo gi Jo-Israel bang’ kane osegologi Misri?

10 Kae to, bang’e ka Jo-Israel nosewuok Misri, Jehova nokuong’ore kosingorenigi niya: “Ka nuwinj dwonda adieri, kendo mako muma mara, eka unubedna libamba moyier e kind libembini duto: niwira piny duto ni mara: kendo unubedna ka pinyruoth ma jodolo, oganda maler.” (Wuok 19:​5, 6) To mano doko thuolo majaber ma Nyasaye nomiyo Jo-Israel! Mano ne nyiso ni kane Ja-Israel moro amora owinjo duonde, ne odhi bedo gi geno mar tiyo kaka jadolo e pinyruodh Nyasaye kendo kelo gweth ne oganda dhano duto e piny. Bang’e, kolero gima noyudo osetimo ne Jo-Israel gie kindeno, Jehova nowacho ayanga kama: ‘Naramo kiwinjo, mi nasingora kodi.’​​—⁠Eze. 16:​8.

11. Bang’ kane Nyasaye ogwelo Jo-Israel mondo otim kode winjruok makende kaka joge moyier, Jo-Israel nodwoko nade?

11 Gie kindeno, Jehova ok nochuno Jo-Israel mondo okuong’re ni gibiro winjo duonde; kata chunogi gidonj e winjruok makendeni. Kar mano, ne giwacho kendgi giwegi niya: “Duto ma Jehova osewacho wanatim.” (Wuok 19:8) Bang’ ndalo adek, Jehova Nyasaye nonyiso Jo-Israel ogandane ma noyierono, gima nodwaro mondo gitim. Mokwongo, nomiyogi Chike Apar, kae to Musa onyisogi chike mamoko ma ondiki e Wuok 20:22 nyaka Wuok 23:33. Jo-Israel notimo nang’o? “Ji duto nodwoko gi dwol achiel, ma giwacho niya, Weche duto ma Jehova osewacho wanatim.” (Wuok 24:3) Kae to Musa nondiko chikego e “kitap muma” kendo somogi mondo Jo-Israel duto ochak owinj chikego kendo. Bang’ mano, ji nochako osingore mar adek niya: “Duto ma Jehova osewacho wanatim, kendo wanawinje.”​​—⁠Wuok 24:⁠4, 7, 8.

12. Jehova notimo ang’o bang’ singruok ni Jo-Israel ne dhi bedo ogandane moyier? To Jo-Israel notimo nade bang’ singruok ne Nyasaye?

12 Mapiyo bang’e, Jehova nochako chopo moko kuom singo mage mane yudore e singruok mar Chik, kuom chano mondo hema mar lamo koda jodolo obedie, mondo obed mayot ne dhano ma joricho ochop ire e lamo. Kata kamano Jo-Israel, ne wigi owil piyo gi chiwruok ma ne gitimo ne Nyasaye kendo ne “ginyoro Jaler mar Israel.” (Zab. 78:41) Kuom ranyisi, kane Musa odich e wi Got Sinai kama ne imiye chike, Jo-Israel norikni kendo nochako lalo yie kuom Nyasaye, ka giparo ni Musa nojwang’ogi. Omiyo ne giloso kido mar nyaroya molos gi mula kae to ginyiso ji niya: “Magi e nyisecheu, A Israel, ma nogoloi e piny Misri.” (Wuok 32:​1, 4) Kae to ne gitimo nyasi miluongo ni “ndalo maduong’ ni Jehova” mi gikulore kendo timo misengini ne nyiseche molos gi lwet dhano. Kane Jehova oneno mano, nonyiso Musa kama: “Giselokore piyo a e yo ma nachikogie.” (Wuok 32:⁠5, 6, 8) Gima lit en ni, chakre kindeno Jo-Israel ne nigi tim mar singruok ne Nyasaye to bang’e giketho singogo.​​—⁠Kwan 30:2.

KUONG’RUOK MAMOKO ARIYO

13. En singo mane ma Nyasaye notimo ne Ruoth Daudi e yor kuong’ruok, to singono otudore nade gi wach Kodhi manosingi?

13 Kinde ma Ruoth Daudi ne locho, Jehova notimo singo ariyo mamoko mag kuong’ruok ma ne dhi konyo dhano duto ma ne winjo duonde. Mokwongo, nosingore ne Daudi ni kom ruodhe nosiki nyaka chieng’. (Zab. 89:⁠35, 36; 132:⁠11, 12) Mano tiende ni Kodhi manosingi ne idhi luongi ni “wuod Daudi.” (Math. 1:1; 21:9) Daudi nobolore koluongo Kodhi ma ne dhi wuok kuomeno ni “Ruodha” nikech Kristo ne dhi bedo gi duong’ moloye.​​—⁠Math. 22:⁠42-​44.

14. En singo mane ma Jehova notimo e yor kuong’ruok e wi Kodhi manosingi, to ere kaka wayudo gweth kokalo kuom singono?

14 Mar ariyo, Daudi kotelne gi roho mar Jehova nokoro ni Ruoth makendeni bende ne dhi tiyo kaka Jadolo Maduong’ e wi dhano. E piny Israel machon, migawo mar bedo ruoth kod mar dolo ne gin migepe ariyo ma ne opogore chuth. Jodolo ne wuok e dhood Jo-Lawi, to ruodhi ne wuok e dhood Juda. Kata kamano kaluwore gi wach ng’at mane dhi kawo loch e kinde mabiro, Daudi nokoro kama: “Jehova noluwo ni ruodha ni, Bed piny e bada korachwich, nyaka atim wasiki raten tiendi. Jehova oseramo, mi ok nolokre, in jadolo nyakachieng’ kaka kit Melkizadek obet.” (Zab. 110:​1, 4) Mana kaka Daudi nokoro, Yesu Kristo sani locho e polo. Bende, otiyo kaka Jadolo Maduong’ ne dhano, kokonyo jogo maloko chunygi kendo weyo richogi mondo gibed gi winjruok maber gi Nyasaye.​​—⁠Som Jo Hibrania 7:⁠21, 25, 26.

ISRAEL MANYIEN MAR NYASAYE

15, 16. (a) Israel ariyo miwuoyo kuomgi e Muma gin mage, to mane ma Nyasaye gwedho e kindegi? (b) En chik mane ma Yesu nomiyo jolupne e wi wach kuong’ruok?

15 Nikech oganda Jo-Israel ne okwedo Yesu Kristo, gikone ne gilalo winjruok majaber ma ne gin-go gi Nyasaye, kaachiel gi geno mar bedo ‘pinyruoth mar jodolo.’ Omiyo Yesu nowachone jotend Jo-Yahudi: “Pinyruodh Nyasaye enogol kuomu, to enomi oganda moro ma nyago olembe mag pinyruoth.” (Math. 21:43) Oganda manyienno ne ochaki e Pentekost 33 E.N. kane ool roho mar Nyasaye kuom jopuonjre mag Yesu 120, ma noyudo ochokore Jerusalem. Jogi ema nobedo “Israel mar Nyasaye” kendo bang’e kwan margi nomedore mochopo gana mogwaro, moriwo joma ne wuok e pinje duto ma ne nitie ndalogo.​​—⁠Gal. 6:​16.

16 Mopogore gi oganda Israel machon, Israel manyien mar Nyasaye, osebedo kadhi nyime nyago olembe mabeyo, kuom dhi nyime winjo duond Nyasaye. Achiel kuom chike ma jokanyo mag Israel mar Nyasaye luwo, en singruok e yor kuong’ruok. E ndalo ma Yesu ne nie piny, ji ne kuong’ore e yor miriambo, kata timo kuong’ruok kuom weche matindo tindo maok ochuno. (Math. 23:⁠16-​22) Yesu nopuonjo jolupne niya: “Kik ukuong’ru kata matin . . . To wachu ka en ‘Ee,’ mondo osik mana ‘Ee’; to ka en ‘Ooyo,’ mondo osik mana ‘Ooyo.’ Gi ma kalo wechegi a kuom Ng’a Marachno.”​​—⁠Math. 5:⁠34, 37.

17. Gin penjo mage ma wabiro nono e sula maluwo?

17 Be mano nyiso ni timo singo e yor kuong’ruok en gima rach kinde duto? To moloyo duto, wacho ni “Ee,” marwa onego osik mana Ee tiende en ang’o? Penjogi ibiro non e sula maluwo. Kaka wamedo dhi nyime paro matut kuom Wach Nyasaye, weuru wadhi nyime bedo gi siso mar winjo duond Jehova. Ka watimo kamano, to obiro gwedhowa nyakachieng’ mana kaka nosesingo kokuong’ore ni obiro timo kamano.

[Penjo mag Puonjruok]

[Picha e ite mar 26]

Gik moko duto ma Jehova osingo nyaka chop kare

[Picha e ite mar 24]

E kinde mokayo machiegni, Ibrahim biro neno kaka singo mag Jehova chopo gadier