Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Tavela ku Huku Nokupola Ouwa Komilao Viae

Tavela ku Huku Nokupola Ouwa Komilao Viae

Tavela ku Huku Nokupola Ouwa Komilao Viae

“[Huku] weliana oe muene mokonda ankho kutupu vali omunthu omunene kwe opo emuanene.” —HEBREUS 6:13.

TALA INKHA UPONDOLA OKUKUMBULULA:

Omokonda yatyi tupondola okukala nonthumbi yokuti evangelo lia Huku malikafuiswapo?

Omulao patyi Huku alinga etyi Andau na Eva valinga onkhali?

Oñgeni tupondola okupola ouwa kuetyi Huku alaa Abraiau?

1. Oñgeni omilao via Jeova vielikalela nomilao viovanthu?

 JEOVA o “Huku yotyili.” (Salmo 31:5) Mokonda ovanthu ovakuankhali, katupondola okuyumba apeho onthumbi kuetyi vapopia. Mahi “Huku kapondola okukemba.” (Hebreus 6:18; tanga Números 23:19.) Huku apeho ufuisapo etyi alaa okulingila ovanthu. Mongeleka, Huku watunga ovipuka aviho pano pohi mokueenda kuomuvo umwe aihana okuti ononthiki epandu mbokutunga. Konthyimbi ya kese nthiki, oe wapopia etyi malingi, iya alingi umwe etyi alaele. Konthyulilo yonthiki yapandu yokutunga, “Huku wamona okuti ovipuka aviho atunga, viaviuka nawa.”—Gênesis 1:6, 7, 30, 31.

2. Onthiki ya Huku yokupululukwa oityi? Oñgeni onthiki oyo ikola itukalesa?

2 Etyi Jeova Huku apopia okuti ovipuka aviho atunga viaviuka nawa, oe wapopia onthyimbi yonthiki yapandu-vali. Oyo onthiki ya Huku yokupululukwapo. Ha nthikiko yono oola 24, mahi omuvo waenda ehimbwe, apululukwapo konyima yokutunga ovipuka aviho pano pohi. (Gênesis 2:2) Onthiki ya Huku yokupululukwa nkhele kayapuile. (Hebreus 4:9, 10) Ombimbiliya kaipopi nawa-nawa onalupi yahimbika. Mahi, tutyii okuti yahimbika etyi palamba vala katutu tunde etyi omukai wa Andau, Eva, atungwa, palambale omanima 6.000. Omanima Ovityita Ekwi Vioutumini wa Jesus Kristu apa katutu maahimbika, iya mokueenda kuomanima oo, Huku makafuisapo evangelo liae liokulinga oohi omphangu yombembwa omu mamukakala apeho ovanthu vehena nkhali. (Gênesis 1:27, 28; Revelação 20:6) Upondola okukala nonthumbi yokukakala nehambu olio komutwe? Tyotyili upondola! Mokonda “Huku wakanena onthiki yapandu-vali, nokuilinga onthiki ikola.” Omulao oo ulekesa okuti katyisukisa etyi tyipondola okumoneka, Huku makafuisapo evangelo liae konthyulilo yonthiki yae yokupululukwapo.—Genesis 2:3.

3. (a) Oityi tyaendelepo etyi onthiki yokupululukwa ya Huku yahimbika? (b) Jeova wahangununa okuti otyitateka otyo metyitetulula ñgeni?

3 Mahi etyi onthiki ya Huku yokupululukwa yahimbika, onoandyu mbumwe mba Huku mbemutyitukilapo. Satanasi ankho oandyu keulu, ankho uhanda ovanthu vemufende, avahafende Huku. Satanasi oe wahimbika okukemba etyi ayondya Eva opo ehetavele ku Jeova. (1 Timóteo 2:14) Konyima yotyo, Eva ayondyo omulume wae opo nae ehetavele ku Jeova. (Gênesis 3:1-6) Oumphuki oo, waetele ovitateka ovinene. Mahi namphila Satanasi atendeleya Huku okuti onkhembi, Jeova kasokele okuti tyesukisa okuana opo alekese okuti evangelo liae konthele yoohi malifuiswapo. Anthi, Huku walinga omulao ankho maukanoñgonokwa komutwe, wapopia oñgeni oumphuki oo maukatetululwa, okuti: “Mandyipake oundyale pokati kove [Satanasi] nomukai, no pokati kombuto yove nombuto yomukai. Oe [Ombuto yalaelwe] mekekumiangula omutwe, iya ove mokemunumata kotyikomeko.”—Gênesis 3:15; Revelação 12:9.

OKUANA ONKHALELO IMWE YOKULEKESA OKUTI MATULINGI ETYI TUAPOPIA

4, 5. Onkhalelo patyi yokulinga omulao Abraiau aundapesile?

4 Etyi Andau na Eva nkhele vehenelinge onkhali, ankho kavesukisile okuana opo valekese okuti mavalingi etyi vapopia. Ovanthu vehena nkhali vehole Huku, nokumuhetekela, ankho kavesukisile okuana. Ankho apeho vapopia otyili, nokuliyumba onthumbi. Mahi ovipuka viapiluluka etyi Andau na Eva valinga onkhali. Etyi ounkhembi wahimbika, ankho pahe tyina vapopia otyipuka tyakolela, vesukisa okuana.

5 Abraiau waanene ovikando vitatu vielikalela. (Gênesis 21:22-24; 24:2-4, 9) Mongeleka, otyo tyaenda etyi afinda ohamba yo Elão no nohamba ambuho ankho vekahi nokulwa nae. Ono hamba mbo ko Salém no Sodoma, veya okulivasa na Abraiau. Melkisedeke, ohamba yoko Salém, tupu ankho “omunakwa wa Huku Omukulami,” wayamba Abraiau, nokuhivilika Huku mokonda wakuatesako Abraiau okufinda onondyale mbae. (Gênesis 14:17-20) Etyi ohamba yoko Sodoma yahandele okuavela ondyambi Abraiau mokonda yokuayovola ovanthu vohamba konondyale mbeile okumuluisa, Abraiau waana okuti: “Ndyiyelula okuoko kuange okuana ku Jeova Huku Omukulami, Watunga eulu noohi, okuti tunde koluhuki alo kotyipoti tyolukaku, himatambula natyike tyove, opo uhapopie okuti: ‘Ame naavela Abraiau olumono.’”—Gênesis 14:21-23.

OMULAO WA JEOVA KU ABRAIAU

6. (a) Abraiau wetuavela ongeleka patyi? (b) Oñgeni matupolo ouwa kuetyi Abraiau alingile?

6 Opo akuateseko ovanthu ovakuankhali, Jeova Huku waana nonondaka ngombu, “‘Ngetyi ndyina omuenyo,’ otyo tyapopia Ohamba Tatekulu Jeova.” (Ezequiel 17:16) Ombimbiliya ipopia oviano vielikalaila vilamba po 40 Jeova Huku alingile. Ongeleka iiwe vali, otyetyi Huku aanena Abraiau. Pononthiki mba Abraiau, Jeova walingile omilao ominyingi. Momilao ovio, Abraiau wanoñgonokele okuti Ombuto yalaelwe maitundu mbombunga yae, menyina liomona wae Isake. (Gênesis 12:1-3, 7; 13:14-17; 15:5, 18; 21:12) Jeova walolele Abraiau etyi emutuma aipae omona wae onthyolwa. Tyihasete, Abraiau wetavela iya etyi ankho ehungi kokuipaa Isake, oandyu ya Huku aimutyilika. Iya Huku aane okuti: “Ndyiliana, mokonda yetyi walinga, ohandyanyene omona wove, ongunga, ame tyotyili mandyikupe ononkhano onongwa, nokuyawisa ombuto yove ngetyi tyikahi ononthungululu peulu neheke likahi konthele yelunga. Ovana vove mavakafinda epundaumbo lionondyale mbavo. Iya omalongo aeho kombanda yoohi, maekeliavela ononkhano onongwa menyina liombuto yove, mokonda yetyi wetavela ondaka yange.”—Gênesis 22:1-3, 9-12, 15-18.

7, 8. (a) Omokonda yatyi Huku aanena ku Abraiau? (b) Oñgeni “onongi ononkhuavo” mba Jesus mavapolo ouwa komulao wa Huku nokuetyi aana?

7 Omokonda yatyi Huku aana ku Abraiau okuti omilao Viae mavifuisuapo? Waana opo apameke ekolelo liavana mavakalinga onthele yavali “yombuto” yalaelwe, nokutumina na Kristu. (Tanga Hebreus 6:13-18; Gálatas 3:29) Ngetyi Paulu apopia, Jeova “waana, opo movipuka vivali vihapiluluka [omulao wae, notyiano tyae], vina Huku ahapondola okukemba, opo onthue . . . tukale nepameko liatona, nokukakatela mekevelelo tualawa.”

8 Ovakristau ovalembulwa havoko vala mavapoloko ouwa kuetyi Huku aanena Abraiau. Jeova waana okuti, ovanthu “vomalongo aeho kombanda yoohi, mavekeliavela ononkhano onongwa menyina “liombuto” ya Abraiau.” (Gênesis 22:18) Movanthu “vomalongo aeho” muakutikinya “onongi ononkhuavo” vetavela ku Kristu, vena ekevelelo liomuenyo wahapu momphangu yombembwa pano pohi. (João 10:16) Tyilinge una ekevelelo liokuenda keulu ine okukala pano pohi, “kakatela” mekevelelo liove pokutualako okutavela ku Huku movipuka aviho.—Tanga Hebreus 6:11, 12.

OVIAANO OVIKUAVO VIA HUKU KONTHELE YOMULAO WAE KU ABRAIAU

9. Oityi Huku aana etyi ombuto ya Abraiau ankho ikahi moupika ko Egitu?

9 Etyi palamba omanima omanyingi, Jeova tupu waana okufuisapo omilao alingile ku Abraiau. Otyo tyamoneka etyi atumine Moisesi akapopie nombuto ya Abraiau ankho ikahi koupika mo Egitu. (Êxodo 6:6-8) Momuvo oo, Huku wati: “Monthiki naholovona o Isilayeli, . . . nayelula okuoko kuange okuveanena okuti mandyivepolo motyilongo tyo Egitu, andyivetuala kotyilongo neveholovonena, otyilongo ankho tyina unene omahini nowiki.”—Ezequiel 20:5, 6.

10. Oityi Huku alaele ova Isilayeli etyi eveyovola ko Egitu?

10 Etyi ova Isilayeli vayovolwa ko Egitu, Jeova wevelinga omulao omukuavo okuti: “Inkha mutavela ondaka yange, nokuendela nawa-nawa momphango yange, moluotyo mamukala ovanthu vange vakolela vali pokati komalongo omakuavo aeho, mokonda oohi aiho oyange. Iya onwe mamukala ouhamba wovanakua nelongo likola pala ame.” (Êxodo 19:5, 6) Olio elao limwe eewa Huku aavelele ova Isilayeli! Otyo tyilekesa okuti inkha vetavelele ku Huku, ñgeno wapola ovanthu melongo olio opo vakale ovanakwa vouhamba mavakaetela ovanthu aveho ononkhano onongwa. Konyima, Jeova wahangununa okuti “waanene,” etyi alingile omulao oo.—Ezequiel 16:8.

11. Oityi ova Isilayeli valingile etyi Huku evekonga opo valinge oupanga nae ngovanthu vae vaholovonwa?

11 Pomuvo opo, Jeova kakuluminyine ova Isilayeli okuana okuti mavemutavela ine okuvetuma vetavele kononkhono okulinga oupanga oo wakolela. Anthi, vapopia kehando liavo muene okuti: “Atyiho Jeova apopia matutyilingi.” (Êxodo 19:8) Etyi palamba ononthiki ononthatu, Jeova Huku wapopila ova Isilayeli etyi ankho ahanda valinge, mokonda elongo liae aholovona. Tete, vatehelela Ovitumino Ekwi, iya Moisesi evepopila ovitumino ovikuavo viahonekwa mu Êxodo 20:22 alo mu Êxodo 23:33. Oityi ova Isilayeli vapopile etyi vatehelela ovitumino ovio? “Elongo aliho alikumbulula kumwe, avati: ‘Atyiho Jeova apopia matutyilingi.’” (Êxodo 24:3) Moisesi ahoneka ovitumino “momukanda womphango” iya evitangela peulu opo aveho vevitehelele vali. Konyima yotyo, ovikando vitatu, ovanthu vaana okuti: “Atyiho Jeova apopia matutyilingi, nokutyitavela.”—Êxodo 24:4, 7, 8.

12. Oityi Jeova alingile etyi alaa okuti ova Isilayeli mavakala elongo liae liakolela? Oityi ovanthu valingile etyi valinga omulao wavo ku Huku?

12 Jeova liwa-liwa ahimbika okulinga etyi alaele momphango yae no Isilayeli. Waholovona ovanakwa vaundape mekaka liefendelo. Otyilinga tyounakwa ankho tyikuatesako ovanthu ovakuankhali vakale omapanga ae. Mahi, ova Isilayeli valimbwa liwa-liwa okuti velipakula ku Huku, iya “avanumanesa Osandu yo Isilayeli.” (Salmo 78:41) Mongeleka, puetyi Moisesi ankho ekahi nokupewa vali onondonga Komphunda Sinai, ova Isilayeli kavapuile elundo iya ekolelo liavo mu Huku alihimbika okutepuluka, avasoko okuti Moisesi wevesapo. Moluotyo, valinga otyilolo tyo olu, iya avapopila ovanthu okuti: “Isilayeli, ou o Huku yenyi, wemupola kotyilongo tyo Egitu.” (Êxodo 32:1, 4) Iya avahimbika okunyongamena kotyilolo valinga, nokulinga ovilikutila, mahi ankho vapopia okuti vekahi nokufenda Jeova. Etyi Jeova atala okuti vekahi nokufenda otyilolo, wapopila Moisesi okuti: “Vayapuka liwa mondyila nevetuma okuendela.” (Êxodo 32:5, 6, 8) Okupolelela opo, ova Isilayeli valingile oviano ovikuavo ku Huku, mahi avahalingi etyi ankho vaana.—Números 30:2.

OMILAO OMIKUAVO VIVALI

13. Omulao patyi Huku alingile Ohamba David, iya oñgeni omulao oo welikuata kumwe Nombuto yalaelwe?

13 Etyi David ankho Ohamba yo Isilayeli, Jeova walingile omilao omikuavo vivali vikuateseko ovanthu aveho vemutavela. Tete, waana ku David okuti ombuto yae maikatumina apeho kotyipundi tyae. (Salmo 89:35, 36; 132:11, 12) Otyo tyilekesa okuti Ombuto yalaelwe maiihanwa okuti “Omona wa David.” (Mateus 1:1; 21:9) Nomutima weliola, David waihanene Ombuto yae yalaelwe okuti “Tatekulu,” mokonda Kristu ankho wavilapo kwe.—Mateus 22:42-44.

14. Omulao patyi Jeova alingile konthele Yombuto yalaelwe? Oñgeni matupolo ouwa komulao oo?

14 Vali, Jeova wapopila David okuti Ombuto yalaelwe kamakala vala Ohamba mahi tupu makala Omunene-nakwa wovanthu aveho. Mo Isilayeli, ohamba ankho kapondola okukala omunakwa. Ovanakwa ankho vatunda momuhoko wa Levi, iya onohamba ankho mbutunda momuhoko wa Judaa. Mahi, David wapopile konthele Yohamba maiya okuti: “Jeova wapopila Tatekulu yange okuti: ‘Pumphama kokulio kuange, alo ndyipaka onondyale mbove mombuelo yonomphai mbove.’ Jeova waana (iya kemelikondola) wati: ‘Ove umunakwa omuvo auho, nga Melkisedeke!’” (Salmo 110:1, 4) Ngetyi David apopile, Jesus Kristu, Ombuto yalaelwe, pahe ukahi nokutumina keulu kokulio kwa Huku. Tupu, Omunene-nakwa ukuatesako ovanthu velivela opo vakale noupanga omuwa na Huku.—Tanga Hebreus 7:21, 25, 26.

O ISILAYELI OMPHE YA HUKU

15, 16. (a) Ono Isilayeli patyi onombali mbapopiwa Mombimbiliya, iya o Isilayeli patyi ina ononkhano onongwa mba Huku hono? (b) Otyitumino patyi Jesus aavela ovalongwa vae konthele yokuana?

15 Mokonda elongo lio Isilayeli liaanya Jesus Kristu, Huku nae eveanye, iya avapumbwa omphitilo yokukala “ouhamba wovanakwa.” Jesus wapopilile ononkhalamutwe mbo va Judeu okuti: “Ouhamba wa Huku mamuupolwa aupewa elongo maliave ovinyango.” (Mateus 21:43) Elongo olio eepe, liahimbika mo Pendekoste yo 33 P.K., etyi ospilitu ya Huku yanengulilwa kovalongwa 120 va Jesus ankho veliongiya mo Jelusalei. Elongo olio eepe liaihanwa okuti “o Isilayeli ya Huku,” iya liwa-liwa ovanthu ovanyingi vovilongo ovikuavo tupu aveliwaneka no Isilayeli ya Huku.—Gálatas 6:16.

16 Tyelikalela no Isilayeli yotete yehetavelele, o Isilayeli omphe ya Huku yatualako okutavela ku Huku. Otyitumino tyimwe tyapelwe o Isilayeli ya Huku o konthele yokuana. Etyi ankho Jesus ekahi pano pohi, ovanthu ankho vaana konthele yovipuka vei okuti haviotyotyiliko, nevi ankho vihena esilivilo. (Mateus 23:16-22) Jesus walongesile ovalongwa vae okuti: “Muhaanei . . . Yekei ondaka yenyi Eenga ikale umwe Eenga, iya o Au yenyi, aikala umwe Au. Mokonda atyiho tyiyawisako otyondingavivi.”—Mateus 5:34, 37.

17. Omapulo patyi maakakumbululua monthele onkhuavo matukelilongesa?

17 Otyo tyilekesa okuti apeho otyivi okuana? Tyakolela vali, oityi tyihangununa okuyeka o Eenga yetu ikale umwe Eenga? Omapulo oo, maakakumbululua monthele mailandulako. Putyina tutualako okusokolola Kondaka ya Huku, matupewa ondundo opo tutualeko okutavela ku Jeova. Iya oe meketuyamba apeho, ngetyi alaa, nokuana.

[Omapuko Elongeso]

[Onondaka Mbavilapo pefo 27]

Omilao via Huku apeho vifuisuapo

[Olutalatu pefo 25]

Apa katutu Abraiau makamona okufuisuapo kuomilao via Jeova