Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Usita‘i ma Maua Aogā Mai Tautoga a le Atua

Usita‘i ma Maua Aogā Mai Tautoga a le Atua

Usitaʻi ma Maua Aogā Mai Tautoga a le Atua

ʻNa tautō le Atua iā te ia lava, talu ai e leai se isi e sili atu iā te ia e mafai ona ia tautō i ai.’—EPE. 6:13.

PE MAFAI ONA E TALIINA FESILI NEI:

Aiseā e tatou te mautinoa ai e taunuu lava fuafuaga a le Atua?

O le ā le folafolaga sa faia e le Atua ina ua agasala Atamu ma Eva?

O ā aogā e tatou te maua mai le tautoga sa faia e le Atua iā Aperaamo?

1. O le ā le eseesega o Ieova ma tagata?

E FAIGATĀ ona tatou maufaatuatuaina isi, ona o le tulaga lē lelei atoatoa. (Faitau le Numera 23:19.) Peitaʻi, e ese mai ai Ieova, o ia o “le Atua faamaoni,” ma ʻe lē mafai ona talapepelo.’ (Sala. 31:5; Epe. 6:18) E faataunuuina e Ieova so o se folafolaga e na te faia. O se faaaʻoaʻoga, na ia folafola mai mea o le a ia faia i aso taʻitasi o le foafoaga, ma ʻna faapea lava ona ia fai.’ O lea, ina ua māeʻa le aso lona ono o le foafoaga, “ua silasila atu le Atua i mea uma na ia faia, tagaʻi foʻi! ua matuā lelei lava.”—Kene. 1:6, 7, 30, 31.

2. (i) O le ā e faasino i ai le mālōlōga a le Atua? (ii) Aiseā na “faapaiaina ai” e le Atua le aso lona fitu?

2 Ina ua silasila atu le Atua ua lelei mea uma, ona ia faailoa lea o le amataga o le aso lona fitu. O loo faasino atu lenā vaitaimi i le mālōlōga a le Atua. E lē o se aso e 24 itula, ae o se vaitaimi umi e mālōlō ai o ia mai i galuega o le foafoaga. (Kene. 2:2) E tatou te lē iloa tonu le taimi na foafoaina ai Eva. Peitaʻi, na amata lenā mālōlōga pe tusa ma le 6,000 tausaga ua mavae, ina ua māeʻa ona foafoaina Eva, ma o loo faaauau mai pea. (Epe. 4:9, 10) Ua toe o se aga ona amata lea o le Pulega a Keriso i le Afe Tausaga. E mautinoa o le a faataunuuina ai le fuafuaga a Ieova, o le nofoia lea o le lalolagi parataiso e tagata lelei atoatoa. (Kene. 1:27, 28; Faaa. 20:6) Po o ā lava faafitauli e tulaʻi mai, e mautinoa lava o le a faataunuuina le fuafuaga a le Atua pe a māeʻa lana mālōlōga. E faapefea ona tatou mautinoa? Auā ua faapea mai le Kenese 2:3, “ona faamanuia ai lea e le Atua o le aso lona fitu ma faapaiaina ai.” O lenā faamanuiaga, ua faamautinoa mai ai e taunuu le fuafuaga a Ieova.

3. (i) O le ā na tupu ina ua mavae le amataga o le mālōlōga a le Atua? (ii) O le ā le auala o le a foʻia ai e Ieova lenā fouvalega?

3 Na fouvale nisi o foafoaga a Ieova, ina ua mavae le amataga o lenā mālōlōga. Na taaʻina e Satani isi ina ia tapuaʻi atu iā te ia nai lo o le Atua. Na ia faia le uluaʻi pepelo ma ʻolegia ai Eva. O le iʻuga, na lē usiusitaʻi Eva, ma mulimuli ane taaʻina ai lana tane e fouvale i le Atua. O lenei fouvalega iā Ieova, o se tulaga sili ona leaga. (Kene. 3:1-6; 1 Timo. 2:14) E ui i tuuaʻiga sesē a Satani, ae na silafia e Ieova e lē manaʻomia ona ia faia se tautoga, ina ia faamaonia ai e taunuu lana fuafuaga. E pau le mea na Ia folafola mai o le auala e foʻia ai lenā fouvalega: “Ou te faatupuina le feitagaʻi i le va o oe [Satani] ma le fafine, ma i le va o lau fanau ma lana fanau. O le a ia [le Fanau folafolaina] tuʻimomomoina oe i le ulu, ae o le a e tuʻimomomoina o ia i le mulivae.” (Kene. 3:15; Faaa. 12:9) E ui lava e leʻi manino i lenā taimi le uiga o lenā folafolaga, ae na faasolosolo lava ona faailoa mai.

O SE AUALA FAALETULAFONO

4, 5. O le ā le auala faaletulafono sa faaaogā e Aperaamo?

4 Talu ai sa lelei atoatoa foafoaga a Ieova i le amataga, sa lē manaʻomia ai ona latou faia ni tautoga ina ia faamaonia ai se mea. E latou te tautatala i le mea moni ma faatuatuaina atoatoa isi, ona o le alolofa iā Ieova ma faaaʻoaʻo iā te ia. Peitaʻi, ina ua agasala Atamu ma Eva, sa avea loa ma masaniga a tagata le pepelo. O lea, ua avea ai tautoga o se auala faaletulafono e faamaonia ai le moni o se folafolaga, po o se faamatalaga.

5 A itiiti mai na faatolu ona faaaogā e Aperaamo lenei auala faaletulafono, o le faia o ni tautoga. (Kene. 21:22-24; 24:2-4, 9) O se faaaʻoaʻoga, na ō mai le tupu o Salema o Mekisateko, ma le tupu o Sotoma, e faafetaiaʻi Aperaamo ina ua ia faatoʻilaloina le tupu o Elama ma isi tupu na latou aufaatasi. Talu ai o Mekisateko foʻi o le “ositaulaga a le Atua Silisili Ese,” na ia faamanuia ai Aperaamo ma viia le Atua, ona o le manumalo na tuuina atu iā Aperaamo. (Kene. 14:17-20) Ona faia lea e Aperaamo o se tautoga i le tupu o Sotoma, ina ua manaʻo le tupu e tauia o ia ona o le faasaoina o ona tagata: “Ou te sii i luga loʻu lima e tautō ai iā Ieova o le Atua Silisili Ese, o Lē na faia le lagi ma le lalolagi, e oo lava i se filo po o se nonoa o se seevae, ou te lē avea lava so o se mea mai iā te oe ina neʻi e faapea, ʻO aʻu ua mauʻoa ai Aperamo.’”—Kene. 14:21-23.

TAUTOGA A IEOVA IĀ APERAAMO

6. O le ā le faaaʻoaʻoga na faataatia e Aperaamo, ma o le ā se aogā mo i tatou?

6 Sa faia foʻi e Ieova tautoga ina ia talitonuina e tagata agasala ana folafolaga, ma e 40 taimi eseese na ia faia ai faapea. Na ia faaaogā le faaupuga e pei o lenei, “ʻo loo ola aʻu,’ ua fetalai mai le Alii Pule Silisili Ese o Ieova.” (Eseki. 17:16) O se tasi o faaaʻoaʻoga iloga, o tautoga a Ieova iā Aperaamo. A o faagasolo tausaga, sa faia e Ieova ni folafolaga iā Aperaamo. E ala i nei folafolaga, na ia iloa ai o le a tupuga mai le Fanau folafolaina i lona atalii o Isaako. (Kene. 12:1-3, 7; 13:14-17; 15:5, 18; 21:12) Na usiusitaʻi Aperaamo, ina ua tofotofoina o ia e Ieova e ave lona atalii e fai ma taulaga. Ae i le taimi o le a ia fasiotia ai lona atalii, na taofi o ia e se agelu. Ona faia lea e Ieova le tautoga lenei: ʻOu te tautō aʻu iā te aʻu lava ona o lou faia o lenei mea ma lou lē taofia o lou atalii, o lou atalii e toʻatasi lava, ou te matuā faamanuia ai iā te oe, ou te matuā faatoʻateleina lau fanau e pei o fetu o le lagi, e pei foʻi o oneone o le matafaga; e pule foʻi lau fanau i le faitotoʻa o ona fili. O lau fanau e maua ai e nuu uma o le lalolagi faamanuiaga talu ai ua e faalogo i loʻu leo.’—Kene. 22:1-3, 9-12, 15-18.

7, 8. (i) Aiseā na tautō ai le Atua iā Aperaamo? (ii) E faapefea ona maua e “isi mamoe” aogā mai le tautoga a le Atua?

7 Aiseā na tautō ai le Atua iā Aperaamo e faataunuuina lava Ana folafolaga? Ina ia faamalosia ai le faatuatua o i latou o le a pule faatasi ma Keriso. O i latou ia o le a faia aʻe ai le vaega lona lua o le “fanau” folafolaina. (Faitau le Eperu 6:13-18; Kala. 3:29) Na taʻua e Paulo, ʻona faaopoopo lea e Ieova o le tautoga, ma e ala i nei mea e lua e lē mafai ona suia [lana folafolaga ma lana tautoga], e lē mafai foʻi ona pepelo ai le Atua, ua mafai ai ona matuā faalaeiauina ai i tatou e taofimau i le faamoemoe o loo i o tatou luma.’

8 E lē na o le ʻaufaauuina e mauaina aogā mai le tautoga sa faia e Ieova iā Aperaamo. E ala i le “fanau” a Aperaamo, na tautō ai Ieova o le a maua foʻi e tagata mai “nuu uma o le lalolagi” faamanuiaga. (Kene. 22:18) E aofia ai ma “isi mamoe,” lea e faamoemoe e ola e faavavau i le lalolagi. (Ioa. 10:16) Po o le ā lava lou faamoemoe, e tatau ona e “taofimau” i ai, e ala i le usitaʻia o faatonuga a le Atua.—Faitau le Eperu 6:11, 12.

O ISI TAUTOGA A IEOVA

9. O le ā le tautoga sa faia e Ieova a o faapologaina i Aikupitob ē na tupuga mai iā Aperaamo?

9 I senituri mulimuli ane, na toe faia ai e Ieova se tautoga e faamaonia ai le moni o ana folafolaga sa faia iā Aperaamo. Sa ia auina atu Mose i Aikupito, i le mea o loo faapologaina ai ē na tupuga mai iā Aperaamo. (Eso. 6:6-8) O le tautoga lenei sa faia e Ieova: ʻI le aso na ou filifilia ai Isaraelu, na sii ai i luga loʻu lima i se tautoga iā i latou, ina ia aumaia i latou mai i le atunuu o Aikupito ma avatu i se laueleele na ou saʻilia mo i latou, lea e tafe ai le suāsusu ma le meli.’—Eseki. 20:5, 6.

10. O le ā le folafolaga sa faia e Ieova ina ua laveaʻiina tagata Isaraelu mai Aikupito?

10 Na toe faia foʻi e Ieova se isi folafolaga, ina ua ia laveaʻiina tagata Isaraelu mai Aikupito. “Afai tou te matuā faalogo i loʻu leo ma tausi i laʻu feagaiga, ona avea lea o outou ma aʻu oloa tāua i lo o isi nuu uma, auā o aʻu e ona le lalolagi atoa. E avea outou ma malo o ositaulaga ma le nuu paia.” O lea, na tuuina atu iā i latou se faaeaga tautele. (Eso. 19:5, 6) Peitaʻi, ina ia avea nisi o i latou ma malo o tupu ma ositaulaga, e tatau ona latou usiusitaʻi i le Atua. Na toe fetalai Ieova e tusa o lenā folafolaga e faapea: “Na ou faia se tautoga iā te oe ma osia ai foʻi le feagaiga ma oe.”—Eseki. 16:8.

11. O le ā le tali atu a tagata Isaraelu i le valaaulia a Ieova e avea i latou ma ona nuu?

11 E leʻi faamalosia e Ieova tagata Isaraelu e tautō ina ia usiusitaʻi iā te ia, pe talia foʻi lenei faaeaga tautele. O la latou lava filifiliga, na latou faia ai le tautoga lenei mo le taimi muamua: “O mea uma ua fetalai mai ai Ieova ua matou malilie e fai.” (Eso. 19:8) Ina ua mavae aso e tolu, ona avatu lea e Ieova faatonuga mo lona nuu. Muamua, na tuuina atu e Ieova Tulafono e Sefulu iā i latou. Ona toe tuuina atu lea iā i latou e ala iā Mose, isi tulafono lea o loo faamauina i le Esoto 20:22 seʻia oo i le Esoto 23:33. O le ā la latou tali e tusa o na tulafono? “Ona tali mai lea o tagata uma ma le leo e tasi e faapea: ʻO upu uma ua fetalai mai ai Ieova, ua matou malilie e fai.’” O le taimi lona lua lea ua latou faia ai lea tautoga. (Eso. 24:3) Na sosoo lea ma le tusia e Mose o tulafono i “le tusi o le feagaiga,” ona faitau leotele lea. Ina ua māeʻa lenā, ona toe faapea mai lea o tagata Isaraelu mo le taimi lona tolu: “O mea uma ua fetalai mai ai Ieova, e matou te malilie e fai ma usiusitaʻi i ai.”—Eso. 24:4, 7, 8.

12. (i) O le ā sa faia e Ieova ina ia faataunuu ai lana folafolaga sa faia i tagata Isaraelu? (ii) O le ā le auala sa tali atu ai le nuu i tautoga sa latou faia?

12 Na vave ona gaoioi Ieova e faataunuu lana folafolaga e faatatau i le feagaiga sa faia ma tagata Isaraelu. Sa filifilia e Ieova ositaulaga e auauna i le faleʻie paia o le feiloaʻiga, ma na latou fesoasoani i tagata agasala ina ia toe iai se leleiga ma le Atua. Peitaʻi, e ui ua uma ona tuuina atu le nuu iā Ieova, ae e latou te leʻi tausisi i le tautoga sa faia, ma ʻfaatigā ai i Lē e Paia o Isaraelu.’ (Sala. 78:41) O se faaaʻoaʻoga, a o iai Mose i le mauga o Sinai, sa o latou lē onosaʻi ma mou atu lo latou faatuatua, ma manatu ua tuulafoaʻia i latou e Mose. O lea, na latou faia ai le faatusa o se tamaʻi povi poʻa auro, ma faapea ane: “Isaraelu e, o lo outou atua lenei, o lē na taʻitaʻia outou mai i Aikupito.” (Eso. 32:1, 4) Na latou ifo ma faia taulaga i lenā faatusa, ma manatu o loo latou faia se tausamiga iā Ieova. Ina ua silasila Ieova i gaoioiga sa faia e le nuu, ona ia fetalai lea iā Mose: “Ua vave ona latou liliuese mai i le ala lea na ou poloaʻi atu ai iā i latou e savavali ai.” (Eso. 32:5, 6, 8) Na amata mai i lenā taimi ona avea ma masaniga a tagata Isaraelu, le lē tausisi i tautoga e latou te faia iā Ieova.—Nu. 30:2.

ISI TAUTOGA E LUA A IEOVA

13. (i) O le ā le tautoga sa faia e Ieova iā Tavita? (ii) E faapefea ona tatou iloa sa faatatau atu lenā tautoga i le Fanau folafolaina?

13 E lua isi tautoga sa toe faia e Ieova i le taimi o le nofoaiga a le tupu o Tavita, lea e aogā mo ē usiusitaʻi iā te Ia. Muamua, na ia tautō o le a tumau pea e faavavau le nofoālii a Tavita. (Sala. 89:35, 36; 132:11, 12) O lona uiga, o le a tupuga mai iā te ia le Fanau folafolaina, po o le Keriso, ma e taʻua o ia “o le Alo o Tavita.” (Mata. 1:1; 21:9) Na taʻua ma le lotomaulalo e Tavita lenā Fanau folafolaina o lona “Alii,” auā e sili atu le Keriso iā te ia.—Mata. 22:42-44.

14. O le ā le isi tautoga sa faia e Ieova e faatatau i le Fanau folafolaina, ma o le ā lona aogā iā i tatou?

14 Lona lua, na faailoa atu e Ieova iā Tavita, o lenā Fanau o le a avea ma Tupu ma Ositaulaga Sili mo le fanau a tagata. E tusa ai ma le Tulafono, e lē mafai ona avea se tupu ma ositaulaga. Auā o ositaulaga e mai i le ituaiga o Levi, ae o tupu e mai i le ituaiga o Iuta. Na faapea mai Tavita e faatatau i lenā Tupu na folafolaina: “Ua fetalai mai Ieova i loʻu Alii: ʻIa e nofo i loʻu itu taumatau seʻia ou faia ou fili ma mea e tū ai ou vae.’ Ua tautō Ieova (ma e lē liliuese mai ai): ʻO oe o le ositaulaga e faavavau e uiga faatasi ma Mekisateko!’” (Sala. 110:1, 4) O lea, e lē gata o loo pule Iesu, le Fanau folafolaina o se tupu i le lagi i le taimi lenei, ae o ia foʻi o le Ositaulaga Sili. O loo ia fesoasoani i tagata salamō ina ia maua se leleiga ma le Atua.—Faitau le Eperu 7:21, 25, 26.

ISARAELU FOU A LE ATUA

15, 16. (i) O ā Isaraelu e lua o loo taʻua i le Tusi Paia, ma o lē fea o loo faamanuiaina e le Atua? (ii) O le ā le faatonuga a Iesu e faatatau i le faia o tautoga?

15 O le teena o Iesu Keriso, na lē toe avea ai Isaraelu faaletino ma nuu o Ieova, ma latou melea le faaeaga e avea ai ma “malo o ositaulaga.” Na fetalai atu Iesu i taʻitaʻi lotu Iutaia: “E aveesea le malo o le Atua mai iā te outou, ae tuuina atu i se nuu e fua mai ai ona fua.” (Mata. 21:43) Na faavaeina lenā nuu fou i le Penetekoso 33 T.A. Pe ā ma le 120 soo o Iesu na faapotopoto i Ierusalema, na liligi ifo ai le agaga paia o le Atua, ma avea ai i latou ma “nuu” fou ua taʻua o le “Isaraelu a le Atua.” E leʻi umi lava ae avea foʻi ma vaega o le Isaraelu a le Atua, le faitau afe o tagata mai isi nuu.—Kala. 6:16.

16 E lē pei le Isaraelu fou a le Atua o le Isaraelu faaletino, auā e faaauau pea ona latou usitaʻia faatonuga mai le Atua. O se tasi o faatonuga na latou maua, sa faatatau i le faia o tautoga. A o iai Iesu i le lalolagi, sa faia e tagata tautoga pepelo, faapea tautoga i mataupu e leai se tāua. (Mata. 23:16-22) Na aʻoaʻoina e Iesu ona soo e ʻaua neʻi tautō, a ia avea la latou upu o le Ioe, ia Ioe; ma le Leai, ia Leai; o ni upu e sili i na upu e mai i lē o leaga.’—Mata. 5:34, 37.

17. O ā fesili o le a talanoaina i le mataupu o sosoo mai?

17 I le mataupu o sosoo mai, o le a talanoaina ai tali o fesili nei: Pe e sesē i taimi uma le faia o se tautoga? O le ā le uiga o le faaupuga, “ia avea la outou upu o le Ioe, ia Ioe”? Tau ia avea mea e tatou te aʻoaʻoina mai i le Tusi Paia, ma uunaʻiga e tatou te usiusitaʻi ai pea iā Ieova. E mautinoa o le a tatou maua faamanuiaga na ia folafola ma tautō i ai.

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 22]

[Ata i le itulau 24]

Ua toe o se aga ona vaaia lea e Aperaamo le faataunuuina o folafolaga a le Atua

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 26]

E mautinoa e taunuu folafolaga a le Atua