Skip to content

Skip to table of contents

Obey God and Benefit from His Sworn Promises

Obey God and Benefit from His Sworn Promises

‘Suku ka lingile ohuminyo ku umue wo velapo, momo wa litukula eye muẽle.’​—VA HEV. 6:13.

1. Ondaka ya Yehova ya litepa ndati leyi yomanu vakuakandu?

 YEHOVA eye “Suku yocili.” (Osa. 31:5) Olonjanja vimue, ka tu pondola oku kolela komanu ka va lipuile, pole, ‘Suku ka kembi.’ (Va Hev. 6:18; tanga Atendelo 23:19.) Ovina viosi a likuminya oco vi kuatise omanu, vi ka tẽlisiwa. Ovina viosi Suku a yonguile okuti vi lingiwa kefetikilo, ‘via tẽlisiwa.’ Kuenje, kesulilo lieteke liepandu, Suku wa limbuka okuti, “ovina viosi a lulika via posoka.”​—Efet. 1:6, 7, 30, 31.

2. Eteke liepuyuko lia Suku li lomboloka nye, kuenda momo lie a li tendela okuti ‘li kola’?

2 Yehova Suku noke yoku popia hati ovina viosi a lulika via posoka, wa tukula oku fetika kueteke liepanduvali. Ndaño okuti eteke liaco olio a puyuka, pole, ka lilomboloka eteke limosi li kuete 24 kolowola. Eteke liaco, li lomboloka otembo Yehova a puyuka noke yoku lulika ovina viosi palo posi. (Efet. 2:2) Eteke liepuyuko lia Suku, handi ka lia pitĩlile kesulilo. (Va Hev. 4:9, 10) Ndaño Embimbiliya ka li situlula otembo eteke liaco lia fetika, pole, citava okuti, lia fetika eci Heva ukãi wa Adama a lulikiwa okuti, toke cilo pa pita ale 6.000 kanyamo. Otembo Yohulukãi Yanyamo Yuviali wa Kristu ndopo yi fetika. Vokuenda kuotembo yaco, Suku o ka tẽlisa ocipango caye catiamẽla kongongo, oco yi linge oluali luokaliye muna mu ka kala omanu va lipua otembo ka yi pui. (Efet. 1:27, 28; Esit. 20:6) Ove hẽ o tava okuti o ka kuata esanju kovaso yoloneke? O pondola oku kuata esanju! Embimbiliya li popia hati: ‘Suku wa sumũlũisa eteke liepanduvali, kuenda wa li tenda okuti li kola.’ Olondaka evi vi lekisa okuti, ndaño tu liyaka lovitangi, pole, tua kolela okuti, Suku o ka tẽlisa ohuminyo yaye kesulilo lieteke liaye liepuyuko.​—Efet. 2:3.

3. (a) Nye ca pita voluali noke yoku fetika kueteke liepuyuko lia Suku? (b)Yehova wa lekisa ndati onjongole yoku malako esino?

3 Noke yoku fetika kueteke liepuyuko lia Suku, kua pita ocitangi cimue. Ndaño Satana wa kala ungelo uwa kilu, pole, wa linga unyãli wa Suku. Kuenje, wa vangula uhembi wa tete, kuenda, wa vetiya Heva oku lueya olonumbi via Yehova. (1 Tim. 2:14) Heva wa vetiyavo ulume waye oku lueyela Suku. (Efet. 3:1-6) Esino liaco, lia nena ovitangi vialua voluali. Momo, Satana wa lundila Yehova hati, ohembi, kuenda ohuminyo yaye yatiamẽla kokuali lulo, ka yi ka tẽlisiwa. Omo liaco, Yehova Suku wa nõla onjila yoku tetulula ocitangi caco votembo a sokiya poku popia hati: ‘Ñapa ukuse pokati kove u Satana lukãi, lo pokati kombuto yove lombuto yaye. Yesu okuti eye ombuto ya likuminyiwa, o ka sasõla utue wove, kuenje ove u lumana kocisandemãhi.’​—Efet. 3:15; Esit. 12:9.

OKU TẼLISA OHUMINYO CI KUATISA OKU TETULULA OVITANGI

4, 5. Onjila yipi ya sunguluka Avirahama akuama poku linga ohuminyo?

4 Eci Yehova a lulika ovina viosi voluali, vuloño woku vangula a ecele ku Adama la Heva, ka mua kongelele ondaka Yoku linga ohuminyo. Momo va lipuile, haivo va solele Yehova Suku, va kuamẽle lika ongangu yaye, kuenda ka va sukilile oku linga ohuminyo yimue. Ovo, va enda oku popia lika ocili, kuenda va likolelele pokati. Pole, ovina vieya oku pongoloka eci Adama la Heva va lueya kuenje, va linga vakuakandu. Omo okuti uhembi wa li sanduila pokati komanu, ca sukilile oku linga ohuminyo yoku tẽlisa ovina vi kuete esilivilo.

5 Avirahama wa lingavo ohuminyo volonjanja vitatu via litepa. (Efet. 21:22-24; 24:2-4, 9) Eye wa ci linga poku tiuka kuyaki una a yula soma yo ko Elami, kuenda olosoma via pangele onepa kuviali waco. Noke, olosoma vio ko Saleme levi vio ko Sodoma, vieya oku li sanga la Avirahama. Melikicedeke, una wa vialele ko Saleme, wa kalavo ‘ocitunda ca Suku o Kola.’ Eye, wa sumũlũisa Avirahama loku likutilila ku Suku oco a yule ovanyãli vaye. (Efet. 14:17-20) Ocili okuti, Soma yoko Sodoma wa yonguile oku eca ombanjaile ku Avirahama omo lioku yovola omanu peka liolosoma via linga uyaki. Omo liaco, Avirahama wa linga ohuminyo poku popia hati: “Nda [linga ohuminyo ku] Yehova Suku Fũ, Usovoli wilu losi, siti, ‘si tambula cimue cove, ndaño elinya limosi, ndaño olunjita [luoluhaku], sanga ove o [popia hati], Avirama ame ndo muisa ukuasi.’”​—Efet. 14:21-23.

YEHOVA WA LINGA OHUMINYO KU AVIRAHAMA

6. (a) Ongangu yipi Avirahama a tu sila? (b) Nye tu sukila oku linga oco tu kuatisiwe lepokolo lia Avirahama?

6 Oco omanu vakuakandu va kuatisiwe, Yehova Suku wa lingavo ohuminyo poku tukula olondaka vimue ndeci: ‘Ndukuamuenyo.’ (Esek. 17:16) Embimbiliya li tukula eci ci pitahãla 40 kolonjanja via litepa Yehova Suku a linga ohuminyo. Ulandu waco tu u limbukila kohuminyo eye a linga ku Avirahama. Vokuenda kuanyamo alua, Yehova wa linga olohuminyo via litepa ku Avirahama vi lekisa okuti, Ombuto ya likuminyiwa ya laikele oku iyilila vonduko yomõla waye Isake. (Efet. 12:1-3, 7; 13:14-17; 15:5, 18; 21:12) Noke, Yehova wa seteka ekolelo lia Avirahama poku u pinga oco a lumbe omõla waye una a solele calua. Avirahama wa pokola, kuenje, eci a seteka oku lumba Isake, ungelo wa Suku wo tutuiya oku ci linga. Noke, Suku wa sapuila Avirahama hati: ‘Nda linga ohuminyo yokuti, omo okuti kua nimĩlile omõlove wongunga, ame hu sumũlũisa calua. Ndi luisa ombuto yove ndolombungululu viokilu, pamue ndeseke li kasi kongongo yokalunga, kuenje, ombuto yove yi piñala olombundi viovanyãli vavo. Olofeka viosi viokilu lieve vi ka sumũlũhĩla kombuto yove momo wa pokola kondaka yange.’​—Efet. 22:1-3, 9-12, 15-18.

7, 8. (a) Ohuminyo yipi Suku a lingile ku Avirahama? (b) “Olomeme vikuavo” via Yesu vi kuatisiwa ndati lohuminyo yaco?

7 Momo lie Suku a sapuilila Avirahama hati, olohuminyo a linga kokuaye vi ka tẽlisiwa? Eye wa ci lingila oku pamisa ekolelo Liakristão vana okuti ovo onepa yavali ‘yombuto’ ya likuminyiwa, oco va ka viale kilu la Kristu. (Tanga Va Heveru 6:13-18; Va Gal. 3:29) Upostolo Paulu wa lombolola hati, Yehova ‘wa linga ohuminyo, kuenda, wa li kapela oku yi tẽlisa, kuenje, omo liovina evi vivali ka vi pongoloka, haivio Suku ka tẽla oku kemba, tu vetiyiwa oku kakatela kelavoko lia tu kapiwila kovaso.’

8 Akristão olombuavekua, havoko lika va kuete esumũlũho lioku kuatisiwa lohuminyo Suku a linga ku Avirahama. Yehova Suku wa linga ohuminyo yokuti, ‘olofeka viosi viokilu lieve vi pondola oku tambula asumũlũho alua lekuatiso liombuto ya Avirahama.’ (Efet. 22:18) Vasumũlũho aco, mua kongelavo “olomeme vikuavo” vina vi pokola ku Kristu okuti, vi lavoka oku kuata omuenyo ko pui voluali luokaliye palo posi. (Yoa. 10:16) Cikale okuti o kuete elavoko lioku enda kilu, ale lioku kala palo posi, o sukila oku ‘kakatela’ kelavoko liaco, poku amamako lepokolo liove ku Suku.​—Tanga Va Heveru 6:11, 12.

OHUMINYO SUKU A LINGA

9. Ohuminyo yipi Suku a lingile eci ocitumbulukila ca Avirahama ca kala kupika ko Egito?

9 Noke lianyamo amue, Yehova wa tukula vali ovina viatiamẽla kohuminyo a lingile poku tuma Mose oco a sapele locitumbulukila ca Avirahama ca kala apika ko Egito. (Etu. 6:6-8) Suku wa popia eci catiamẽla kovina via lingiwa keteke liaco hati: ‘Eteke nda nõla va Isareli nda linga lavo ohuminyo yokuti, ndu vupi vofeka yo Egito siu tuali kofeka yimue ndo vanjeli okuti, yi tumõha asenjele lowiki.’​—Esek. 20:5, 6.

10. Ohuminyo yipi Yehova a linga noke yoku yovola va Isareli Kegito?

10 Eci Yehova a yovola va Isareli peka lia va Egito, noke wa va likuminya hati: “Nda wu yeva . . . kondaka yange, loku tata ocisila cange, ene muẽle vu nõliwa pokati kolofeka viosi [kuenje, vu] linga omanu vange muẽle. Momo oluali luosi luange. Ofeka yene yi kola kuenje yi linga ndocitunda cange.” (Etu. 19:5, 6) Yehova wa ecele ku va Isareli ombanjaile yimue ya velapo! Pole, oco va tambule ombanjaile yaco, va sukilile oku pokola ku Suku oco va linge olosoma okuti, omanu vosi voluali, va tambula asumũlũho vonduko yavo. Yehova noke yoku lombolola ovina a lingila va Isareli vepuluvi liaco, wa popia hati: ‘Nda ku nyanyumuĩli esũsu lionanga yange. Kuenje, nda linga lene ocisila’.​—Esek. 16:8.

11. Va Isareli va tambulula ndati kelaleko lia Suku lioku linga lavo ocisila oco va kale omanu vaye va nõliwa?

11 Yehova ka kisikile va Isareli oku linga ohuminyo yoku pokola kokuaye, kuenda ka va kisikile oco va kuate ukamba wa velapo laye. Pole, va Isareli va tambulula vati: “Cosi Yehova a popia tu ci linga.” (Etu. 19:8) Noke yoloneke vitatu, Yehova Suku wa sapuila va Isareli ovina a yonguile okuti va vi tẽlisa, oco va linge ofeka yaye ya nõliwa. Catete, Mose wa va sapuila Ekũi Liovihandeleko, loku va lomboluila olonumbi vikuavo vi sangiwa kelivulu Lietundilo 20:22, kuenda kocipama 23:33. Va Isareli va tambulula ndati? ‘Omanu vosi va tambulula londaka yimosi vati: Olondaka viosi Yehova a popia tu vi tẽlisa.’ (Etu. 24:3) Noke, Mose wa soneha ovihandeleko viaco ‘velivulu liovisila,’ kuenje, eci a vi tanga lolukandi, epata liosi lia va Isareli lia yeva vali olondaka viaco onjanja yikuavo. Noke, omanu va tambulula onjanja yatatu vati: ‘Olondaka viosi Yehova a popia tu vi tẽlisa, kuenda tu pokola.’​—Etu. 24:4, 7, 8.

12. Nye Yehova a linga noke yoku nõla va Isareli oco va kale omanu vaye? Nye va Isareli va linga noke yoku likuminya oku pokola ku Yehova?

12 Yehova wa tẽlisa ohuminyo Yocihandeleko a lingile ku va Isareli poku sokiya oku tunga ombalaka yoku u fendela. Kuenje, Yehova wa nõla ovitunda okuti, vi kuatisa omanu vana va lueya oco va kuate ukamba laye. Pole, va Isareli va ivalako ohuminyo va lingile yoku pokola ku Suku, kuenje, “va valula U o kola wa Isareli.” (Osa. 78:41) Osimbu Mose a kala oku tambula olonumbi komunda Sinai, va Isareli va liwekapo oku pandikisa, kuenje, va pua ekolelo ku Suku loku sima okuti, Mose wa va yanduluka. Omo liaco, va tunga ociñumañuma congombe loku popia vati: “A Isareli, Suku wa ku upa vofeka [Yegito], yu.” (Etu. 32:1, 4) Noke, va fetika oku fendela ociñumañuma caco loku eca ovilumba, kuenje va popia vati: ‘Va kala oku lingila Yehova ocipito.’ Eci Yehova a mola ovina viaco, wa sapuila Mose hati: “Va [yapuka lonjanga] vonjila nda va lekisa oku endelamo.” (Etu. 32:5, 6, 8) Omo liaco, va Isareli ka va tẽlisile ohuminyo va lingile ku Suku.​—Ate. 30:2.

KUA VOKIYIWA OLOHUMINYO VIVALI

13. Ohuminyo yipi Suku a lingile ku Soma Daviti, kuenda tua kũlĩha ndati okuti, ohuminyo yaco yi tiamisiwila Kombuto ya likuminyiwa?

13 Vokuenda kuviali wa Soma Daviti, Yehova wa linga vali olohuminyo vikuavo vivali, oco vi kuatise omanu vosi va yongola oku pokola kokuaye. Catete, wa likuminyile ku Daviti hati, uviali waye u kala otembo ka yi pui. (Osa. 89:35, 36; 132:11, 12) Uvangi waco u lekisa okuti, Ombuto ya likuminyiwa, yeya oku tukuiwa hati: ‘Omõla wa Daviti.’ (Mat. 1:1; 21:9) Omo liaco, Daviti wa lekisa umbombe poku tukula ombuto yaco ya likuminyiwa hati, “Ñala” yaye, momo Kristu weya oku tambula ocikele cimue ca velapo.​—Mat. 22:42-44.

14. Ohuminyo yipi Yehova a linga yatiamẽla Kombuto ya likuminyiwa, kuenda tu kuatisiwa ndati lombuto yaco?

14 Cavali, Yehova wa sapuila Daviti hati, Ombuto ya likuminyiwa yi ka linga Osoma, kuenda yi ka kala Ocitunda ca Velapo oco ci kuatise omanu. Ko Isareli, ovitunda lolosoma, via enda oku nõliwa kapata a litepa. Ovitunda via enda oku tunda kepata lia va Lewi, pole, olosoma, via enda oku nõliwa kepata lia Yuda. Daviti wa lombolola eci catiamẽla kosoma ya laikele oku viala poku popia hati: ‘Yehova wa popia la cime cange hati: Tumãla kondio yange toke hu lingila ovanyãli vove ociliatelo cove. Yehova wa linga ohuminyo kuenda o yi tẽlisa, momo wa popia hati: Ove o linga ocitunda oloneke ka vi pui, ndeci Melikicedeke a linga.’ (Osa. 110:1, 4) Ocitumasuku eci, ci kasi oku tẽlisiwa koloneke vilo, momo Yesu Kristu okuti eye Ombuto ya likuminyiwa, o kasi oku viala kilu. Eye wa lingavo Ocitunda Cinene, kuenda o kasi oku kuatisa omanu vana va likekembela, oco va kuate ukamba la Suku.​—Tanga Va Heveru 7:21, 25, 26.

‘VA ISARELI YOKALIYE YA SUKU’

15, 16. (a) Apata api avali a va Isareli a tukuiwa Vembimbiliya? Koloneke vilo, epata lipi li kasi oku sumũlũisiwa la Suku? (b) Onumbi yipi Yesu a eca kolondonge viaye yatiamẽla koku linga ohuminyo?

15 Omo okuti va Isareli va likala Yesu Kristu, va nyõla ukamba wavo la Suku, kuenje, va pumba elavoko liavo lioku kala ‘olosoma kuenda ovitunda.’ Yesu wa sapuila asongui va va Yudea hati: “Usoma wa Suku upiwa kokuene kuenje weciwa kofeka yima apako awo.” (Mat. 21:43) Ofeka yaco yokaliye, ya sokiyiwa ko Pendekoste yunyamo wa 33 K.K., eci espiritu lia Suku lia wila kueci ci soka 120 kolondonge via Yesu via kala ko Yerusalãi. Kuenje, omanu valua va tunda kolofeka viosi, va li kongelavo kepata lia ‘va Isareli ya Suku.’​—Va Gal. 6:16.

16 Ndaño va Isareli yosimbu va liwekapo oku pokola, pole, va Isareli yokaliye ya Suku, va kasi oku amamako lepokolo liavo. Ovo, va pokola kocihandeleko va tambula ku Suku coku linga ohuminyo. Momo, ohuminyo va lingile, ya nyõleha kotembo Yesu a kala palo posi, eci omanu va kakatelele kovina ka vi kuete esilivilo. (Mat. 23:16-22) Yesu wa sapuila olondonge viaye hati: ‘Ku ka linge ohuminyo yimue yesanda. Oku popia kuene ku linge nda oco, oco; nda hacoko, hacoko. Cosi ci pitahãla ovina evi ca tunda kevĩho.’​—Mat. 5:34, 37.

Yehova wa siata oku tẽlisa olohuminyo viaye

17. Apulilo api tu ka konomuisa vocipama ci kuãimo?

17 Anga hẽ ka ca sungulukile oku linga ohuminyo olonjanja viosi? Nye ca kongela volondaka vietu viokuti, nda Oco, Oco? Apulilo ava, tu ka a konomuisa vocipama ci kuãimo. Osimbu tu amamako oku sokolola Ondaka ya Suku, tu vetiyiwa oku lekisa epokolo ku Yehova. Nda tua ci linga, tu ka tambula asumũlũho ka a pui, Yehova a tu likuminya.