Skip to content

Skip to table of contents

Koʼalia lia-loos no kumpre ita-nia liafuan

Koʼalia lia-loos no kumpre ita-nia liafuan

“Imi sei koʼalia hanesan neʼe: Nuneʼe, nuneʼe; la nuneʼe, la nuneʼe.”—MT 5:37.

1. Saida mak Jesus hatete kona-ba jura? Tanbasá?

BAIBAIN, ema kristaun neʼebé loos la presiza jura katak buat neʼebé sira koʼalia mak loos. Sira halo tuir deʼit Jesus nia mandamentu, neʼebé dehan: “Imi sei koʼalia hanesan neʼe: Nuneʼe, nuneʼe; la nuneʼe, la nuneʼe.” Jesus nia liafuan neʼe hatudu katak ita presiza koʼalia lia-loos no kumpre ita-nia liafuan. Foin antes Jesus hatete ida-neʼe, nia dehan: “Imi labele jura kona-ba buat naran ida.” Nia hatete hanesan neʼe tanba ema barak iha toman atu jura maski sira la hanoin atu kumpre buat neʼebé sira hatete. Se ema ida jura katak nia sei halo buat ruma maibé nunka halo, ida-neʼe hatudu katak ema seluk la bele tau fiar ba nia no nia halo tuir “ida neʼebé aat” nia hahalok.—Lee Mateus 5:33-37.

2. Tanbasá mak iha situasaun balu la sala atu halo juramentu?

2 Maibé Jesus nia liafuan neʼe la dehan katak sempre sala atu jura kona-ba buat ruma. Hanesan ita aprende ona iha lisaun uluk, Maromak Jeová no ninia atan Abraão halo juramentu kona-ba buat neʼebé importante. No mós, tuir Maromak nia Ukun-Fuan, iha situasaun balu neʼebé ema ida tenke halo juramentu hodi bele rezolve problema. (Êx 22:10, 11; Núm 5:21, 22) Tan neʼe, ema kristaun mós dala ruma presiza halo juramentu kuandu atu koʼalia buat ruma iha tribunál. Karik iha mós situasaun seluk neʼebé ema kristaun presiza halo juramentu hodi hatudu katak nia sei halo buat neʼebé nia hatete ka buat neʼebé nia koʼalia mak loos hodi rezolve problema ruma. Iha Jesus nia tempu, kuandu amlulik boot iha tribunál Sinédriu haruka Jesus atu halo juramentu atu hatán ho loloos, Jesus la kontra ida-neʼe. (Mt 26:63, 64) Maibé tuir loloos, Jesus la presiza halo juramentu tanba nia sempre koʼalia lia-loos. Maski nuneʼe, hodi fó-hatene ba ema seluk katak buat neʼebé nia koʼalia mak tebes duni, dala barak nia dehan: “Tebes, tebes, haʼu dehan ba imi.” (Joao 5:24; 13:16, 20, 21, 38) Iha lisaun neʼe, ita sei aprende liután husi Jesus, apóstolu Paulo, no ema seluk nia ezemplu, neʼebé kumpre duni sira-nia liafuan.

JESUS NIA EZEMPLU

3. Liuhusi orasaun, Jesus promete ba Maromak atu halo saida? Oinsá mak ninia Aman hatán ba orasaun neʼe?

3 “Maromak, . . . haʼu mai atu halo tuir Ita-nia hakarak.” (Ebr 10:7) Liuhusi orasaun, Jesus promete ba Maromak atu halo buat hotu neʼebé hakerek nanis kona-ba Bei-Oan neʼebé promete nanis ona, inklui mós husik Satanás atu “hakanek ninia ain-tuban”. (Gên 3:15) Ema ida nunka fó ninia an atu lori responsabilidade boot hanesan neʼe. Jeová hatán ba Jesus nia orasaun neʼe hodi hatudu katak nia tau fiar tomak ba ninia Oan maski nia la haruka Jesus atu halo juramentu atu kumpre ninia liafuan.—Lc 3:21, 22.

4. Jesus halo saida deʼit hodi kumpre ninia liafuan?

4 Jesus sempre kumpre ninia liafuan hodi la husik buat ida atu hanetik nia atu halo serbisu neʼebé ninia Aman fó ba nia. Nia nafatin haklaken lia-foun diʼak kona-ba Maromak nia Ukun no ajuda ema hotu neʼebé Maromak dada atu tuir nia. (Joao 6:44) Bíblia mós hatudu katak Jesus kumpre ninia liafuan, hodi dehan: “Maromak nia promesa hotu, hetan sira-nia ‘loos’ iha [Jesus].” (2 Kor 1:20) Sin, Jesus hatudu ezemplu diʼak liu hodi halo tuir buat neʼebé nia promete ba ninia Aman. Agora, mai ita koʼalia kona-ba ema ida neʼebé hakaʼas an atu halo tuir Jesus nia ezemplu.

APÓSTOLU PAULO KUMPRE NINIA LIAFUAN

5. Apóstolu Paulo hatudu ezemplu diʼak saida mai ita?

5 “Haʼu sei halo saida, Naʼi?” (Apos 22:10) Ida-neʼe mak Saul nia liafuan kuandu nia haree vizaun ida neʼebé Jesus hatete ba nia atu labele fó-terus tan ba ema kristaun sira. Ikusmai, Saul arrepende an, hetan batizmu, no simu knaar espesiál atu haklaken kona-ba Jesus ba nasaun oioin. Husi tempu neʼebá, Saul neʼebé ikusmai sai apóstolu Paulo, nia bolu nafatin Jesus nuʼudar “Naʼi”, no sempre halo tuir Jesus. (Apos 22:6-16; 2 Kor 4:5; 2 Tim 4:8) Paulo la hanesan ho ema seluk neʼebé bolu Jesus nuʼudar “Naʼi” maibé la halo tuir. Ba ema hanesan neʼe, Jesus hatete: “Tansá imi bolu haʼu ‘Naʼi, Naʼi’, maibé la halo tuir buat neʼebé haʼu hateten?” (Lc 6:46) Jesus hakarak ema hotu neʼebé simu nia nuʼudar sira-nia Naʼi atu kumpre sira-nia liafuan hanesan apóstolu Paulo.

6, 7. (a) Tanbasá mak Paulo troka ninia planu kona-ba vizita Korinto? Tansá mak sala atu ema hatete katak sira la bele tau fiar ba Paulo? (b) Ita-nia haree kona-ba irmaun sira neʼebé iha knaar atu tau matan ba kongregasaun tenkesér oinsá?

6 Paulo haklaken ho laran-manas iha Ásia Menór no iha Europa hodi harii kongregasaun barak iha fatin oioin no depois bá vizita sira. Dala ruma, Paulo mós hasoru situasaun neʼebé nia presiza jura katak buat neʼebé nia hakerek mak loos. (Gal 1:20) Porezemplu, kuandu ema kristaun balu iha sidade Korinto hatete katak sira la bele tau fiar ba Paulo, nia defende ninia an hodi hatete: “Nuʼudar Maromak la bosok, ami-nia liafuan ba imi laʼós ‘loos’ no ‘lae’ dala ida deʼit.” (2 Kor 1:18) Iha tempu neʼebá, Paulo husik ona sidade Éfeso no halo viajen liuhusi Masedónia atu bá Korinto. Foufoun, ninia planu mak atu fila kedas ba Korinto antes atu bá Masedónia. (2 Kor 1:15, 16) Maibé, Paulo presiza troka ninia planu. Situasaun hanesan neʼe bele akontese mós ho irmaun sira neʼebé iha knaar atu vizita kongregasaun sira ohin loron. Sira la troka planu ho razaun neʼebé ladún importante ka tanba sira hanoin sira rasik nia diʼak, maibé tanba emerjénsia ruma mosu. Kuandu Paulo troka ninia planu no deside atu la bá kedas Korinto, nia halo nuneʼe tanba hanoin kongregasaun iha Korinto nia diʼak. Oinsá?

7 Kuandu Paulo iha Éfeso, nia rona katak kongregasaun iha sidade Korinto iha problema balu, hanesan sira la iha unidade no husik ema iha kongregasaun halo sala-foʼer. (1 Kor 1:11; 5:1) Atu hadiʼa situasaun neʼe, Paulo fó konsellu makaʼas ba sira liuhusi ninia karta primeiru ba kongregasaun iha Korinto. Tuirmai, nia deside atu la bá kedas Korinto hodi saʼe ró tanba nia hakarak fó tempu balu ba sira atu halo tuir ninia konsellu antes nia bá vizita sira. Se halo hanesan neʼe, sira bele hetan laran-manas liután kuandu nia vizita sira. Tan neʼe, iha Paulo nia karta segundu ba Korinto, nia hakerek katak ho razaun ida-neʼe mak nia troka ninia planu, hodi dehan: “Haʼu husu Maromak atu sai haʼu-nia sasin hasoru haʼu, katak haʼu lakohi fó todan ba imi [“haʼu lakohi halo imi sente la diʼak”, MF] mak haʼu seidauk bá Korinto.” (2 Kor 1:23) Ita lakohi sai hanesan ema neʼebé kritika Paulo. Duké halo nuneʼe, ita tenke hatudu respeitu ba irmaun sira neʼebé iha knaar atu tau matan ba kongregasaun. Tuir loloos, ita presiza halo tuir Paulo nia ezemplu, hanesan nia halo tuir Kristu nia ezemplu.—1 Kor 11:1; Ebr 13:7.

EZEMPLU DIʼAK SELUK

8. Ezemplu diʼak saida mak Rebeca hatudu mai ita?

8 “Haʼu prontu atu bá.” (Gên 24:58) Rebeca hatete hanesan neʼe kuandu ninia inan no maun mak husu se nia prontu atu kaben ho Abraão nia oan, Isaac. Atu sai Isaac nia feen, nia tenke husik ninia uma iha loron neʼebá kedas no laʼo rai dook kilómetru 800 liu hamutuk ho ema neʼebé nia seidauk koñese. (Gên 24:50-58) Rebeca kumpre duni ninia liafuan hodi sai Isaac nia feen neʼebé diʼak no serbí Maromak ho laran-metin. Husi tempu neʼebé Rebeca kaben ho Isaac, iha ninia moris tomak nia hela iha tenda nuʼudar ema estranjeiru iha rai neʼebé Maromak promete. Tanba Rebeca hatudu laran-metin, Maromak fó bensaun ba nia hodi sai beiʼala ba Jesus Kristu nuʼudar Bei-Oan neʼebé promete nanis ona.—Ebr 11:9, 13.

9. Oinsá mak Rut kumpre ninia liafuan?

9 “Lae, ami sei bá hamutuk ho Ita atu fila fali ba Ita-nia povu.” (Rute 1:10) Feto-faluk rua neʼebé husi rai-Moab, Rut no Orpa, hatete beibeik liafuan neʼe ba sira-nia banin-feto, Noemi, neʼebé mós faluk ona, kuandu nia atu husik rai-Moab hodi fila fali ba Belém. Ikusmai, tanba Noemi husu sira beibeik, Orpa bá fali ninia rai. Maibé, Rut kumpre ninia liafuan neʼe. (Lee Rute 1:16, 17. *) Rut hatudu laran-metin ba Noemi hodi husik ninia família no relijiaun falsu iha rai-Moab. Tanba nia adora Jeová ho laran-metin toʼo mate, Jeová mós fó bensaun ba nia hodi sai feto ida husi feto naʼin-lima neʼebé livru Mateus temi iha lista kona-ba Kristu nia beiʼala.—Mt 1:1, 3, 5, 6, 16.

10. Ita aprende saida husi Isaías nia ezemplu?

10 “Haʼu mak neʼe! Haruka haʼu bá.” (Isa 6:8) Antes Isaías hatete liafuan neʼe, nia haree vizaun ida neʼebé hatudu Jeová tuur iha Ninia kadunan. Kuandu Isaías hateke hela ba vizaun neʼe, nia rona Jeová dehan: “Sé mak haʼu sei haruka, no sé mak sei bá atu reprezenta ami?” Jeová hakarak ema ruma atu lori mensajen ba ninia povu neʼebé la halo tuir nia. Isaías hatán hodi simu knaar neʼe, no nia kumpre duni ninia liafuan. Durante tinan 46 liu, nia serbí nuʼudar Maromak nia profeta no lori mensajen kastigu nian ba Ninia povu neʼebé ulun-toos no nia mós fó-hatene ba sira katak Maromak sei lori sira atu fila fali ba adorasaun neʼebé loos.

11. (a) Tanbasá mak importante duni atu kumpre ita-nia liafuan? (b) Bíblia mós temi ezemplu aat saida deʼit neʼebé sai nuʼudar avizu mai ita?

11 Tanbasá mak Jeová haruka ema atu hakerek ezemplu hanesan neʼe iha Bíblia laran? No tanbasá mak importante duni atu kumpre ita-nia liafuan? Tanba Bíblia fó avizu katak ema neʼebé ho neon la kumpre buat neʼebé nia promete ona, ema neʼe “soʼi mate”. (Rom 1:31, 32) Bíblia mós konta istória kona-ba ema neʼebé koʼalia bosok no ema neʼebé la kumpre buat neʼebé sira promete, hanesan Faraun iha rai-Egiptu, Liurai Zedequias iha nasaun Judá, no Ananias ho Safira. Ikusmai, sira hotu hetan rezultadu aat husi sira-nia hahalok, no ida-neʼe sai nuʼudar avizu mai ita.—Êx 9:27, 28, 34, 35; Eze 17:13-15, 19, 20; Apos 5:1-10.

12. Atu koʼalia lia-loos no kumpre ita-nia liafuan, ita presiza halo saida?

12 Tanba ita moris iha “loron ikus sira”, mundu neʼe nakonu ho ema neʼebé la hatudu laran-metin no mós ema neʼebé “halo hahalok diʼak relijiaun nian iha liʼur, maibé iha laran . . . hewai relijiaun nia kbiit loloos”. (2 Tim. 3:1-5) Tan neʼe, ita presiza kuidadu atu la ransu ho ema hanesan neʼe. Duké halo nuneʼe, ita presiza ransu beibeik ho ema neʼebé sempre hakaʼas an atu koʼalia lia-loos no kumpre sira-nia liafuan.—Ebr 10:24, 25.

PROMESA NEʼEBÉ IMPORTANTE LIU HOTU

13. Saida mak promesa importante liu hotu neʼebé ema kristaun ida halo iha ninia moris?

13 Promesa importante liu hotu neʼebé ema ida halo iha ninia moris mak dedikasaun ba Maromak. Ema neʼebé hakarak sai Jesus nia dixípulu, nia iha oportunidade ba dala tolu atu fó sai ninia hakarak neʼe. (Mt 16:24) Kuandu katuas kristaun naʼin-rua koʼalia ho ema neʼebé hakarak sai haklaken-naʼin, sira husu: “Ita hakarak duni atu sai Testemuña ba Jeová ka lae?” Tuirmai, kuandu ema neʼe laʼo ba oin iha lia-loos no hakarak hetan batizmu, katuas sira koʼalia ho nia no husu: “Ita dedika tiha Ita-nia an ba Maromak Jeová liuhusi orasaun ka lae?” Ikusmai, iha loron atu hetan batizmu, irmaun neʼebé hatoʼo diskursu husu: “Hodi fiar ba Jesus Kristu nia sakrifísiu, Ita hakribi ka arrepende Ita-nia sala no dedika tiha ona Ita-nia an ba Maromak Jeová atu halo ninia hakarak ka lae?” Iha ema barak nia oin, sira neʼebé atu hetan batizmu dehan “Sin” hodi promete atu serbí Maromak ba nafatin.

14. Pergunta saida deʼit mak ita presiza husu beibeik ba ita-nia an?

14 Maski ita foin hetan batizmu ka serbí Jeová tinan barak ona, ita hotu presiza husu beibeik ba ita-nia an: “Haʼu halo tuir Jesus nia ezemplu hodi kumpre nafatin haʼu-nia promesa ba Jeová ka lae? Haʼu halo tuir nafatin Jesus nia mandamentu atu tau uluk serbisu haklaken no hanorin ema iha haʼu-nia moris ka lae?”—Lee 2 Korinto 13:5.

15. Iha situasaun saida deʼit mak ita presiza kumpre ita-nia liafuan?

15 Atu kumpre ita-nia dedikasaun ba Maromak, ita mós presiza kumpre promesa importante seluk neʼebé ita halo iha ita-nia moris. Porezemplu, se ita kaben ona, ita tenke halo tuir ita-nia juramentu atu hadomi nafatin ita-nia kaben. Se ita asina kontratu ruma, ka prenxe formuláriu atu halaʼo knaar ruma iha Maromak nia organizasaun, ita presiza halo tuir buat neʼebé ita promete ona. Se ema ruma neʼebé moris simples mak konvida ita atu han hamutuk no ita hatán ona atu bá, ita presiza kumpre buat neʼebé ita promete maski ita hetan fali konvite husi ema seluk no sente katak neʼe diʼak liu. No mós, iha serbisu haklaken, se ita promete atu vizita fali ema ruma, ita presiza kumpre ita-nia liafuan, no Jeová sei haraik bensaun ba ita-nia serbisu neʼe.—Lee Lucas 16:10.

AJUDA HUSI ITA-NIA LIURAI NO AMLULIK BOOT

16. Saida deʼit mak ita presiza halo se dala ruma ita la kumpre ita-nia liafuan?

16 Bíblia hatete katak nuʼudar ema sala-naʼin, “ita hotu halo sala barak”, liuliu kona-ba buat neʼebé ita koʼalia. (Tgo 3:2) Entaun, saida deʼit mak ita presiza halo se dala ruma ita la kumpre ita-nia liafuan? Iha Maromak nia Ukun-Fuan, Jeová fó dalan ba ema Israel neʼebé “koʼalia hodi la hanoin” atu sira bele hetan laran-sadiʼa ka perdua. (Lev 5:4-7, 11) Nuneʼe mós ho ema kristaun ohin loron. Se ita fó sai ba Jeová kona-ba buat neʼebé ita la kumpre, nia sei hatudu laran-sadiʼa no fó perdua ba ita liuhusi ita-nia Amlulik Boot, Jesus Kristu. (1 Joao 2:1, 2) Maibé atu Jeová nafatin simu ita, ita presiza hatudu katak ita arrepende an duni. Porezemplu, ita labele sai toman atu promete kona-ba buat ruma maibé la halo tuir. No ita mós presiza hakaʼas an atu hadiʼa problema neʼebé ita kria tanba ita la kumpre ita-nia liafuan. (Prov 6:2, 3) Klaru katak ita presiza hanoin didiʼak uluk antes ita promete atu halo buat neʼebé ita la bele kumpre.—Lee Eclesiastes 5:2. *

17, 18. Jeová nia atan hotu neʼebé hakaʼas an atu kumpre sira-nia liafuan sei hetan futuru saida?

17 Jeová nia atan hotu neʼebé hakaʼas an atu kumpre sira-nia liafuan sei hetan futuru neʼebé kapás tebes. Ema kose-mina naʼin-144.000 sei moris hiʼas fali iha lalehan no ukun hamutuk ho Jesus ba tinan rihun ida. (Apok 20:6) Ema rihun ba rihun sei moris iha mundu foun no hetan ajuda atu iha isin no neon neʼebé perfeitu iha Jesus nia Ukun okos.—Apok 21:3-5.

18 Kuandu Jesus nia Ukun ba Tinan Rihun Ida sei ramata, Maromak sei husik Satanás atu koko ema ba dala ikus. No sira neʼebé laran-metin nafatin sei hela iha mundu neʼebé ema hotu sempre tau fiar ba malu. (Apok 20:7-10) Iha tempu neʼebá, ema hotu sei koʼalia lia-loos no kumpre buat neʼebé sira promete. Sin, sira hotu sei halo tuir ho loloos ezemplu husi ita-nia Aman Jeová, “Maromak lia-loos nian”.—Sal 31:5.

^ par. 9 Rute 1:16, 17: “16 No Rut hatete: ‘Labele obriga haʼu atu husik Ita, atu fila fali hodi la laʼo hamutuk tan ho Ita; iha neʼebé Ita bá haʼu sei bá, no iha neʼebé Ita toba iha kalan haʼu mós sei toba. Ita-nia povu sei sai haʼu-nia povu, no Ita-nia Maromak, haʼu-nia Maromak. 17 Iha neʼebé Ita mate haʼu mós sei mate, no iha neʼebá mak ema sei hakoi haʼu. Husik Jeová fó kastigu mai haʼu no liután ida-neʼe, se karik laʼós mate mak haketak haʼu husi Ita.’”

^ par. 16 Eclesiastes 5:2: “Keta lalais atu koʼalia husi ó-nia ibun; no kona-ba ó-nia laran, keta ansi atu fó sai liafuan ida iha Maromak neʼebé loos nia oin. Tanba Maromak neʼebé loos iha lalehan, maibé ó iha rai. Tan neʼe mak ó-nia liafuan tenkesér uitoan deʼit.”