Koleleya Movitateka vio Hono Nomutima Wakola

“Huku oe otyiholamo tyetu nononkhono mbetu. Ombatelo imoneka liwa pononkhumbi.”—SALMO 46:1.

OKUTI UPONDOLA OKUKUMBULULA?

Inkha katuhande ovipuka ovivi viomuenyo vitusoyese, oityi tupondola okulinga?

Omahunga patyi tuna okukala nomutima wakola?

Ombatelo patyi Jeova etuavela opo tukale nomutima wakola?

1, 2. Ovitateka patyi ovanyingi vakala navio, mahi oityi ovaumbili va Huku vahanda?

 TUKAHI momuvo wovitateka. Oohi yeyula oviponga. Ovinimawe, notupia, nefindya, novipepe ovinene, vikahi nokumonesa ovanthu ononkhumbi. Tupu, ovitateka mombunga, novitateka ovikuavo tuna, vikahi nokuetesa owoma, notyiho. Otyili okuti “omuvo novitateka viuhulukila” atuho.—Eclesiastes 9:11.

² Ovanthu va Huku vatualako okumuumbila nehambu momivo ovio viepuiya. Nongotyo tuhanda okukala tyafuapo opo tukoleleye movitateka ovikuavo vipondola okumoneka putyina onthyulilo youye uno ikahi popepi. Oñgeni matutualako nokuumbila Huku nehambu tyina tuuhulukilwa novipuka ovivi? Oityi matyitukuatesako okukala nomutima wakola?

LILONGESILA KUVANA VAKALELE NOMUTIMA WAKOLA

3. Ngetyi tyapopiwa mu Romanos 15:4, oityi matyitupameka tyina tuna ovitateka ovinene?

³ Namphila ovanthu ovanyingi hono vena vali ovitateka, oko vikahiale tunde kohale. Tutalei etyi tupondola okulilongesila kovaumbili vamwe va Huku vokohale vakalele nomutima wakola mononkhalelo mbepuiya.—Romanos 15:4.

4. David wakoleleya movitateka patyi, iya oityi tyemukuatesileko?

⁴ Soka kuetyi tyaendele na David. Ohamba Saulu yahandele okumuipaa, onondyale mbae mbemulwisa, iya nthiki imwe avatyindi alo umwe ovakai vae. Vamwe pomafualali ae, nombunga yae muene, nomapanga ae vemupakulile. Iya pamwe ankho usoya. (1 Samuel 18:8, 9; 30:1-5; 2 Samuel 17:1-3; 24:15, 17; Salmo 38:4-8) Ombimbiliya ipopia okuti David wamuene unene ononkhumbi mokonda yovitateka ovio. Mahi, ovipuka  ovio kavianyonene oupanga wae na Jeova. Nekolelo enene, wati: “Jeova oe otyiholamo tyapama tyomuenyo wange. Olie mantheketesa?”—Salmo 27:1; tanga Salmo 27:5, 10.

5. Oityi tyakuatesileko Abraiau na Sara okukoleleya movitateka?

⁵ Abraiau na Sara vakalele monohinge omuenyo wavo auho ngatyina onongendi motyilongo ankho vehei. Omuenyo wavo pamwe ankho kawapepukile. Mongeleka, ovo ankho vamona emone mokonda yondyala, noundyale wovilongo ankho vikahi popepi navo. (Gênesis 12:10; 14:14-16) Oityi tyevekuatesako okukoleleya? Ondaka ya Huku itutolela okuti Abraiau “ankho ukevelela epundaumbo lina elisesu liotyotyili, lialingwa nokuatungwa na Huku.” (Hebreus 11:8-10) Abraiau na Sara kavayekele ovitateka vivepole ehambu, anthi, apeho ankho vasoka kuetyi Jeova evelaa.

6. Oñgeni tupondola okuhetekela Job?

⁶ Job wamuene emone enene. Soka oñgeni elitehela etyi ovipuka aviho momuenyo wae ankho vikahi nokueenda omapita. (Jó 3:3, 11) Tupu, ankho ketyii omokonda yatyi ovipuka ovio aviho vikahi nokumumonekela. Nongotyo, nalumwe asoyele. Watuaileko noukuatyili wae, nekolelo mu Huku. (Tanga Jó 27:5.) Oyo ongeleka ongwa pala onthue!

7. Ovitateka patyi Paulu akalele navio pokuumbila Huku? Oityi tyemukolesa omutima opo atualeko?

⁷ Tupu, tala ongeleka ya apostolu Paulu. Wakalele ‘moviponga mepundaumbo, moluhandya, nomelunga.’ Oe wapopia konthele ‘yondyala, nohunga, noutalala, nokuhena omuvalo.’ Tupu Paulu wapopia okuti mokonda owato omu ankho ekahi yateka, vakalele otyinthiki tyike notyitenya tyike melunga. (2 Coríntios 11:23-27) Namphila ankho omuenyo wae ukahi motyiponga, watuaileko notyituwa otyiwa. Etyi vahandele okumuipaa mokonda yokuumbila Huku, wati: “Otyo tyaenda opo tukale nonthumbi, hakuonthueko, mahi ku Huku ututilisa vokuankhia. Oe wetuyovola iya meketuyovola.” (2 Coríntios 1:8-10) Ha aveho ovanthu vakalele novitateka Paulu akala navio. Mahi, ovanyingi puonthue pamwe tulitehelela nga Paulu, moluotyo ongeleka yae yokukola omutima ipondola okutupameka.

UHASOYE MOKONDA YOVITATEKA

8. Oñgeni ovitateka hono vitukalesa? Popiapo ongeleka.

⁸ Ouye hono weyula oviponga, novitateka ovikuavo vilingisa ovanthu ovanyingi okusoka okuti ovitateka viavo ovinene unene ine ovinyingi unene. Alo umwe Ovakristau vamwe vasoka ngotyo. Lani, a nomulume wae ko Austrália ankho vahambukwa unene novilinga viavo viomuvo auho, wati, etyi ondotolo yamphopila okuti ndyina ouvela mevele utiwa câncer, andyihanunuka unene. Wati, “onkhalelo yokuhakula ouvela oo, yambelesa unene iya andyikala tyehena ehambu.” Tupu, ankho una okuyunga omulume wae watandua momuongo. Inkha tuvasiwa motyitateka ngotyo, oityi matulingi?

9, 10. (a) Katupondola okuyeka Satanasi alinge tyi? (b) Oityi matyitukuatesako okukoleleya “mononkhumbi ononyingi” mbapopiwa mu Atos 14:22?

⁹ Tyina ovipuka ovivi vitumonekela, tuesukisa okuhinangela okuti Satanasi ukahi nokuovola okunyona ekolelo lietu, nokutupola ehambu. Mahi, tuehemuyekei etyilinge. Provérbios 24:10 yati: “Walekesa okuti wasoya monthiki yononkhumbi? Ononkhono mbove mambutepuluka.” Inkha tusokolola konongeleka Mbombimbiliya, ngombu tuapopia pombanda, matukala nomutima wakola tyina tuamavasiwa novitateka.

¹⁰ Tupu otyiwa okuhinangela okuti katutyivili okutetulula ovitateka aviho. Tyotyili, tupondola okukevela okukala navio.  (2 Timóteo 3:12) Atos 14:22 itupopila okuti: “Tuna okunyingila mouhamba wa Huku nononkhumbi ononyingi.” Tuhayekei ovitateka vitusoyese, mahi tusokei kuvio ngatyina omphitilo yokulekesa okuti tuna ekolelo liokuti Huku una epondolo liokutukuatesako.

11. Inkha katuhande ovipuka ovivi viomuenyo wetu vitusoyese, oityi tupondola okulinga?

¹¹ Tuesukisa okutualako okusoka kovipuka oviwa. Ondaka ya Huku itupopila okuti: “Omutima wehambu ukalesa nawa otyipala, anthi, mokonda yomuihamo komutima, omunthu uliunga.” (Provérbios 15:13) Onondotolo mbaimbuka okuti otyipuka tyimwe tyipondola okukuatesako omunthu okuveluka, okusoka okuti makala nawa. Ovikando ovinyingi, inkha omunthu unwa opilula yahahakula ouvela wae mahi asoko okuti maimukuatesako, oe melitehelela nawa. Mahi inkha omunthu uvela, usoka okuti onopilula mambumulingi omapita, melitehelela umwe ngoti ukahi nokunkhinduka. Onongeleka ombo mbulekesa okuti inkha apeho tusoka kovipuka tuhevili okupilulula, matusoyo. Tupandulei Jeova utuavela ombatelo yotyotyili. Alo umwe momivo viovitateka, oe metupameka Nondaka yae, nombatelo yovakuatate, nospilitu sandu opo ituavele ononkhono. Okusoka kovipuka ovio, matyituhambukiswa. Uhasoke kovipuka vihekahi nokueenda nawa momuenyo wove, mahi linga ononkhono opo ukoleleye mu kese tyitateka, nokusoka vala kovipuka oviwa una.—Provérbios 17:22.

12, 13. (a) Oityi tyakuatesileko ovaumbili va Huku okukoleleya etyi vauhulukilwa noviponga? Popiapo ongeleka. (b) Oñgeni ovitateka vitukuatesako okuimbuka etyi tyakolela vali momuenyo?

¹² Mononthiki mbuno, kovilongo vimwe kuaenda oviponga ovinene. Tyotyili, ovakuatate ovanyingi movilongo ovio vakoleleya, namphila otyo ankho tyahapepukile. Konthyimbi yo 2010, kuaenda otyinimawe otyinene mo Chile tyahanyauna onondyuo, novipuka viovakuatate vetu. Vamwe vakala tyehena ovilinga. Mahi, namphila vapita movitateka ovio, ovakuatate vatualako okuundapa nombili movilinga via Jeova. Samuel, nae eumbo liae liahanyaunuapo, wati: “Mokueenda kuononkhumbi ombo, ame nomukai wange, nalumwe tuayekelepo okuenda komaliongiyo, nomovilinga viokuivisa. Ndyitavela okuti okutyiliya okuenda komaliongiyo tyetukuatesako opo tuhalimbililwe.” Ovo novakuatate ovakuavo ovanyingi, kavayekele oviponga vivesoyese, mahi vatualako okuumbila Jeova nombili.

¹³ Mohanyi ya Tungonkhe yo 2009, kualoka ombila onene iya epundaumbo lio Manila, mo Filipina alikala mokati komeva. Omulume umwe omuhona wapeseka kovipuka ovinyingi, wapopia okuti efindya liaetela “ovitateka nononkhumbi ovanthu aveho, tyilinge ovahona na vana vahepa.” Otyo tyituhinangelesa elondolo lia Jesus, liati: “Pakei omalumono enyi keulu, kuhena ofwa nofulusu, kuna ovimphulu vihapondola okutemba nokuvaka.” (Mateus 6:20) Onombongo, novityuma vipondola okukota liwa-liwa, moluotyo ovanthu vayumba onthumbi kovipuka ovio, ovikando ovinyingi velivela. Otyiwa okupaka tete Jeova momuenyo wetu, mokonda tupondola okutualako okukala omapanga a Jeova katyisukisa oityi tyitumonekela!—Tanga Hebreus 13:5, 6.

OMAHUNGA TUNA OKUKALA NOMUTIMA WAKOLA

14. Omahunga patyi tuna okukala nomutima wakola?

¹⁴ Jesus ankho utyii okuti makukala ovitateka mokueenda kuomuvo wokuya kwae, mahi ati: “Muahakalei nowoma.” (Lucas 21:9) Tuna omahunga omawa okukala nomutima wakola mokonda Ohamba yetu Jesus Kristu na Jeova, Omutungi wouye auho, vekahi nokutukuatesako. Paulu wapamekele Timoteo okuti: “Huku ketuavelele otyituwa tyokukala nowoma, anthi  wetuavela ononkhono, nohole, nonondunge onongwa.”—2 Timóteo 1:7.

15. Oityi ovaumbili vamwe va Huku vapopile konthele yonthumbi yavo mwe? Oñgeni tupondola okukola omutima ngavo?

¹⁵ Ombimbiliya itutolela etyi ovaumbili vamwe va Huku vapopia konthele yonthumbi yavo mwe. David wati: “Jeova ononkhono mbange, nondyakulilo. Omutima wange uyumba onthumbi kwe, iya ame ndyikuatesuako, moluotyo omutima wange uhambukwa.” (Salmo 28:7) Paulu walekesa onthumbi yapama, ati: “Movipuka viatyo ovio aviho tukahi nokunkhimanekwa nawa-nawa, menyina liauna wokuetuhumba.” (Romanos 8:37) Etyi Jesus anoñgonoka okuti apa katutu makuatwa, nokuipawa, wapopia tyimwe tyalekesile nawa okuti una oupanga wapama na Huku. Wapopilile ono apostolu mbae okuti: “Hikahi andyike, mokonda Tate ukahi naame.” (João 16:32) Oityi ovaumbili ovo va Huku valekesa monondaka mbavo? Valekesa okuti vena onthumbi onene mu Jeova. Inkha tulilongesa okuyumba onthumbi mu Huku ngetyi tyalinga ovaumbili ovo, matukala nomutima wakola tyina tuvasiwa novitateka.—Tanga Salmo 46:1-3.

OUWA UTUNDILILA KOMBATELO HUKU ETUAVELA

16. Omokonda yatyi okulilongesa Ondaka ya Huku tyakolela pala onthwe?

¹⁶ Opo tukale nomutima wakola, tuna okuyumba onthumbi mu Jeova, ha muonthueko. Tyina tulilongesa apeho Ombimbiliya, tunoñgonoka Huku, nokulilongesa okumuyumba onthumbi. Omphange umwe waihamenua unene novitateka, wapopia oityi tyemukuatesako, wati: “Natanga ovikando ovinyingi, haunene ononthele mbumphameka.” Okuti tukahi nokulandula onondonga mbokulinga apeho elilongeso Liombimbiliya mombunga? Okulinga ngotyo matyitukuatesako okukala notyituwa tyomuhoneki wo no salmu wati: “Ame ndyihole unene ovitumino viove! Ndyisukalala navio onthiki aiho.”—Salmo 119:97.

17. (a) Onkhalelo patyi onkhuavo Jeova etukuatesako okukala nomutima wakola? (b) Oñgeni omahipululo omuenyo Wovakristau ekahi momikanda vietu ekukuatesako?

¹⁷ Omikanda viapolwa Mombimbiliya, onkhalelo yavali Jeova etukuatesako okukala nomutima wakola, mokonda vitulongesa konthele Yondaka yae, nokutukuatesako okumuyumba vali onthumbi. Ovakuatate ovanyingi vavasa omahipululo omuenyo Wovakristau mo Mutala Womulavi no Despertai! evekuatesako unene. Omphange umwe ko Asia una ouvela utiwa distúrbio bipolar do humor, wapamekua nehipululo atanga lipopia konthele yomukuatate umwe omisionaliu ankho nae una ouvela ngoo. Omphange wahoneka okuti: “Otyo tyankhuatesako okunoñgonoka ouvela wange, iya atyimphe ekevelelo.”

18. Omokonda yatyi tuesukisila okulinga apeho omalikuambelo?

 ¹⁸ Elikuambelo, onkhalelo yatatu Jeova etukuatesako. Elikuambelo lipondola okutukuatesako mu kese tyitateka. Apostolu Paulu walekesile oñgeni elikuambelo liakolela, etyi ati: “Muhakalei notyiho notyipuka natyike, mahi, muaviho, itei unene ku Huku nomalikuambelo kumwe nolupandu. Iya ombembwa ya Huku, ipona onondunge nomalusoke aeho, maiyungu omitima vienyi nomalusoke enyi, menyina lia Kristu Jesus.” (Filipenses 4:6, 7) Okuti tulikuambela apeho okuita ombatelo tyina tuvasiwa notyitateka tyepuiya? Alex, omukuatate umwe ko Grã-Bretanha ankho wasoya mokonda yovitateka ovinyingi momuenyo, wati: “Okupopia na Jeova melikuambelo, nokumutehelela tyina ndyitanga Ondaka yae, tyankhuatesako unene.”

19. Okuti okuenda komaliongiyo tyakolela?

¹⁹ Omaliongiyo, onkhalelo yakuana yakolela Jeova etukuatesako. Omuhoneki wo no salmu wahoneka okuti: “Neivaluka iya tupu ndyihanda okuenda kondyuo ya Jeova.” (Salmo 84:2) Nonthue tulitehelela ngotyo? Lani, wapopiua pombanda, wahangununa okuti okuenda komaliongiyo aeho, nokukala novakuatate no nomphange, tyakolela unene kwe. Wati: “Nanoñgonoka okuti inkha ndyihanda Jeova ankhuateseko, ndyina okuenda komaliongiyo.”

20. Oñgeni okuundapa movilinga viokuivisa tyitukuatesako?

²⁰ Ombatelo yatano, okuundapa nombili movilinga viokuivisa Ouhamba wa Huku. (1 Timóteo 4:16) Omphange umwe ko Austrália wapita movitateka ovinyingi, wati: “Ankho hihande vali okuivisa, mahi omukulu umwe weuaneno wankhonga ndyende nae. Andyiende. Jeova wankhuatesako, apeho ndyenda movilinga viokuivisa, ndyihambukwa unene.” (Provérbios 16:20) Ovanyingi vaimbuka okuti tyina vakuatesako vakuavo okukala nekolelo mu Jeova, nekolelo liavo muene lipama vali. Tyina valinga ngotyo, kavasoko vali kovitateka viavo, iya vatualako okusoka vala kovipuka viakolela vali.—Filipenses 1:10, 11.

21. Namphila tuna ovitateka, tupondola okukala nonthumbi patyi?

²¹ Jeova utuavela ovipuka ovinyingi vipondola okutukuatesako okukoleleya movitateka. Inkha tuyeka Jeova etukuateseko, matukala nehambu namphila tuna ovitateka. Tupu, matukala nomutima wakola inkha tusokolola konongeleka onongwa mbovaumbili va Huku, nokuvehetekela. Namphila hamwe tukala vali novitateka putyina onthyulilo youye uno ikahi popepi, tupondola okusoka nga Paulu watile: “Tupumuapo, mahi katunyimuako. . . . Katusoyo.” (2 Coríntios 4:9, 16) Nombatelo ya Jeova, tupondola okukoleleya movitateka vio hono nomutima wakola.—Tanga 2 Coríntios 4:17, 18.

[Onondaka Poutoi]

[Omapuko Elongeso]

[Olutalatu pefo 14]

Tyina uvasiwa novitateka, yumba onthumbi kombatelo Jeova ekuavela