Dlulela kokumunyethweko

Dlulela erhelweni leenhloko

Mumoya Onjani OwuBonisako?

Mumoya Onjani OwuBonisako?

‘Sengathi umusa weKosi uJesu Krestu ungaba nomoya eniwubonisako nina bantu.’—FILIM. 25.

1. Ngiliphi ithemba uPowula alitjhoko nekatlolela amakholwa akunye nawo?

UMPOSTOLI UPOWULA nekatlolela amakholwa akunye nawo, watjho ngokubuyelelweko bona unethemba lokobana uZimu noKrestu bazowuthokozela umoya egade utjengiswa mabandla. Ngokwesibonelo, nekatlolela beGalatiya wathi: ‘Sengathi umusa weKosi yethu uJesu Krestu ungaba nani noke, bazalwana. Ameni.’ (Gal. 6:18) Bekatjho ukuthini ngokuthi ‘umoya eniwubonisako’?

2, 3. (a) Nekasebenzisa ibizo elithi, ‘umoya,’ uPowula bekaqalisela kuphi ngesikhatheso? (b) Ngimiphi imibuzo esingazibuza yona malungana nomoya esiwutjengisako?

2 Ukusebenzisa kwakaPowula ibizo elithi ‘umoya’ endabeni le kuqaliselwe emandleni asebenzako asenza sitjho nofana senze izinto ngendlela ethileko. Omunye umuntu angaba nomusa, ocabangelako, onomoya ophasi, ophanako nolibalelanako. IBhayibhili ikhuluma kuhle ‘ngomoya omuhle nonokuthula’ nokuba ‘nomoya opholileko.’ (1 Pit. 3:4; IzA. 17:27) Ngakelinye ihlangothi, omunye umuntu angaba mumuntu otshimako, othanda izinto eziphathekako, okhubeka lula nofana onomoya wokuzibusa. Okumbi khulu, kunalabo abatjengisa umoya osilapheleko, wokungalaleli, ngitjho newokuvukela.

3 Ngalokho, uPowula nekasebenzisa amezwi anjengathi, ‘iKosi ayibe nomoya eniwubonisako,’ bekakhuthaza abanakwabo bona batjengise umoya ovumelana nentando kaZimu nobuntu obunjengebakaKrestu. (2 Thi. 4:22; funda kwebeKholose 3:9-12.) Namhlanjesi, senza kuhle ngokuzibuza: ‘Ngimuphi umoya engiwubonisako? Ngingawutjengisa njani ngokuzeleko umoya othabisa uZimu? Ngingayithuthukisa na indlela engisekela ngayo emoyeni omuhle otjengiswa libandla liloke?’ Ngokwesibonelo, esimini kasonobhlomu, ibhlomu ngalinye linendima eliyidlalako ebuhleni obuphazimulako obubonakala kiyo yoke isimu yamabhlomu lawo. Kghani “simabhlomu” angezelela ebuhleni bebandla? Ngokuqinisekileko, kufuze silwele ukuba njalo. Kwanje akhe sibone bona singenzani bonyana sitjengise umoya othabisa uZimu.

BALEKELA UMOYA WEPHASI

4. Uyini ‘umoya wephasi’?

4 ImiTlolo iyasitjela: “Asakamukeliswa umoya wephaseli, kodwana samukeliswe umoya ovela kuZimu.” (1 Kor. 2:12) Uyini ‘umoya wephasi’? Mumoya ofanako naloya ekukhulunywe ngawo kwebe-Efesu 2:2, ethi: ‘Ngesikhatheso benisathathekile nikhamba ngokonakala kwephaseli nidoswa phambili mbusi wemimoya emimbi esemkhathini, umoya loyo obusa kumadodana angamthobeliko uZimu.’ “Umoya” loyo mumoya wephasi, namtjhana ukucabanga komkhumbulo, begodu usibhoda njengomoya wamambala. Ukiyo yoke indawo. Kanengi ubonakaliswa yindlela yokucabanga yabantu abanengi namhlanjesi yokuthi ‘Akekho umuntu ozongitjela bona ngenzeni,’ namtjhana yokuthi ‘Lwela amalungelwakho.’ Bazenza ‘amadodana angamthobeliko uZimu’ wephasi lakaSathana.

5. Ngimuphi umoya omumbi owatjengiswa ma-Israyeli amanye?

5 Ukucabanga okunjalo akusikutjha. Esikhathini sakaMosisi, uKora wavukela labo egade banikelwe igunya phezu kwebandla lakwa-Israyeli. Bekanqophe u-Aroni namadodanakhe ngokukhethekileko, egade banelungelo lokukhonza njengabapristi. Mhlamunye wabona ukungapheleli kwabo. Namtjhana kungenzeka wanghonghoyila ngokobana uMosisi unebandlululo—unikela iinhlobo zakhe amalungelo athileko. Kungakhathaliseki bona ubujamo bunjani, kuyakhanya bona uKora wathoma ukuqala izinto ngombono wabantu begodu wakhuluma kumbi ngalabo ababekwe nguJehova, ngokunganahlonipho wathi kibo: “Kwanele ngani  . . Kubayini kufuze niziphakamise ngaphezu kwebandla?” (Num. 16:3) Ngokufanako ngoDathani no-Abhiramu banghonghoyila ngoMosisi, bathi kuye ‘bekalinga ukuzenza isikhulu phezu kwabo.’ Nebabizwa bona bazokuvela phambi kwakaMosisi, basabela ngokuzikhakhazisa bathi: “Ngekhe size!” (Num. 16:12-14) UJehova khenge umthabise nakancani umoyabo lo. Wazijezisa zoke iinhlubuki.—Num. 16:28-35.

6. Abanye ekhulwini lokuthoma baveza njani bona banomoya omumbi, begodu kungenzeka khuyini eyabangela lokho?

6 Abanye ekhulwini lokuthoma nabo bathoma ukunyefula abantu ebebanikelwe igunya ebandleni, “banyaza amandla wakaZimu.” (Juda 8) Amadoda la bekangakaneliseki ngamalungelwawo begodu alinga ukwenza nabanye bona balwe namadoda abekiweko alinga ngokuthembeka ukwenza imisebenzi ayinikelwe nguZimu.—Funda ye-3 Jwanisi 9, 10.

7. Kungayiphi indlela kungatlhogeka kube nokutjheja ebandleni namhlanje?

7 Kuyakhanya bona umoya onjalo awamukeleki ebandleni lobuKrestu. Kungebangelo kutlhogeka ukutjheja endabeni le. Amadoda amadala ebandleni akakapheleli, njengombana bekunjalo nangewesikhathi sakaMosisi nangesikhathi sompostoli uJwanisi. Abadala bangayenza imitjhapho ethinta thina. Nekwenzekako lokho, qala bona bekungeze kufaneleke kangangani ngananyana ngiliphi ilunga lebandla ukusabela ngendlela yomoya wephasi, lifune ngekani “ubulungiswa” nofana bona “kwenziwe okuthileko ngomzalwana lo”! UJehova angakhetha ukuyeqisela amehlo imitjhapho ethileko emincani. Ngeze sakghona na ukwenza okufanako? Ngebanga lalokho abakuqala njengokubhalelwa kwabadala, abanye abantu abahlanganyela ekuziphatheni okumbi khulu ebandleni bala ukuvela phambi kwekomidi yabadala eyabelwe ukubasiza. Lokhu kungafaniswa nesigulani esilahlekelwa ziinzuzo zokulatjhwa ngombana singathandi okuthileko ngodorhodere.

8. Ngimiphi imitlolo engasisiza sibulunge umbono ofaneleko ngalabo abadosa phambili ebandleni?

8 Bona sibalekele umoya onjalo, singakhumbula bona uJesu eBhayibhilini uhlathululwa njengophethe ‘iinkwekwezi ezilikhomba ngesandleni sakhe sokudla.’ “Iinkwekwezi” zifanekisela ababonisi abazesiweko begodu ngokunabileko zifanekisela boke ababonisi emabandleni. UJesu anganqophisa “iinkwekwezi” ngesandla sakhe ngananyana ngiyiphi indlela abona kufaneleka ngayo. (IsAm. 1:16, 20) Ngalokho njengeHloko yebandla lobuKrestu, uJesu unegunya phezu kwesihlopha sabadala. Nengabe omunye esihlopheni utlhoga ukulungiswa, Lowo ‘onamehlo aphazima njengomlilo’ uzoqinisekisa bona kuyenziwa ngesikhathi nangendlela yaKhe. (IsAm. 1:14) Okwanje, sibulunga ihlonipho efaneleko ngalabo ababekwe ngomoya ocwengileko, ngombana uPowula watlola: ‘Lalelani abadosiphambili benu nibathobele, ngombana bahlala njalo banilusile ngokomoya, njengombana kufanele balandise kuZimu ngomsebenzi wabo. Nengabe nibalalela nibathobele, bayowenza ngethabo umsebenzi wabo, nakungasinjalo bazokudana, lokhu-ke angekhe kwasiza ngalitho.’—Heb. 13:17.

9. (a) Ngiliphi ivivinyo umKrestu angaqalana nalo nekalungiswako namtjhana ayalwako? (b) Ngiyiphi indlela engcono yokusabela ekusolweni?

9 Godu umoya womKrestu ungavivinywa nekalungiswako nofana athathelwa amalungelo ebandleni. Omunye umzalwana osesemutjha welulekwa badala ngokuhlakanipha malungana nokudlala imidlalo yamavidiyo enenturhu. Ngokudanisako, khenge asamukele kuhle isiluleko begodu kwafuze athathelwe amalungelo wokuba yinceku ekhonzako ngombana angasahlangabezani neemfuneko ezingokomTlolo. (Rha. 11:5; 1 Thi. 3:8-10) Ngemva kwalokho, umzalwana lo wakwenza kwaziwa bona akavumelani nesiqunto, ngokubuyelelweko watlolela i-ofisi legatja iincwadi anyefula abadala begodu enza nabanye ebandleni bona benze okufanako. Nokho iqiniso likukobana nesenza amabanga ngezenzo zethu ezingakalungi, sibeka ukuthula kwebandla loke engozini, begodu lokhu akusizi muntu. Qala bona kungcono kangangani ukuqala ukusolwa njengendlela yokuvula amehlwethu sibone ubuthakathaka ebesingabutjheji bese samukela ukulungiswa.—Funda iSililo 3:28, 29.

10. (a) Hlathulula lokho esingakufunda kuJakobosi 3:16-18 malungana nomoya omuhle nomoya omumbi. (b) Ngimiphi imiphumela yokutjengisa “ubuhlakani obuvela ezulwini”?

10 UJakobosi 3:16-18 unikela isinqophiso esihle sokobana ngimuphi umoya ofanelekako nongakafaneli bona siwutjengise ebandleni. Uthi: “Ngombana lapha kunomona nombango khona, kumirarano yodwa nokukhohlakala okuhlobohlobo. Kodwana ubuhlakani obuvela ezulwini kokuthoma nje kumsulwa, kube nokuthula, nokuthobeka, nokulalela, kunobubele neenthelo ezihle, akunalo ibandlululo nokuzenzisa. Abantu abaletha ukuthula, batjala ukuthula, bavuna ukuthula.” Nesisebenza ngokuvumelana ‘nobuhlakani obuvela ezulwini,’ iimfanelo zethu zokusaba uZimu zizosenza sikghone ukusekela emoyeni omuhle hlangana kwabazalwana.

TJENGISA UMOYA WOKUHLONIPHA EBANDLENI

11. (a) Ukubulunga umoya ofaneleko kuzosisiza bona sigegedeni? (b) Khuyini esiyifundako esibonelweni sakaDavidi?

11 Kufuze sihlale sikhumbula bona uJehova wabele abadala ‘bona beluse ibandla lakaZimu.’ (IzE. 20:28; 1 Pit. 5:2) Ngalokho, siyalemuka bona ikambo ehlakaniphileko kuhlonipha ilungiselelo lakaZimu, kungakhathaliseki bona sinelungelo lokukhonza njengabadala nofana awa. Ukubulunga umoya omuhle kungasisiza bona sigegede ukuthinteka msinyana malungana neenkhundla zethu. Lokha iKosi uSawula yakwa-Israyeli icabanga bona uDavidi usongela ubukhosi bayo, uSawula “bekalokhu aqala uDavidi ngokumsola.” (1 Sam. 18:9) Ikosi yathoma ukuba nomoya omumbi begodu yafuna ngitjho nokubulala uDavidi. Kunokobana utshwenyeke khulu ngesikhundla njengoSawula, qala bona kungcono kangangani ukufana noDavidi. Nangaphezu kwazo zoke izenzo ezingakalungi ezamehlelako, isokaneli labulunga ihlonipho ngegunya elibekwe nguZimu.—Funda yoku-1 Samuweli 26:23.

12. Khuyini ezokwenza bona kube nobunye ebandleni?

12 Ukuhluka ngeembono kungaba mthombo omumbi ebandleni—ngitjho nahlangana nababonisi. Isiluleko seBhayibhili singasisiza malungana nalokhu: ‘Ekuhloniphaneni nidose phambili’ begodu, “Ningazitjhayi sanhlakaniphi.” (Roma 12:10, 16) Kunokobana sithi silungile, kufuze sivume bona kunendlela eyamukelekako engaphezu kweyodwa yokuqala ubujamo. Nengabe silinga ukuqala eminye imibono yabanye, singaba nengcenye ebunyeni bebandla.—Fil. 4:5.

13. Kufuze siyiqale njani iimbonwethu, begodu ngisiphi isibonelo esiseBhayibhili esitjengisa lokhu?

13 Kghani lokhu kutjho bona akukalungi ukuphawula nengabe sibona okuthileko ebandleni esicabanga bona kufuze kulungiswe? Awa. Ekhulwini lokuthoma, kwaphakama indaba eyabangela ukuphikisana okukhulu. Abazalwana ‘baqunta bona uPowula noBhanabhasi nabanye baye eJerusalema bayokubonana nabapostoli neenkhulu ngendaba le.” (IzE. 15:2) Akunakuzaza bona ngamunye wabazalwanaba waba nombono endabeni le nendleleni yokobana ingararululwa njani. Nokho, ngemva kobana ngamunye aveze umbonwakhe begodu kwenziwa isiqunto esinqotjhiswa mumoya, abazalwana khenge basaragela phambili nokuveza iimbonwabo ngamunye. Ngemva kobana isiqunto sesifikelele emabandleni, ‘athokoza ngomlayezo okhuthazako.’ begodu ‘aqiniswa ekukholweni.’ (IzE. 15:31; 16:4, 5) Ngokufanako nanamhlanjesi, nesisa indaba ebazalwaneni abanomthwalo wefanelo, kufuze kusanelise ukutjhiyela kibo bona bayicabangele ngomthandazo.

TJENGISA UMOYA OMUHLE EBUDLELWANENI BAKHO NABANYE

14. Singawutjengisa njani umoya omuhle ebudlelwaneni bethu nabanye?

14 Ebudlelwaneni bethu nabanye, kunamathuba amanengi esingawatjengisa womoya omuhle. Ngamunye wethu angenza kuhle khulu nengabe sitjengisa umoya wokulibalelana omunye nekasikhubileko. IliZwi lakaZimu liyasitjela: ‘Nibekezelelane, nilibalelane nengabe omunye ukhube omunye, njengombana neKosi [uJehova] yanilibalela, nani-ke yenzani njalo.’ (Khol. 3:13) Ikulumo ethi ‘nengabe omunye ukhube omunye’ itjengisa bona ngezinye iinkhathi kungaba namabanga asenza sisilingeke. Nokho, kunokobana sitshwenyeke ngokudluleleko ngemikghwabo begodu sithikazise ukuthula kwebandla, silinga ukulingisa uJehova begodu silibalele ngokutjhaphulukileko, ngokuragela phambili ekonzwenethu ndawonye.

15. (a) Khuyini esingayifunda ngokulibalela kwakaJobhi? (b) Umthandazo ungasisiza njani bona sitjengise umoya omuhle?

15 Malungana nokulibalela, singafunda endodeni enguJobhi. Amadoda amathathu ebekufuze amduduze amkhuba ngamezwi amanengi angasimahle. Nanyana kunjalo, uJobhi wawalibalela. Njani? “Wabathandazela abangani bakhe.” (Job. 16:2; 42:10) Ukuthandazela abanye kungatjhentjha ukucabanga kwethu ngabo. Ukuthandazela boke abangani bethu abamaKrestu kusisiza bona sitjengise umoya onjengewakaKrestu. (Jwa. 13:34, 35) Ngaphezu kokuthandazela abanakwethu, kufuze sithandazele umoya ocwengileko. (Luka 11:13) Umoya kaZimu ocwengileko uzosisiza bona sitjengise iimfanelo zobuKrestu beqiniso ekusebenzelaneni nabanye.—Funda yebeGalatiya 5:22, 23.

YIBA NENGCENYE EMOYENI OWAKHAKO EHLANGANWENI KAZIMU

16, 17. Malungana ‘nomoya esiwubonisako,’ khuyini ozimisele ukuyenza?

16 Qala bona kungaba nemiphumela ethabisa kangangani ilunga ngalinye lebandla nelikwenza umnqophwalo ukuba nengcenye emoyeni owakhako webandla! Ngemva kokucabanga ngalokhu, singaphetha ngokobana singakghona ukuthuthukisa ekutjengiseni umoya owakhako. Nengabe kunjalo, akukafuzi sizaze ukuvumela ukukhanya kweliZwi lakaZimu kusihlole. (Heb. 4:12) UPowula, obekatshwenyeke khulu ngezenzo zakhe emabandleni, wathi: “Anginasazelo ngalitho, nje-ke lokho akutjho bona ngimsulwa. IKosi [uJehova] ngiyo ezangahlulela.”—1 Kor. 4:4.

17 Njengombana silwela ukwenza ngokuvumelana nokuhlakanipha kwaphezulu, singazithathi njengabaqakathekileko thina namtjhana iinkhundla zethu, sizokuba nengcenye emoyeni owakhako ebandleni. Ngokuba nomoya olibalelako nokuba nombono omuhle ngabanye, sizokuthabela ubudlelwana obunokuthula nabakhulekeli esikunye nabo. (Fil. 4:8) Njengombana senza iintwezi, singaqiniseka bona uJehova noJesu bazokuthaba ‘ngomoya esiwubonisako.’—Filim. 25.