Wulu kɔ nuhua edwɛkɛ ne azo

Wulu kɔ nuninyɛne ne azo

Sunsum Boni A Ɛda Ye Ali A?

Sunsum Boni A Ɛda Ye Ali A?

“Awulae Gyisɛse Kelaese ɛlolɛ ɛha sunsum ne mɔɔ bɛda ye ali la.”—FAE. 25, NW.

1. Anyelazo boni a Pɔɔlo lale ye ali wɔ mekɛ mɔɔ ɔkɛlɛ ɔ gɔnwo mɔ diedima la ɛ?

MEKƐ mɔɔ ɛzoanvolɛ Pɔɔlo kɛlɛ ɔ gɔnwo mɔ diedima la, ɔhanle anyelazo mɔɔ ɛnee ɔlɛ kɛ Nyamenle nee Kelaese anye bɛalie sunsum ne mɔɔ asafo ne mɔ da ye ali anwo la anwo edwɛkɛ fane dɔɔnwo. Kɛ neazo la, ɔhɛlɛle Galeehyeama ne kɛ: “Me mediema, yɛ Awulae Gyisɛse Kelaese ɛlo bɛ na ɔ nee bɛ muala [anzɛɛ, “sunsum ne mɔɔ bɛda ye ali la,” NW] ɛdɛnla! Amen.” (Gal. 6:18) Mekɛ mɔɔ ɔhanle kɛ “sunsum ne mɔɔ bɛda ye ali la” ɛnee duzu a ɔkpondɛ yeahile a?

2, 3. (a) Saa ɔdwu mekɛ ne bie na Pɔɔlo fa edwɛkɛkpɔkɛ “sunsum” di gyima a, ɛnee ɔlɛkile duzu? (b) Kpuyia boni mɔ a ɔwɔ kɛ yɛbiza ye wɔ sunsum ne mɔɔ yɛda ye ali la anwo a?

2 Edwɛkɛkpɔkɛ “sunsum” mɔɔ Pɔɔlo vale lile gyima wɔ edwɛkɛ ɛhye anu la kile tumi mɔɔ maa yɛka anzɛɛ yɛyɛ ninyɛne wɔ adenle bie azo la. Sonla ne bie le bɛtɛɛ, ɔlɛ ndelebɛbo, ɔbɛlɛ ɔ nwo aze, ɔ sa nu do, anzɛɛ ɔfa ɛtane ɔkyɛ. Baebolo ne ka “koonwuyɛlɛ subane” anzɛɛ koonwuyɛlɛ sunsum nwo edwɛkɛ yɛɛ eza ɔkanvo “ahonle [anzɛɛ, sunsum mɔɔ] la azule nu la.” (1 Pita 3:4; Mrɛ. 17:27) Bie noko tendɛ mgbane mgbane, ɔkulo anwonyia, ɔngyɛ na yeava ɛya, anzɛɛ ɔlɛ atianwolilɛ subane. Noko akee, mɔɔ ɛnle kpalɛ fee la, bie mɔ da evinli, anzosesebɛ, anzɛɛ atuadelɛ sunsum ali.

3 Zɔhane ati, mekɛ mɔɔ Pɔɔlo hanle kɛ “Awulae nee wɔ sunsum ɛdɛnla” la, ɛnee ɔlɛmaa ɔ mediema anwosesebɛ kɛ bɛla sunsum mɔɔ nee Nyamenle ɛhulolɛdeɛ nee Kelaese subane yia la ali. (2 Tem. 4:22; bɛgenga Kɔlɔsaema 3:9-12.) Ɔle kpalɛ kɛ yɛdayɛ noko yɛbabiza yɛ nwo kɛ: ‘Sunsum ne boni a meda ye ali a? Kɛzi mebahola meala sunsum mɔɔ Nyamenle anye die nwo la ali kpalɛ ɛ? Mebahola meabɔ mɔdenle meamaa sunsum kpalɛ mɔɔ wɔ asafo ne anu la anyia anyuhɔlɛ ɔ?’ Kɛ neazo la, saa ɛkɔ ɛleka mɔɔ bɛlua felawɔse dɔɔnwo la a, ɛbanwu kɛ nuhua ko biala maa ɛkɛ ne yɛ kɛnlɛma. Asoo yɛle “felawɔse” ne mɔ mɔɔ ka bɔ nu maa asafo ne anu yɛ kɛnlɛma la anu ko ɔ? Nɔhalɛ nu, ɔwɔ kɛ yɛbɔ mɔdenle yɛyɛ zɔ. Akee bɛmaa yɛnlea mɔɔ yɛbahola yɛayɛ yɛala sunsum mɔɔ sɔ Nyamenle anye la ali la.

KOATI EWIADE SUNSUM NE

4. “Ewiade ɛhye anu sunsum” ne a le duzu?

4 Ngɛlɛlera ne bɔ yɛ amaneɛ kɛ: “Tɛ ewiade ɛhye anu sunsum a yɛnyia ye a. Sunsum ne mɔɔ vi Nyamenle ɛkɛ ne la a yɛnyia ye a.” (1 Kɔl. 2:12) “Ewiade ɛhye anu sunsum” ne a le duzu? Sunsum ɛhye ala a bɛha nwolɛ edwɛkɛ wɔ Ɛfɛsɛsema 2:2 (NW) la, ɛkɛ ne se: “Nuhua yɛɛ mekɛ bie bɛbɔle bɛ ɛbɛla kɛmɔ ewiade ye ngyehyɛleɛ ne de, kɛmɔ anwoma ne mɔɔ ɛlɛbɔ la kpanyinli ne kulo la; yemɔ a le sunsum ne mɔɔ kɛkala yɛ gyima wɔ mralɛ anzosesebɛ nu la.” “Anwoma” ɛhye a le ewiade sunsum, anzɛɛ adwenle ne mɔɔ ɛbɔ yɛ ɛyia kɛ anwoma la. Ɔwɔ ɛleka biala. Ɛnɛ, yɛta yɛnwu subane ɛhye wɔ menli dɔɔnwo mɔɔ ka kɛ tɛ ɛdawɔ a ɛkile me mɔɔ ɔwɔ kɛ meyɛ a, anzɛɛ awie biala lɛ adenle yɛ mɔɔ ɔkulo la nyɛleɛ nu. Bɛmɛ a le “mralɛ anzosesebɛ” mɔɔ bɛwɔ Seetan ewiade ne anu la.

5. Sunsum ɛtane boni a Yizilayɛma bie mɔ lale ye ali a?

5 Subane ɛhye mɔ ɛnle debie fofolɛ. Wɔ Mosisi mekɛ zo, Kɔla dwazole tiale bɛdabɛ mɔɔ ɛnee tumi wɔ bɛ sa nu wɔ Yizilayɛma avinli la. Ɔvale ɔ nye ɔwulale Aalɔn nee ɔ mra ne mɔ mɔɔ ɛnee le ɛsɔfoma la anyunlu titile. Ɔkɛyɛ kɛ ɔnwunle bɛ sinlidɔlɛ. Anzɛɛ ɔzuzule kɛ Mosisi yɛle nyeyenu vale nwolɛ adenle bie mɔ manle ɔ nwo amra. Ɔnva nwo kɛzi edwɛkɛ ne de biala la, ɔda ali kɛ Kɔla nyianle sonla adwenle na ɔdendɛle ɔtiale menli mɔɔ Gyihova ɛkpa bɛ la, yeambu bɛ na ɔhanle kɛ: “Akee bɛyɛ bɛmaa yebo zolɛ! . . . Duzu ati a bɛvo bɛdɛnla [Gyihova] menli ne akɔme zo zɛhae a?” (Ɛdi. 16:3) Zɔhane ala a, Deetan nee Abaelam noko dendɛle tiale Mosisi na bɛhanle kɛ “ɛkulo kɛ ɛfo ɛtɛnla yɛ kɔme zo.” Mekɛ mɔɔ Mosisi zoanle manle bɛhɔvɛlɛle bɛ la bɛvale anwomemaazo bɛbuale kɛ: “Yɛnrɛra!” (Ɛdi. 16:12-14) Ɔda ali kɛ, Gyihova anye anlie bɛ sunsum ne anwo. Ɔhunle atuadelɛma ne amuala.—Ɛdi. 16:28-35.

6. Kɛzi ɛvoya ne mɔɔ lumua la anu amra bie mɔ lale ye ali kɛ bɛlɛ subane ɛtane ɛ, na ɔbayɛ kɛ duzu ati a bɛyɛle zɔ a?

6 Ɛvoya ne mɔɔ lumua la anu amra bie mɔ noko dendɛle tiale menli mɔɔ ɛnee bɛmaa bɛ “tumi” kɛ bɛnlea asafo ne azo la. (Dwu. 8) Ɔbayɛ kɛ menli ɛhye mɔ anye anlie nwolɛ adenle mɔɔ ɛnee bɛlɛ la anwo yemɔti bɛbɔle mɔdenle kɛ bɛdi awie mɔ adwenle bɛamaa bɛadwazo bɛatia menli mɔɔ bɛkpa bɛ na bɛlɛfa adwenle kpalɛ bɛayɛ gyima mɔɔ Nyamenle ɛva ɛmaa bɛ la.—Bɛgenga 3 Dwɔn 9, 10.

7. Mekɛ boni a ɔbahyia kɛ yɛnea boɛ wɔ asafo ne anu ɛnɛ a?

7 Bɛmmaa subane zɛhae anwo adenle wɔ Keleseɛne asafo ne anu. Ɛhye ati a nwolɛ hyia kɛ yɛnea boɛ wɔ nwolɛ la. Mgbanyima mɔɔ wɔ asafo ne anu la ɛnli munli kɛmɔ ɛnee ɔde ye wɔ Mosisi nee ɛzoanvolɛ Dwɔn mɔ mekɛ zo la. Mgbanyima ne mɔ bahola ayɛ debie mɔɔ ɔbagyegye yɛ la. Saa ɔba ye zɛhae a, ɔbayɛ nvonleɛ kɛ adiema bie bayɛ ye ninyɛne kɛmɔ ewiade sunsum ne de la, yeanlea kɛ bɛbabua adiema ne “ndɛne” anzɛɛ “bɛbayɛ ye debie ɛkɛ ne ala”! Gyihova bahola abu ɔ nye agua sinlidɔlɛ ngyikyi zo. Yɛdayɛ noko yɛbahola yɛayɛ zɔ. Ɔluakɛ menli bie mɔ ze mgbanyima ne mɔ bie sinlidɔlɛ la ati, saa bɛyɛ ɛtane kpole wɔ asafo ne anu na bɛfɛlɛ bɛ wɔ kɔmatii mɔɔ mgbanyima ne mɔ ɛye bɛ kɛ bɛboa bɛ la anyunlu a, bɛngɔ. Yɛbahola yɛava ɛhye yɛado wuleravolɛ mɔɔ kpo ayileyɛlɛ bie ɔluakɛ debie bie wɔ dɔketa ne anwo mɔɔ ɔngulo la ati la anwo.

8. Ngɛlɛlera boni mɔ a bahola aboa yɛ na yɛanyia menli mɔɔ li asafo ne anyunlu la anwo adwenle kpalɛ a?

8 Amaa yɛahoati zɔhane sunsum ne la, ɔwɔ kɛ yɛkakye kɛ bɛyɛ Gyisɛse anwo nvoninli wɔ Baebolo ne anu kɛ “ɔlɛ nwɔlɔra nsuu ɔ sa fema ne anu.” “Nwɔlɔra” ne mɔ gyi ɛkɛ maa neavolɛma mɔɔ bɛkpokpa bɛ la, na yɛtɛlɛ nu a neavolɛma mɔɔ bɛwɔ asafo ne mɔ anu la boka nwo. Gyisɛse bahola ahile “nwɔlɔra” ne mɔ mɔɔ bɛwɔ ɔ sa nu la adenle yeahɔ ɛleka biala mɔɔ ɔte nganeɛ kɛ ɔle kpalɛ la. (Yek. 1:16, 20) Kɛmɔ Gyisɛse le Keleseɛne asafo ne Ati la ati, ɔlɛ mgbanyima eku ne mɔ azo tumi. Saa mgbanyima ne mɔ bie hyia ɛdenrɛdenrɛlɛ a, Ahenle ne mɔɔ “ɔ nye ma sɔ kɛ senle” la, banlea ali nwolɛ gyima wɔ Ye mekɛ nu nee adenle mɔɔ ɔkulo la azo. (Yek. 1:14) Ɛhye ati, yɛbu menli mɔɔ sunsum nwuanzanwuanza ne ɛkpa bɛ la, ɔluakɛ Pɔɔlo hɛlɛle kɛ: “Bɛdie bɛ mgbanyima ne mɔ na bɛli bɛ mɛla zo. Mgbanyima zɛhae mɔ a dahuu nea bɛ ɛkɛla zo a, ɔboalekɛ bɛbabu bɛ gyima nwo mgbonda bɛahile Nyamenle. Saa bɛtie bɛ nloa edwɛkɛ a, bɛdabɛ noko bɛbava fɛlɛkolilɛ bɛayɛ bɛ gyima. Saa tɛ ye zɔhane ɛdeɛ a, bɛbava nyanelilɛ a bɛayɛ a, na ɛhye noko ɛnrɛboa bɛ kpalɛ biala.”—Hib. 13:17.

9. (a) Saa bɛtu Keleseɛnenli bie folɛ anzɛɛ bɛtea ye a kɛzi ɔbahola yeayɛ sɔnea yeamaa ye ɛ? (b) Subane kpalɛ boni a ɔwɔ kɛ yɛda ye ali wɔ mekɛ mɔɔ bɛkɛhwi yɛ nyunlu la ɛ?

9 Eza bɛbahola bɛazɔ Keleseɛnenli bie sunsum bɛanlea wɔ mekɛ mɔɔ bɛkɛdu ye folɛ anzɛɛ bɛkɛlie nwolɛ adenle bie mɔɔ ɔlɛ ye wɔ asafo ne anu la. Mgbanyima bie mɔ vale nrɛlɛbɛ adenle zo dule adiema nrenya ko folɛ wɔ video zo gyimalilɛ mɔɔ basabasayɛlɛ wɔ nu la anwo. Mɔɔ ɔyɛ alɔbɔlɛ la a le kɛ yeanva folɛdulɛ ne yeanli gyima na ɛnee ɔwɔ kɛ bɛdie ye sonvolɛ ne bɛfi ɔ sa nu ɔluakɛ ɛnee ɔndwu mɔɔ Ngɛlɛlera ne kpondɛ la anwo bieko. (Edw. 11:5; 1 Tem. 3:8-10) Ɛhye anzi, adiema ne hanle hilele menli dɔɔnwo kɛ ɔnlie edwɛkɛ ne ɔndo nu, ɔhɛlɛle ngɛlata dɔɔnwo mɔɔ tia mgbanyima ne mɔ la ɔhɔle Bɛtɛle na ɔlile asafo ne anu amra bie mɔ bɔbɔ adwenle kɛ bɛyɛ zɔ. Ɛhye ɛmboa fee, ɔluakɛ kɛmɔ yɛsuzu kɛ yɛ edwɛkɛ yɛ fɛ la ati, yɛbava asafo ne anzondwolɛ yɛado esiane nu. Ɔwɔ kɛ yɛbu bɛ nyunlu ɛhwilɛ kɛ adenle mɔɔ bɛdua zo bɛbuke yɛ nye wɔ nvonleɛ bie mɔɔ yɛ adwenle ɛtɛbale zo la anwo na yɛdie ɛdenrɛdenrɛlɛ ne yɛto nu.—Bɛgenga Awolɛyelɛ 3:28, 29.

10. (a) Kilehile kɛzi Gyemise 3:16-18 kola maa yɛnwu mɔɔ ɔle sunsum kpalɛ nee sunsum ɛtane la anu. (b) Saa yɛda “nrɛlɛbɛ ne mɔɔ vi anwuma lɔ la” ali a duzu a bavi nu ara a?

10 Gyemise 3:16-18 maa yɛnwu debie mɔɔ sunsum kpalɛ nee sunsum ɛtane mɔɔ bɛda ye ali wɔ asafo ne anu kile la. Ɛkɛ ne se: “Ɛleka mɔɔ anyebolo nee angomedi wɔ la, ɛkɛ ne yɛ mgbonde nee munzule ngakyile biala wɔ a. Nrɛlɛbɛ ne mɔɔ vi anwuma lɔ la anwo te, mɔɔ lumua la ɛne. Eza ɔle anzonudwolɛ, ɔka ɔ nwo aze, ɔlɛ ndelebɛbo; anwunvɔnezelɛ ɛyi ye tɛkɛɛ yɛɛ ɔso nyɛleɛ kpalɛ biala ma. Ɔndwenle adwenle ɛtane, yɛɛ ɔmbɔ adalɛ. Menli mɔɔ kpondɛ anzonudwolɛ na bɛdua anzonudwolɛ nu la bu tenleneyɛlɛ bɛyɔba.” Saa yɛyɛ mɔɔ ɔ nee “nrɛlɛbɛ ne mɔɔ vi anwuma lɔ la” yia a, yɛ subane kpalɛ ne baboa yeamaa sunsum kpalɛ adɛnla mediema ne mɔ avinli.

DA ƐBULƐ SUNSUM ALI WƆ ASAFO NE ANU

11. (a) Saa yɛda sunsum kpalɛ ali a, duzu a yɛbahoati a? (b) Duzu a yɛsukoa yɛfi Devidi neazo ne anu a?

11 Ɔwɔ kɛ yɛkakye kɛ Gyihova ɛye mgbanyima ne mɔ kɛ “bɛnlea Nyamenle asɔne” anzɛɛ asafo ne azo. (Gyi. 20:28; 1 Pita 5:2) Yemɔti, yɛnwu kɛ nrɛlɛbɛ wɔ nu kɛ yɛbabu Nyamenle ngyehyɛleɛ ɔnva nwo kɛ yɛle mgbanyima anzɛɛ yɛnle mgbanyima la. Saa yɛlɛ sunsum kpalɛ a ɔbaboa yɛ yeamaa yɛahoati kɛ yɛbadwenle dibelɛ nwo somaa. Mekɛ mɔɔ Belemgbunli Sɔɔlo nwunle kɛ Devidi bahola ali ye ebia ne la, Sɔɔlo “nyianle Devidi anwo adwenle ɛtane na ɔvuale ɔ ti.” (1 Sam. 18:9) Belemgbunli ne nyianle sunsum ɛtane na ɛnee ɔkpondɛ kɛ ɔku Devidi bɔbɔ. Kɛ anrɛɛ yɛbadwenle dibelɛ nwo kɛmɔ Sɔɔlo yɛle la, ɔle kpalɛ emomu kɛ yɛbayɛ kɛ Devidi la. Ɔnva nwo ninyɛndane mɔɔ bɛyɛle kpavolɛ ɛhye la, ɔhɔle zo ɔbule Nyamenle tumililɛ nwo ngyehyɛleɛ ne.—Bɛgenga 1 Samoɛle 26:23.

12. Duzu a bamaa koyɛlɛ ara asafo ne anu a?

12 Saa yɛ adwenle annyia a ɔkola ɔfa ngyegyelɛ ɔba asafo ne anu—bɔbɔ wɔ neavolɛma ne avinli. Baebolo nu folɛdulɛ ɛhye bahola aboa yɛ: “Bɛbu bɛ gɔnwo mɔ kpalɛ kpalɛ” na “Bɛmmabu bɛ nwo kɛ bɛle nrɛlɛbɛvolɛma.” (Wulo. 12:10, 16) Kɛ anrɛɛ yɛbaha ye kyengye kɛ yɛ edwɛkɛ ɛdeɛ ne ala a le kpalɛ la, ɔwɔ kɛ yɛte ɔ bo kɛ ndenle dɔɔnwo wɔ ɛkɛ mɔɔ bɛdua zo bɛyɛ debie a. Saa yɛbɔ mɔdenle kɛ yɛbanwu adwenle mɔɔ awie mɔ lɛ la a, yɛbahola yɛamaa koyɛlɛ adɛnla asafo ne anu.—Fel. 4:5.

13. Kɛzi ɔwɔ kɛ yɛbu yɛdayɛ mumua ne yɛ nzuzulɛ ɛ, na Baebolo nu neazo boni a kilehile ɛhye anu a?

13 Asoo ɛhye kile kɛ saa yɛnwu kɛ debie ɛngɔ ye boɛ wɔ asafo ne anu na ɔwɔ kɛ bɛdi nwolɛ gyima a ɔnlɛ kɛ yɛka ɔ? Kyɛkyɛ. Wɔ ɛvoya mɔɔ lumua la anu, edwɛkɛ bie zile na ɔmanle bɛzule kpolera dɔɔnwo. Mediema ne mɔ dule “menli kɛ bɛboka Pɔɔlo nee Baanabase anwo bɛhɔ Gyɛlusalɛm bɛhɔnwu ɛzoanvolɛma ne nee mgbanyima ne mɔ wɔ nwolɛ.” (Gyi. 15:2) Kpolerazulɛ biala ɛnle nwolɛ kɛ ɛnee mediema ne mɔ anu ko biala lɛ edwɛkɛ ne nee kɛzi ɔwɔ kɛ bɛdi nwolɛ gyima la anwo adwenle. Noko akee, saa awie biala kile ye adwenle na sunsum ne boa bɛ maa bɛsi kpɔkɛ a, mediema ne mɔ ɛnga nwolɛ edwɛkɛ bieko. Mekɛ mɔɔ asafo ne mɔ asa hanle kpɔkɛzilɛ ne anwo kɛlata ne la, “bɛlile fɛlɛko kpole” na asafo ne mɔ “anwo yɛle se wɔ diedi nu.” (Gyi. 15:31; 16:4, 5) Zɔhane ala a ɔwɔ kɛ yɛdayɛ noko yɛyɛ a. Saa yɛfa edwɛkɛ bie yɛto mgbanyima ne mɔ anyunlu a, ɔwɔ kɛ yɛnwu kɛ bɛbazuzu nwolɛ kpalɛ na bɛazi kpɔkɛ.

DA SUBANE KPALƐ ALI

14. Kɛ ɔkɛyɛ na yɛdayɛ mumua ne yɛala sunsum kpalɛ ali ɛ?

14 Yɛ nuhua ko biala bahola alua ndenle ngakyile zo ala sunsum kpalɛ ali. Saa yɛ gɔnwo mɔ fo yɛ na yɛfa yɛkyɛ bɛ a, ɔbahola yeaboa kpalɛ. Nyamenle Edwɛkɛ ne tu yɛ folɛ kɛ: “Bɛsosɔ bɛ nwo ngoko ngoko, na saa bie lɛ ɔ gɔnwo anwo ɛya a ɔva ɔhyɛ ye. Bɛva ɛtane bɛhyɛ, kɛmɔ Awulae ɛva bɛ nwo edwɛkɛ ɛhyɛ bɛ la.” (Kɔl. 3:13) Edwɛkɛ “saa bie lɛ ɔ gɔnwo anwo ɛya a,” maa yɛnwu kɛ edwɛkɛ mɔɔ yɛ ɛya la bahola ara. Noko akee, kɛ anrɛɛ yɛbava yɛ adwenle yɛahɔ yɛ mediema nvonleɛ ngyikyi mɔɔ kola sɛkye asafo ne anzondwolɛ zo la, yɛbɔ mɔdenle yɛsukoa Gyihova yɛfa ɛtane yɛkyɛ na yɛtoa zo yɛsonle wɔ koyɛlɛ nu.

15. (a) Duzu a yɛkola yɛsukoa yɛfi Dwobu ɛkɛ wɔ ɛtanefakyɛ nwo a? (b) Adenle boni azo a asɔneyɛlɛ kola boa yɛ maa yɛda sunsum kpalɛ ali a?

15 Mɔɔ fane ɛtanefakyɛ nwo la, yɛbahola yɛazukoa debie yɛavi Dwobu ɛkɛ. Ɔ gɔnwo mɔ nsa bie mɔɔ yɛle bɛ nwo kɛ bɛbakyekye ɔ rɛle la hanle ye ɛya kpole. Noko akee, Dwobu vale bɛ ɛtane hyɛle bɛ. Wɔ adenle boni azo? Dwobu “zɛlɛle manle ɔ gɔnwo mɔ.” (Dwo. 16:2; 42:10) Saa yɛsɛlɛ yɛmaa yɛ gɔnwo mɔ a, ɔkola ɔmaa adwenle mɔɔ yɛlɛ ye wɔ bɛ nwo la kakyi. Saa yɛsɛlɛ yɛmaa yɛ mediema Keleseɛnema kɔsɔɔti a, ɔboa ɔmaa yɛnyia Kelaese sunsum ne bie. (Dwɔn 13:34, 35) Mɔɔ boka yɛ mediema mɔɔ yɛbazɛlɛ yɛamaa bɛ anwo la a le kɛ, yɛbazɛlɛ sunsum nwuanzanwuanza. (Luku 11:13) Nyamenle sunsum ne baboa yɛ yeamaa yɛala nɔhalɛ Keleseɛnema subane ali wɔ mekɛ mɔɔ yɛ nee awie mɔ ɛlɛdi la.—Bɛgenga Galeehyeama 5:22, 23.

BOA MAA SUNSUM KPALƐ ƐDƐNLA NYAMENLE AHYEHYƐDEƐ NE ANU

16, 17. Duzu a ɛdawɔ mumua ne wɔzi kpɔkɛ kɛ ɛbayɛ ye wɔ ‘sunsum ne mɔɔ yɛda ye ali’ la anwo a?

16 Saa awie biala mɔɔ wɔ asafo ne anu la fa sie ɔ nye zo kɛ ɔboa yeamaa sunsum kpalɛ adɛnla asafo ne anu a, nea kɛzi yɛ nye balie a! Kɛkala mɔɔ yɛzuzu ninyɛne ɛhye mɔ anwo la, bie a yɛ nuhua ko biala badoa zo ala sunsum kpalɛ ali. Saa ɔle zɔ a, ɛnee ɔwɔ kɛ yɛyɛ ye ndɛ yɛdua Nyamenle Edwɛkɛ ne azo yɛneɛnlea yɛ nwo nu. (Hib. 4:12) Pɔɔlo mɔɔ ɛnee ye ɛbɛlabɔlɛ wɔ asafo ne anu anwo hyia ye kpole kpalɛ la hanle kɛ: “Me ti anu wienyi; debie biala ɛntia me, noko ɛhye ɛngile kɛ amgba medi benle. Awulae angome a bua me ndɛne a.”—1 Kɔl. 4:4.

17 Saa yɛbɔ mɔdenle yɛyɛ mɔɔ nee nrɛlɛbɛ ne mɔɔ vi anwuma lɔ la yia, na yɛambu yɛ nwo somaa a, yɛbaboa yɛamaa sunsum kpalɛ adɛnla asafo ne anu. Saa yɛfa ɛtane yɛkyɛ na yɛnyia yɛ gɔnwo mɔ anwo adwenle kpalɛ a, ɔbamaa anzondwolɛ adɛnla yɛ nee yɛ mediema diedima avinli. (Fel. 4:8) Mekɛ mɔɔ yɛlɛyɛ ninyɛne ɛhye mɔ la, yɛbahola yɛanyia anwondozo kɛ Gyihova nee Gyisɛse anye bɛalie ‘sunsum ne mɔɔ yɛda ye ali la’ anwo.—Fae. 25.