Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Kakav duh pokazuješ?

Kakav duh pokazuješ?

„Neka nezaslužena dobrota Gospoda Isusa Hrista bude s vašim duhom“ (FILIM. 25)

1. Šta je apostol Pavle više puta rekao u svojim poslanicama?

 APOSTOL Pavle je u svojim poslanicama više puta rekao da je uveren da je Bogu i Hristu ugodan duh koji vlada u hrišćanskim skupštinama. Na primer, Galatima je napisao: „Braćo, neka nezaslužena dobrota našeg Gospoda Isusa Hrista bude s vašim duhom. Amin“ (Gal. 6:18). Šta se podrazumeva pod tim izrazom ’vaš duh‘?

2, 3. (a) U kom smislu je apostol Pavle ponekad koristio reč ’duh‘? (b) Šta možemo da se pitamo?

2 Pavle je u ovom kontekstu koristio reč ’duh‘ da ukaže na naš stav, to jest razmišljanje koje nas pokreće da govorimo i postupamo na određen način. Neko je možda pažljiv, obziran, blag, velikodušan i spreman da oprašta. U Bibliji se pohvalno govori o ’mirnom i blagom duhu‘, kao i o ljudima koji su ’staloženog duha‘ (1. Petr. 3:4; Posl. 17:27). S druge strane, neko je možda sarkastičan ili uvredljiv. Možda stavlja prevelik naglasak na novac ili ne voli da ga drugi savetuju. Što je još gore, ima i onih koji su nemoralni ili se otvoreno bune protiv Boga.

3 Dakle, kada je apostol Pavle rekao „neka nezaslužena dobrota Gospoda Isusa Hrista bude s vašim duhom“, on je podstakao svoju braću da se ugledaju na Hrista i da imaju stav koji je ugodan Bogu (Fil. 4:23; pročitati Kološanima 3:9-12). Zato je dobro da se i mi pitamo: ’Kakav duh pokazujem? Kako mogu u većoj meri pokazivati duh koji je ugodan Bogu? Kako mogu još bolje doprinositi pozitivnom duhu u skupštini?‘ Na primer, polje suncokreta je prelepo zato što svaki suncokret doprinosi lepoti tog prizora. Da li i mi na sličan način doprinosimo lepoti svoje skupštine? To svakako treba da nam bude cilj. Pogledajmo sada kako možemo pokazivati duh koji je ugodan Bogu.

ČUVAJMO SE DUHA SVETA

4. Šta je „duh sveta“?

4 U Svetom pismu stoji: „Mi nismo primili duh sveta, nego duh koji je od Boga“ (1. Kor. 2:12). Šta je „duh sveta“? To je isti duh o kojem se govori u Efešanima 2:2, gde se kaže: ’Nekada ste živeli kako živi ovaj svet, po volji vladara koji vlada vazduhom, duhom koji sada deluje u sinovima neposlušnosti.‘ Taj ’vazduh‘, to jest duh sveta, predstavlja preovladavajući stav ljudi u ovom svetu. On je poput doslovnog vazduha svuda oko nas. Na primer, danas mnogi ljudi smatraju da niko ne treba da im govori šta da rade i da sami moraju da se bore za svoja prava. Osobe koje tako razmišljaju jesu ’sinovi neposlušnosti‘ Sataninog sveta.

5. Kakav su duh pokazali neki Izraelci?

5 Takva gledišta nisu ništa novo. Na primer, u Mojsijevo vreme Korej se pobunio protiv onih koji su predvodili u izraelskom zboru. Posebno su mu smetali Aron i njegovi sinovi, koji su služili kao sveštenici. Možda je video njihove mane. Ili je možda tvrdio da su dobili posebna zaduženja zato što su bili Mojsijevi rođaci. Šta god da je bio razlog, jasno je da Korej nije imao Jehovino gledište i počeo je da pokazuje nepoštovanje prema onima koje je Jehova koristio. On je Mojsiju i Aronu rekao: „Dosta je bilo [...] Zašto se onda uzvisujete nad Jehovinim zborom?“ (Br. 16:3). Poput njega, Datan i Aviron su kritikovali Mojsija i govorili su da on ’izigrava kneza nad njima‘. Kada ih je Mojsije pozvao da dođu, drsko su odgovorili: „Nećemo doći!“ (Br. 16:12-14). Jehova očigledno nije bio zadovoljan duhom koji su pokazali jer ih je pogubio (Br. 16:28-35).

6. Kako su neki u prvom veku ispoljili loš duh i šta ih je na to možda navelo?

6 I u prvom veku su neki kritikovali braću koja su predvodila u skupštini i tako su pokazali da „ne poštuju autoritet“ (Jud. 8). Ti ljudi su verovatno priželjkivali veći ugled u skupštini i nastojali su da okrenu druge protiv naimenovane braće, koja su savesno obavljala zaduženja koja im je Bog poverio. (Pročitati 3. Jovanovu 9, 10.)

7. Kakvog stava treba da se čuvamo?

7 Naravno, za takav duh nema mesta među pravim hrišćanima i zato svi treba da pazimo da ne počnemo tako da razmišljamo. Današnje starešine nisu savršene, kao što nisu bile savršene ni starešine u Mojsijevo vreme i u vreme apostola Jovana. Propusti starešina nas možda mogu lično pogoditi. Ako doživimo tako nešto, nemojmo biti poput ljudi u svetu i tražiti neku svoju „pravdu“ ili da se „nešto preduzme u vezi s tim bratom“. Ne treba da previdimo da je Jehova možda rešio da pređe preko nekih manjih propusta. Da li bismo i mi to mogli da uradimo? Neki koji su počinili ozbiljan greh nisu želeli da se pojave pred disciplinskim odborom jer su u njemu bile starešine kojima su nešto zamerali. Takve osobe su poput pacijenta koji ne prihvata lečenje zato što mu se ne sviđa lekar.

8. Koji stihovi nam pomažu da imamo ispravno gledište o onima koji predvode u skupštini?

8 Takvom razmišljanju nećemo podleći ako ne zaboravimo da se u Bibliji kaže da Isus ima ’sedam zvezda u desnici‘. Te zvezde predstavljaju pomazane nadglednike, a u širem smislu i sve nadglednike u skupštini. Isus usmerava te zvezde u svojoj desnici u pravcu u kom želi (Otkr. 1:16, 20). Prema tome, Isus kao poglavar skupštine tačno zna šta se dešava među starešinama. On ima oči „kao plamen ognjeni“ i ništa mu ne može promaći. Dakle, ako nekog starešinu treba ispraviti, on će to uraditi u svoje vreme i na svoj način (Otkr. 1:14). U međuvremenu, mi treba da imamo poštovanje prema onima koji su naimenovani svetim duhom, jer je Pavle napisao: „Budite poslušni onima koji među vama predvode i budite im podložni — jer oni bdiju nad vašim dušama kao oni koji će za to položiti račun — da bi to činili radosno, a ne uzdišući, jer bi to vama bilo na štetu“ (Jevr. 13:17).

9. (a) U kojoj situaciji se može videti kakav duh neko ima? (b) Kako bi bilo najbolje da reagujemo na savet?

9 Kakav duh neko ima može se videti u situaciji kada dobije savet ili izgubi zaduženja u skupštini. Na primer, starešine su ljubazno dale savet jednom mladom bratu što se tiče nasilnih video-igrica. Nažalost, on nije poslušao taj savet i budući da više nije ispunjavao biblijske uslove nije mogao da ostane sluga pomoćnik (Ps. 11:5; 1. Tim. 3:8-10). Taj brat je zatim jasno stavio do znanja drugima u skupštini da se ne slaže sa odlukom starešina i više puta je pisao podružnici kritikujući starešine. Osim toga, nagovarao je i druge da mu se u tome pridruže. Međutim, činjenica je da ukoliko pokušavamo da opravdamo svoje propuste možemo ugroziti mir u skupštini, što nikome neće koristiti. Mnogo je bolje da na ukor gledamo kao na priliku da prepoznamo svoje slabe strane i da mirno prihvatimo savet. (Pročitati Tužbalice 3:28, 29.)

10. (a) Šta možemo naučiti iz Jakovljeve poslanice 3:16-18? (b) Kako utiče na skupštinu kada pokazujemo „mudrost odozgo“?

10 Kakav stav Božje sluge treba da pokazuju u skupštini, a kakav ne treba možemo videti u Jakovljevoj poslanici 3:16-18. Tamo se kaže: „Gde su ljubomora i svadljivost, tamo je nered i svaka vrsta zla. Ali mudrost odozgo je najpre čista, zatim miroljubiva, razumna, spremna da posluša, puna milosrđa i dobrih plodova, nepristrana, nelicemerna. A plod pravednosti seje se u miru i ubraće ga oni koji mir tvore.“ Kada su naši postupci u skladu sa ’mudrošću odozgo‘, naše hrišćanske osobine će doprineti tome da u skupštini vlada dobar duh.

POKAZUJMO POŠTOVANJE U SKUPŠTINI

11. (a) Šta nećemo činiti ako imamo ispravan stav? (b) Šta možemo naučiti od Davida?

11 Nemojmo zaboraviti da je Jehova poverio starešinama da ’pasu Božju skupštinu‘ (Dela 20:28; 1. Petr. 5:2). Zato je mudro da poštujemo to uređenje bez obzira na to da li služimo kao starešine ili ne. Ako imamo ispravan stav, tada nećemo preveliku pažnju poklanjati svom ugledu. Kada je kralj Saul u Davidu video pretnju za svoju vlast, počeo je da ’podozrivo gleda Davida‘ (1. Sam. 18:9). Taj kralj je razvio loš stav i čak je hteo da ubije Davida. Ne treba da poput njega budemo previše zabrinuti za svoj ugled. Mnogo je bolje da budemo poput Davida koji je, uprkos svim nepravdama koje je doživeo, sačuvao poštovanje prema autoritetu koji je Bog postavio. (Pročitati 1. Samuilovu 26:23.)

12. Kako možemo doprineti jedinstvu skupštine?

12 Razlike u gledištima mogu postati izvor napetosti u skupštini pa čak i među nadglednicima. Što se toga tiče Biblija kaže: „Prednjačite u iskazivanju poštovanja jedni drugima“ i „ne smatrajte sami sebe razboritima“ (Rimlj. 12:10, 16). Ne treba da insistiramo na svom mišljenju, već treba da priznamo činjenicu da često postoji više prihvatljivih rešenja nekog problema. Kada se trudimo da razumemo tuđe gledište, time doprinosimo jedinstvu skupštine (Fil. 4:5).

13. Koji biblijski primer nam pokazuje šta treba da radimo nakon što iznesemo svoje gledište o nečemu?

13 Da li to znači da ne smemo da iznosimo svoje mišljenje ako smatramo da u skupštini nešto treba promeniti? Ne. Na primer, u prvom veku se pojavilo pitanje koje je izazvalo dosta polemike. Braća su ’odredila da Pavle i Varnava i još neki od njih odu k apostolima i starešinama u Jerusalim zbog tog spora‘ (Dela 15:2). Nema sumnje da je svako od te braće imao svoje mišljenje o tom pitanju, kao i predstavu o tome kako bi se ono moglo rešiti. Pa ipak, nakon što su se svi izjasnili i nakon što je doneta odluka pod vođstvom svetog duha, braća više nisu iznosila svoje mišljenje. Kada su braća i sestre dobili pismo sa odlukom „obradovali su se ohrabrenju“ i ’učvrstili su se u veri‘ (Dela 15:31; 16:4, 5). Slično je i danas. Nakon što odgovornoj braći skrenemo pažnju na neko pitanje, treba da imamo poverenje da će oni pažljivo razmisliti o tome i utvrditi da li nešto treba preduzeti.

POKAZUJMO ISPRAVAN STAV U MEĐUSOBNIM ODNOSIMA

14. Kako možemo pokazivati ispravan stav u međusobnim odnosima?

14 U našem odnosu prema drugima postoje mnoge prilike da pokažemo dobar duh, to jest ispravan stav. Svi možemo učiniti mnogo dobra ako smo spremni da oprostimo onima koji nas povrede. Božja Reč nam kaže: „Podnosite jedni druge i spremno opraštajte jedni drugima ako neko ima pritužbu na nekoga. Kao što je Jehova spremno oprostio vama, tako činite i vi“ (Kol. 3:13). Izraz „ako neko ima pritužbu na nekoga“ ukazuje na to da ćemo možda imati opravdan razlog da na nekoga budemo ljuti. Međutim, ne treba da se usredsredimo na tuđe nedostatke jer bi to narušilo mir u skupštini. Neophodno je da poput Jehove velikodušno opraštamo drugima i da nastavimo da mu zajedno služimo.

15. (a) Šta od Jova možemo naučiti o opraštanju? (b) Kako nam molitva pomaže da pokazujemo ispravan stav?

15 O opraštanju možemo mnogo naučiti od Jova. Tri lažna tešitelja su ga više puta uvredila neljubaznim rečima. Pa ipak, Jov im je oprostio. Kako je to uspeo? ’On se pomolio za svoje prijatelje‘ (Jov 16:2; 42:10). Kada se molimo za druge, to može promeniti naš stav prema njima. Kada se molimo za svu našu braću i sestre, tada ćemo imati Hristovo gledište o njima (Jov. 13:34, 35). Osim toga, treba da se molimo za sveti duh (Luka 11:13). Božji duh će nam pomoći da u ophođenju s drugima pokazujemo prave hrišćanske osobine. (Pročitati Galatima 5:22, 23.)

DOPRINOSIMO POZITIVNOM DUHU U BOŽJOJ ORGANIZACIJI

16, 17. Kakav stav želimo da pokazujemo?

16 Kada svi objavitelji imaju cilj da doprinesu pozitivnom duhu skupštine, to može dovesti do izvrsnih rezultata. Možda smo nakon ovog razmatranja uvideli da se možemo poboljšati u pokazivanju pozitivnog duha. Ako je to slučaj, treba da dozvolimo Božjoj Reči da nam pokaže kako se možemo promeniti (Jevr. 4:12). Apostol Pavle se trudio da bude dobar primer svojim suvernicima i rekao je: „Ni zbog čega ne osećam grižu savesti. Ali to ne dokazuje da sam pravedan, nego je Jehova onaj koji sudi o meni“ (1. Kor. 4:4).

17 Svi treba da podstičemo jedni druge da sačuvamo ispravan stav u skupštini. To možemo činiti ako oponašamo Boga i ne insistiramo na svom mišljenju i ako ne smatramo da smo suviše važni. Bićemo u miru sa suvernicima ako im spremno opraštamo i ako imamo pozitivno gledište o njima (Fil. 4:8). Ukoliko tako postupamo, možemo biti sigurni da će duh koji pokazujemo biti ugodan Jehovi i Isusu (Filim. 25).