Skip to content

Skip to table of contents

Tala he Moui

Tau Kapitiga ke he 60 e Tau Tau ka ko e Kamata Laia

Tau Kapitiga ke he 60 e Tau Tau ka ko e Kamata Laia

He taha afiafi he vahā mafana he 1951, tokofā e fuata taane, ne taki 20 tumā e tau tau ha lautolu, ne tutū he tau puha telefoni ne fakafepiki i Ithaca, New York, U.S.A., mo e fiafia he hea telefoni atu ki Michigan, Iowa, mo California. Kua fai tala mitaki ke talahau!

IA FEPUARI ne mole, ne 122 e paionia ne hohoko atu ki South Lansing, New York, ke fakalataha ke he vahega ke 17 aki he Aoga Kiliata. Fakalataha mo lautolu kua amaamanaki ke he gahua misionare ko Lowell Turner, William (Bill) Kasten, Richard Kelsey, mo Ramon Templeton. Ko Lowell mo Bill, ne o mai a laua i Michigan, ko Richard mai i Iowa, mo Ramon mai i California ne nakai leva ti eke mo tau kapitiga mitaki.

Hema ke he matau: Richard, Lowell, Ramon, mo Bill ne eke mo tau kapitiga i Kiliata

Kavi ke he lima e mahina he mole, ne fiafia lahi ai ke he fakailoaaga ko e Matakainaga Nathan Knorr mai he matapatu ofisa he lalolagi katoa ka hau ke tutala ke he tau tagata fakaako. Kua fitā e talahau he tau matakainaga tokofā nei e manako ha lautolu ke gahua auloa he taha e motu—ka maeke. To iloa lahi kia e lautolu mogonei hagaao ke he tau kotofaaga misionare ha lautolu he motu kehe? E, pihia!

Ne lahi fakahaga e amaamanakiaga he tutala e Matakainaga Knorr ke he vahega katoa, ti kamata ke fakailoa e tau kotofaaga ha lautolu ke he tau motu kehe. Ko lautolu ne hea fakamua ke o hake ki mua, ko lautolu tokofā ne hopoate, ka kua fiafia, ko e tau fuata taane ne kua iloa to nonofo auloa a lautolu! Ka e i fe? Ko e tau kapitiga ha lautolu he vahega ne ofo mo e patipati loa he mogo ne fakailoa ai kua fakafano atu a lautolu ki Sihamani.

Ne ofoofogia e Tau Fakamoli a Iehova he lalolagi katoa he fakamauaga hagaao ke he tua fakamooli ne fakakite he Tau Fakamoli i Sihamani tali mai he 1933 i lalo hifo he pule ha Hitler. Tokologa e tagata fakaako ne manatu he taute e tau mena tui mo e tau puha CARE ma e tau matakainaga ha lautolu i Europa he mole e Felakutaki II he Lalolagi. Ko e tau tagata he Atua i Sihamani ko e tau fakafifitakiaga ofoofogia he tua, fakamakamaka, fakamalolō, mo e falanaki ki a Iehova. ‘To iloa mooli e mautolu mogonei e tau matakainaga taane mo e fifine fakahele nei,’ he manatu ai e Lowell. Ko e kakano haia ne fiafia lahi e tau tagata oti ti lata ke hea telefoni atu he afiafi ia ni!

HE FENOGA HA LAUTOLU KI SIHAMANI

Ramon ne taute e vahega he Aoga Fekafekau he Kautu

Ia Iulai 27, 1951, ne fakatoka mai e Homeland he uaafo i New York East River, ti kua o atu e tau kapitiga tokofā he fenoga ne 11 e aho ki Sihamani. Ko e Matakainaga ko Albert Schroeder, ko ia taha he tau faiaoga ha lautolu i Kiliata ne eke mo taha he Kau Fakatufono he magaaho fakamui, ne fakaako age ha lautolu a tau talahauaga fakamua faka-Sihamani. Ha kua haia mogonei mo e tokologa e tau tagata o fenoga Sihamani to liga maeke ia lautolu ke fakaako atu foki. Ka kua kehekehe e tau vagahau Sihamani ha lautolu ne fakaaoga. Ko e fakagogoa ha ia!

He pogipogi he Aho Ua ia Aokuso 7, he mole e fehagai mo e gagao fano moana, ne hohoko e tau matakainaga ki Hamburg i Sihamani. Ne kitia e lautolu he tau mena oti e lauiaaga he felakutaki ne oti laia he ono e tau kua mole. Momoko ai he mena ne kitia e lautolu, ti heke a lautolu he tuleni ne fina atu he pō ki Wiesbaden, ko e matakavi ne toka ai e la ofisa he mogoia.

Richard ne gahua he Matini Tohia Matahigoa he Peteli i Wiesbaden

He mogo pogipogi he Aho Lotu, ne feleveia a lautolu mo e Fakamoli Sihamani fakamua​—mo e higoa Sihamani mooli! Ne uta e Hans a lautolu he tuaga tuleni ke he Peteli, ti toka e ia a lautolu mo e matakainaga fifine motua ne mauokafua mo e nakai vagahau Peritania. Ne manatu a ia to femaamaaki pete he kehekehe e tau vagahau he tutala fakaleo lahi. Ka e pete ne lahi fakahaga e leo haana, ne au atu e hogohogomanava ha lautolu oti. Fakahiku ai ne hau e Matakainaga Erich Frost, ko e fekafekau he la ofisa, mo e fakafeleveia fakamafanatia atu ki a lautolu faka-Peritania. Ne laukauka ai.

He matahiku he mahina ha Aokuso, ne o atu a lautolu tokofā ke he fonoaga faka-Sihamani fakamua ha lautolu, ko e Toloaga “Tapuakiaga Meā” i Frankfurt am Main. Ko e tapunu ne fakalataha atu ko e 47,432 mo e toko 2,373 ne papatiso, nukua fakafoou ai e fakamakutu he tau matakainaga ko e tau misionare mo e manako ke fakamatala. Ka e fai aho he mole, ne tala age e Matakainaga Knorr to nonofo a lautolu he Peteli mo e to kotofa ke gahua i ai.

Ko e fiafia ke he tau kotofaaga ha lautolu kua mauokafua katoatoa a lautolu kua iloa e Iehova e mena kua mua e mitaki

Ha kua manako lahi a Ramon ke gahua misionare, ne fitā e lagataha e nakai talia e ia ke fina atu ke he Peteli he Tau Faahi Kaufakalataha. Ne nakai la manamanatu a Richard po ko Bill ke gahua he Peteli. Ka ko e fiafia ha lautolu ke he tau kotofaaga ha lautolu kua mauokafua katoatoa a lautolu kua iloa e Iehova e mena kua mua e mitaki. Ti kua pulotu mooli ke falanaki ke he tau takitakiaga haana ka e nakai ke he tau manako ni he tagata! Ko e tagata ne maama e fakaakoaga nei to fiafia ke fekafekau ki a Iehova he ha matakavi mo e he ha kotofaaga ka age ki a ia.

VERBOTEN!

Tokologa he magafaoa Peteli i Sihamani ne fiafia ke fai tagata Amerika mo lautolu ke maeke ia lautolu mogonei ke fakamahani ke vagahau Peritania. Ka e he taha aho he haia he fale kai, ne moumou fakalutukia e tau amaamanakiaga nei. Ko e Matakainaga Frost, mo e aga omoomoi haana tuga ne fa mahani, ne kamata a ia ke vagahau Sihamani hagaao ke he taha mena ne liga aoga lahi mahaki. Laulahi he magafaoa ne fakanono, onoono hifo ni ke he tau kapiniu kai ha lautolu. Pete he nakai maama e lautolu ne hohoko mai laia e mena ne talahau, ne kamata fakahaga ke mailoga kua putoia ai a lautolu. Ti ko e magaaho ne talahau fakaleolahi he Matakainaga Frost, “VERBOTEN!” (“Aua Neke!”) mo e liu fatiaki fakaleo lahi ke peehi ai, ne fuafuakelea a lautolu. Ko e heigoa ha lautolu ne taute ke fakatupu e tau manatu malolō pihia?

Matakainaga Frost (matau) mo e falu he ahiahi atu he Matakainaga Knorr (hema)

Ne oti e kai, ti ō fakaave e tau tagata oti ke he tau poko ha lautolu. Fai magaaho he mole, ti fakamaama he matakainaga taane: “Ke maeke ia mutolu ke lagomatai a mautolu, kua lata ni a mutolu ke iloa ke vagahau Sihamani. Ko e kakano haia ati pehē e Matakainaga Frost ato iloa a mutolu ke vagahau [Sihamani], ke VERBOTEN he vagahau Peritania mo mutolu.”

Ne mafiti e magafaoa Peteli ke omaoma. Kua nakai ni lagomatai he mena nei e tau tagata foou ne o mai ke iloa e vagahau Sihamani ka kua fakaako foki ki a lautolu pete ni e uka ke fakagahua e fakatonuaga he matakainaga loto fakaalofa, kua fa aoga ma tautolu ni. Ne fakakite he fakatonuaga he Matakainaga Frost e mataala haana ke he tuaga mitaki he fakatokatokaaga ha Iehova mo e fakaalofa haana ke he tau matakainaga. a Ko e kakano haia ati ofania ai e lautolu tokofā a ia!

FAKAAKO MAI HE HA TAUTOLU A TAU KAPITIGA

He fenoga okioki i Suisalani he 1952

Maeke ia tautolu ke moua e tau fakaakoaga uho mai he tau kapitiga kua matakutaku ke he Atua, ti lagomatai mogoia a tautolu ke eke mo tau kapitiga mitaki ha Iehova. Mai he tau matakainaga tua fakamooli i Sihamani​—ne tokologa lahi ke tokutoku takitaha e tau higoa​—ne loga e tau mena ha lautolu tokofā ne iloa, ka kua ako mai foki a lautolu he taha mo e taha. Ne fakamaama e Richard: “Ne fai iloaaga a Lowell ke he faka-Sihamani mo e holo mitaki ki ai, ka e taufetului a mautolu ne toe. Ha ko ia foki ne motua he matakau ha mautolu, ko ia ne fa fuluhi atu a mautolu ki ai ma e tau mena ke lata mo e vagahau mo e ke takitaki.” Ne manatu e Ramon: “Ko e fiafia ha ia haaku he mogo ne foaki he matakainaga Suisalani e fale haana i Suisalani ke fakaaoga a mautolu he okioki fakamua ha mautolu he taha e tau he nonofo i Sihamani! Ua e faahi tapu he nonofo a mautolu ni mo e nakai taufetului ke faka-Sihamani! Ka e ai manamanatu au ki a Lowell. Ne fakamakamaka a ia ke totou mo e fakatutala a mautolu ke he lauga he aho he tau pogipogi oti​—he vagahau Sihamani! Pete he uka ki a au, ne nakai hiki a ia. Ka kua iloa e mautolu e fakaakoaga uho. Mumuitua ke he takitakiaga ha lautolu ne kua manamanatu ke he mitaki haau, pete ka nakai talia e koe he falu magaaho. Ko e aga nei ne aoga lahi ki a mautolu he tau tau ne mole atu ti kua mukamuka lahi a mautolu ke omaoma ke he takitakiaga fakateokarasi.”

Ne fakaako foki e tau kapitiga tokofā ke mailoga e tau malolō he taha mo e taha, tuga ne talahau he Filipi 2:3: “Kia igatia a mutolu mo e manatu he loto fakatokolalo kua mua e faoa oti kia ia.” Ti fa fakalilifu e lautolu a Bill he age e tau fekau ne talia oti a lautolu tokotolu kua mua e lotomatala ha Bill ke taute ai. “Ka lata ke fakatotoka e mena vihi po ke matakupu paleko lahi,” he manatu e Lowell, “ne fuluhi a mautolu ki a Bill. Ne pulotu a ia ke fehagai mo e tau tuaga nakai tokotoko mitaki ke he puhala ne talia oti a mautolu kua lata ke taute pihia ka e nakai mauokafua po ke iloa ke taute ai.”

TAU FAKAMAUAGA FIAFIA

Ne igatia a lautolu tokofā mo e fifili ke fai hoana. Ko e fekapitigaaki mooli ha lautolu ne fakavē ke he fakaalofa mooli ki a Iehova mo e fekafekauaga mau, ti kua mauokafua a lautolu ke kumi e hoa ne makai ke tuku fakamua a Iehova. Kua fakaako he fekafekauaga mau a lautolu kua lahi e taui he foaki atu ke he talia mai mo e tau manako fakatagata kua latatonu ni ke tuku ki lalo he tau mena he Kautu. Ti fifili ne lautolu e tau matakainaga fifine ne kua fitā he talia ke fekafekau mau. Ne fua mai ai fā e fakamauaga malolō mo e fiafia.

Ma e fakafetuiaga kapitiga po ke fakamauaga ke tumau mooli, kua latatonu ni ke ha ha i ai a Iehova. (Fakama. 4:12) Pete kua momoko a Bill mo Ramon he mamate e tau hoa ha laua, ne logona e laua e olioli mo e lalagoaga ne moua mai he hoana fakamooli. Ko Lowell mo Richard ne matutaki ke moua e lalagoaga nei, ka ko Bill ne liu fai hoana kua taute e fifiliaga iloilo ke he haana hoa ke maeke a ia ke fakatumau ke he fekafekauaga mau.

He tau tau fakamui, ne o a lautolu ke he tau matakavi kehekehe ha ko e tau kotofaaga ha lautolu​—laulahi ni ki Sihamani, Austria, Luxembourg, Kanatā, mo e Tau Faahi Kaufakalataha. Ti ko e mena ne tupu, ko e tau kapitiga tokofā kua nakai maeke ke lafi auloa tumau tuga mo e manako ha lautolu. Ka e pete he nonofo mamao, ne matutaki tumau a lautolu, ti fiafia ai he tau fakamonuinaaga ha lautolu mo e tagi auloa foki he tau mena momoko ha lautolu. (Roma 12:15) Ko e tau kapitiga pihia kua lata ke tokiofa mo e ua taute fakateaga. Ko e tau mena fakaalofa uho a lautolu mai ia Iehova. (Fakatai 17:17) Na gahoa e tau kapitiga mooli he lalolagi he vahā nei! Ka e maeke e tau Kerisiano mooli oti ke loga e tau kapitiga pihia. Ko e Tau Fakamoli a Iehova, kua fiafia a tautolu he kapitiga mo e tau matakainaga talitonu he lalolagi katoa, ka e mua atu, he kapitiga mo Iehova ko e Atua mo Iesu Keriso.

Ha kua mooli ki a tautolu oti, ko e fenoga he tau kapitiga tokofā nei ne uka lahi he falu magaaho​—he momoko ha kua mate e fakahele, ko e fakaatukehe he fehagai mo e gagao lahi, ko e tupetupe he leveki he tau mamatua motua, ko e uka he feaki e tama ka e taute e fekafekauaga mau, ko e fakauaua he talia e tau kotofaaga foou fakateokarasi, mo e he mogonei kua loga fakahaga e lekua ha kua momotua. Ka kua iloa foki e lautolu mai he tau mena ne tutupu ki a lautolu ko e tau kapitiga​—ne tata mo e mamao—​ne lagomatai e tau tagata ne fiafia ki a Iehova ke fehagai fakamitaki mo e tau tutuaga vihi oti.

KO E TAU KAPITIGA TUKULAGI

Ko e mitaki ha ia ha Lowell, Ramon, Bill, mo Richard ne 18, 12, 11, mo e 10 e tau tau he moui ne fakatapu a lautolu ki a Iehova, ti vahāloto he 17 ke he 21 e tau tau he moui, ne taute e lautolu oti e fekafekauaga mau. Ne taute e lautolu e mena ne fakamafana he Fakamatalaaga 12:1 ke taute e lautolu: “Manatu a a koe ke he hāu a vaha fuata kia ia ne eke a koe.”

Kaeke ko koe ko e matakainaga taane fuata, kaeke kua maeke talia e uiina ha Iehova ke hu atu ke he fekafekauaga mau. Ti fakaaue ke he fakaalofa totonu haana, to moua e koe e tau monuina​—tuga ne moua he tau kapitiga tokofā nei—​he taute e gahua takaiaga, faahimotu, po ke faahi he lalolagi; he gahua he Peteli, putoia foki e Tau La Komiti; he fakaako he tau aoga Fekafekauaga he Kautu mo e Fekafekau Paionia; mo e lauga he tau fonoaga, lalahi mo e ikiiki. Ne fiafia mooli a lautolu tokofā nei he iloa kua totou hogofulu afe ne aoga mai he tau gahua ha lautolu! Kua maeke ni e tau mena oti ia ha ko e magaaho ne fuata ai a lautolu ne talia e lautolu e uiina mafanatia ha Iehova ke fekafekau mo e loto katoa ki a ia.​—Kolo. 3:23.

Hema ke he matau: Richard, Bill, Lowell, mo Ramon ne feleveia i Selters he fakauluaga he tau fale foou he la ofisa he 1984

He magaaho nei, ko Lowell, Richard, mo Ramon ne liu foki a lautolu gahua auloa he la ofisa, mogonei i Selters, Sihamani. Momoko ai ha kua mate a Bill he 2010 he mogo ne paionia pauaki a ia he Tau Faahi Kaufakalataha. Teitei 60 e tau tau he tau kapitiga uho tokofā kua fakaatukehe lahi ai ha ko e mate! Ka e nakai nimo he ha tautolu a Atua ko Iehova e tau kapitiga haana. Kua maeke ia tautolu ke mauokafua, ko e magaaho ka nonofo i lalo he pule he Kautu haana, ko e tau fakafetuiaga kapitiga Kerisiano oti ne galo fakakū ha ko e mate to liuaki mai.

“He 60 e tau tau ne kapitiga ai a mautolu, ne nakai manatu e au ha magaaho kelea”

Magaaho kū to mate a Bill, ne tohi e ia: “He 60 e tau tau ne kapitiga ai a mautolu, ne nakai manatu e au ha magaaho kelea. Ko e fakafetuiaga ha mautolu ko e taha mena uho lahi tumau ki a au.” Ti pehē e tau kapitiga tokotolu haana, ha kua maaliali e onoonoaga ke matutaki e kapitiga ha lautolu he lalolagi foou, ne mafiti ke lafi, “Ti ko e kamata laia a mautolu.”

a Ko e tala fiafia ke he moui he Matakainaga Frost ne taute fakailoa he The Watchtower ia Aperila 15, 1961, lau 244-249.