Skip to content

Skip to table of contents

Esperiénsia

Belun diʼak ba tinan 60 ona

Belun diʼak ba tinan 60 ona

Iha kalan ida, tinan 1951, iha sidade Ithaca, Novaiorke, Estadus Unidus Amérika, joven naʼin-haat, neʼebé seidauk toʼo tinan 25, sira ida-idak uza telefone públiku hodi koʼalia ho laran-haksolok ba família neʼebé hela dook. Sira iha buat neʼebé diʼak atu fó-hatene!

IHA fulan-Fevereiru 1951, pioneiru hamutuk naʼin-122 halibur iha South Lansing, Novaiorke hodi tuir Eskola Gilead klase 17. Iha klase neʼe iha irmaun naʼin-haat naran Lowell Turner, William (Bill) Kasten, Richard Kelsey, no Ramon Templeton. Lakleur, Lowell no Bill neʼebé mai husi Michigan, Richard husi Iowa, no Ramon husi California, sira sai belun diʼak.

Liutiha fulan lima, kuandu estudante sira simu avizu katak lakleur irmaun Nathan Knorr sei mai vizita atu koʼalia ho sira, sira hotu hein namanas ba vizita neʼe. Irmaun joven naʼin-haat neʼe fó sai ona sira-nia hakarak, katak se bele, sira hakarak serbisu hamutuk iha rai neʼebé hanesan. Agora, irmaun Knorr sei fó-hatene buat ruma kona-ba serbisu nuʼudar misionáriu!

Kuandu irmaun Knorr hatoʼo diskursu iha klase no fó sai ba sira kona-ba rai neʼebé mak sira atu bá serbí nuʼudar misionáriu, estudante hotu fuan tuku-tuku makaʼas. Estudante sira neʼebé irmaun Knorr bolu uluk ba plataforma mak sira naʼin-haat. Maski sira sente laran-nakdedar, maibé iha tempu hanesan sira kontente tanba sira sei bá serbí hamutuk iha rai ida deʼit! Maibé, sira atu bá serbí iha rai neʼebé? Kuandu irmaun Knorr hatete katak sira sei bá serbí iha rai-Alemaña, estudante hotu hakfodak no basa liman makaʼas.

Testemuña ba Jeová iha mundu tomak hakfodak ho istória kona-ba oinsá mak irmaun-irmán sira iha Alemaña hatudu laran-metin iha Hitler nia ukun okos husi tinan 1933. Estudante sira hanoin-hetan uluk kuandu Funu Mundiál Segundu ramata, sira prepara roupa no sasán atu haruka ba irmaun-irmán sira iha rai-Europa hodi ajuda sira. Maromak nia povu iha Alemaña hatudu ezemplu diʼak kona-ba fiar metin, aten-brani, no tau fiar ba Jeová. Irmaun Lowell hanoin: ‘Agora ita sei koñese didiʼak irmaun-irmán sira-neʼe.’ Loos duni, tan neʼe mak estudante hotu sente kontente tebes no irmaun joven naʼin-haat telefone kedas ba sira-nia família iha kalan neʼebá!

VIAJEN BA RAI-ALEMAÑA

Iha 27 Jullu 1951, irmaun naʼin-haat neʼe saʼe ró naran Homeland, neʼebé sai husi ponte-kais iha East River iha Novaiorke, no halo viajen ba rai-Alemaña durante loron 11. Sira aprende ona liafuan balu iha lia-alemaun husi irmaun Albert Schroeder, neʼebé serbí nuʼudar mestre iha Eskola Gilead no ikusmai serbí iha Grupu Administradór. Tanba iha ró laran iha mós ema Alemaña, joven sira-neʼe hanoin katak sira bele aprende liután hodi koʼalia ho sira. Maibé, ema iha ró laran koʼalia lia-alemaun iha dalan oioin no ida-neʼe halo konfuzaun ba sira naʼin-haat!

Ikusmai iha loron-tersa dadeer, 7 Agostu, irmaun sira toʼo rai-Alemaña, iha sidade Hamburg. Fatin hotu neʼebé sira haree sai aat ona tanba funu foin ramata tinan neen liubá. Ho laran-triste hodi haree ida-neʼe, sira saʼe komboiu kalan tomak atu bá sidade Wiesbaden, neʼebé uluk iha sukursál.

Iha loron-kuarta dadeer-saan, Testemuña primeiru neʼebé sira hasoru iha rai-Alemaña mak irmaun Hans. Nia lori sira husi estasaun komboiu ba Betel, no entrega ba irmán ferik ida neʼebé haree hanesan ema sériu, neʼebé la koʼalia inglés. Maibé, irmán neʼe hanoin katak se nia koʼalia ho lian makaʼas liu, irmaun estranjeiru sira bele komprende buat neʼebé nia hatete. Tan neʼe, nia koʼalia ho lian makaʼas liután, no nia ho irmaun sira hotu sai estrese liután. Ikusmai, irmaun Erich Frost neʼebé tau matan ba sukursál mak mai hasoru sira no fó benvindu hodi koʼalia inglés. Ida-neʼe halo sira sente kmaan.

Iha fulan-Agostu nia rohan, sira naʼin-haat bá tuir reuniaun boot ho tema “Adorasaun neʼebé Moos”, neʼebé halaʼo iha Frankfurt am Main. Neʼe mak reuniaun boot neʼebé sira foin tuir ba dala primeiru iha Alemaña. Iha reuniaun neʼe, ema naʼin-47.432 mak tuir no ema naʼin-2.373 hetan batizmu. Ida-neʼe halo misionáriu foun sira sai laran-manas liután atu halo serbisu haklaken. Maibé loron balu liu tiha, irmaun Knorr hatete katak sira sei hela nafatin iha Betel no halo serbisu iha neʼebá.

Haksolok ho sira-nia serbisu halo sira fiar duni katak Jeová sempre hatene buat neʼebé diʼak liu ba ninia povu

Iha tempu uluk, irmaun Ramon hetan oportunidade atu bá serbí iha Betel iha Estadus Unidus. Maibé, tanba nia laran-metin atu serbí nuʼudar misionáriu, nia la simu. Irmaun Richard no Bill mós nunka hanoin atu halo serbisu iha Betel. Maibé, sira hetan haksolok iha sira-nia serbisu iha Betel, ida-neʼe halo sira fiar duni katak Jeová sempre hatene buat neʼebé diʼak liu ba ninia povu. Tanba sira halo tuir Maromak nia hakarak duké sira rasik nia hakarak, sira hetan rezultadu diʼak. Ema neʼebé hatene ida-neʼe bele serbí Jeová ho laran-kontente iha fatin naran deʼit no knaar naran deʼit.

VERBOTEN!

Irmaun-irmán barak iha família Betel Alemaña kontente atu simu ema amerikanu sira, tanba sira bele treinu atu koʼalia lia-inglés. Maibé loron ida, buat ida hanetik sira-nia hakarak neʼe. Iha tempu han, irmaun Frost komesa koʼalia ho laran-manas iha lia-alemaun kona-ba buat ruma no ema hotu sai nonook deʼit hodi hateke tun. Joven naʼin-haat neʼe la komprende buat neʼebé irmaun Frost hatete, maibé neineik-neineik sira komesa hatene katak buat neʼebé nia fó sai daudauk mak kona-ba sira. Tan neʼe, kuandu irmaun Frost koʼalia ho lian makaʼas: “VERBOTEN!”, katak “Labele!”, no repete fali liafuan neʼe ho lian makaʼas liután, irmaun naʼin-haat neʼe sente taʼuk. Sira halo saida mak irmaun neʼe koʼalia makaʼas hanesan neʼe?

Tempu han hotu ona, ema hotu fila lalais ba sira-nia kuartu. Liutiha tempu balu, irmaun ida hatete: “Atu imi bele ajuda ami, imi tenke hatene koʼalia lia-alemaun. Tan neʼe mak irmaun Frost dehan katak ami labele koʼalia lia-inglés ho imi toʼo imi hatene koʼalia lia-alemaun.

Família Betel halo tuir kedas buat neʼebé sira rona. Ida-neʼe ajuda duni sira naʼin-haat, laʼós deʼit atu aprende lia-alemaun, maibé hanorin sira katak konsellu neʼebé irmaun ida fó ho domin bele lori rezultadu diʼak maski foufoun susar atu halo tuir. Irmaun Frost fó konsellu neʼe tanba nia hanoin kona-ba buat neʼebé lori diʼak ba Jeová nia organizasaun no tanba nia hadomi ninia maluk kristaun. * Tan neʼe, neineik-neineik, irmaun naʼin-haat haburas sira-nia domin ba irmaun Frost!

APRENDE HUSI MALUK SIRA

Husi belun sira neʼebé hadomi Maromak, ita bele aprende buat barak, no ida-neʼe ajuda ita atu sai belun neʼebé diʼak ho Jeová. Irmaun naʼin-haat neʼe aprende buat barak husi irmaun-irmán iha Alemaña, neʼebé barak demais atu temi sira ida-idak nia naran, maibé sira mós aprende buat barak entre sira naʼin-haat. Irmaun Richard hatete: “Lowell hatene uitoan ona lia-alemaun no nia aprende língua neʼe lalais, maibé ami naʼin-tolu sente susar atu aprende língua neʼe. No mós tanba Lowell mak tinan boot liu ami, ami husu beibeik kona-ba língua ba Lowell no nia sai hanesan ulun ba grupu neʼe.” Irmaun Ramon dehan: “Liutiha tinan ida iha Alemaña, kuandu ami atu foti feriadu ba dala primeiru, irmaun ida husi rai-Suisa hatete katak ami bele bá halimar iha ninia uma iha Suisa. Ida-neʼe halo haʼu sente kontente tebes tanba ba semana ruma ami bele halimar mesak no sai livre husi lia-alemaun! Maibé haʼu-nia hanoin la hanesan ho Lowell nia hanoin. Lowell hatete katak durante feriadu neʼe, ami presiza lee no koʼalia kona-ba eskritura loroloron nian iha lia-alemaun! Nia la troka ninia hanoin maski haʼu koko atu troka. Maibé, ami aprende buat ida neʼebé importante tebes, neʼe mak ita presiza halo tuir ema neʼebé hanoin kona-ba ita-nia diʼak maski dala ruma ita-nia hanoin la hanesan. Ami nafatin hafolin buat neʼebé ami aprende, no ida-neʼe ajuda ami atu halo tuir matadalan sira husi Jeová nia organizasaun.”

Irmaun naʼin-haat neʼe mós aprende atu hafolin malu hanesan Filipe 2:3 dehan: “Haraik an ba malu, hodi hanoin katak ema seluk sira diʼak liu fali imi.” Porezemplu, dala barak sira naʼin-tolu hatudu respeitu ba irmaun Bill hodi husu nia atu halo knaar neʼebé sira hatene katak Bill mak matenek liu atu halo ida-neʼe. Irmaun Lowell hatete: “Kuandu ami hasoru situasaun susar, ami husu ba Bill tanba nia iha matenek atu rezolve problema oioin. Kuandu susar ruma mosu, ami hotu hatán ba malu kona-ba oinsá atu rezolve problema, maibé ami naʼin-tolu la iha brani ka matenek.”

MORIS KONTENTE NUʼUDAR KABEN-NAʼIN

Liutiha tempu balu, sira ida-idak deside atu kaben. Sira naʼin-haat haburas sira-nia relasaun diʼak nuʼudar belun tanba sira hotu hadomi Jeová no hafolin serbisu tempu-tomak ba nia. Tan neʼe, sira mós laran-metin atu kaben ho ema neʼebé tau uluk Jeová iha ninia moris. Liuhusi serbisu tempu-tomak ba Jeová, sira hatene ona katak diʼak liu duké simu no sira presiza buka uluk Maromak nia hakarak liu fali sira rasik nia hakarak. Tan neʼe, sira hotu hili irmán sira neʼebé komesa ona serbisu tempu-tomak ba Jeová ho sira-nia hakarak rasik, no sira naʼin-haat neʼe hotu halaʼo moris kaben nian neʼebé kontente.

Atu relasaun nuʼudar belun ka feen-laʼen bele metin ba tempu kleur, ita presiza inklui Jeová iha ita-nia relasaun. (Ecle 4:12) Maski irmaun Bill no Ramon sai mane-faluk, maibé antes neʼe sira halaʼo sira-nia moris kaben nian ho haksolok hodi hetan apoiu husi feen neʼebé diʼak. No kona-ba irmaun Lowell no Richard, sira-nia feen sei moris no sira haksolok hodi hetan apoiu husi feen, no irmaun Bill kaben fali ho irmán ida neʼebé ajuda nia atu kontinua serbisu tempu-tomak ba Jeová.

Tanba sira naʼin-haat ida-idak mós hetan knaar iha fatin oioin neʼebé dook malu iha rai-Alemaña, Áustria, Luxemburgu, Kanadá, no Estadus Unidus, sira la bele hasoru malu ona beibeik hanesan sira hakarak. Maski nuneʼe, sira sempre kontaktu ba malu hodi haksolok hamutuk ho maluk neʼebé hetan bensaun, no tanis hamutuk kuandu iha susar laran. (Rom 12:15) Belun neʼebé diʼak mak buat neʼebé ita presiza duni atu hafolin no agradese, tanba ida-neʼe mak prezente diʼak husi Jeová. (Prov 17:17) Iha mundu ohin loron, susar tebes atu hetan belun neʼebé diʼak. Maibé ita ema kristaun iha kolega barak neʼebé diʼak. Nuʼudar Testemuña ba Jeová, ita haksolok hodi halo belun ho maluk kristaun sira iha mundu tomak, no ita mós bele sai belun diʼak ho Jeová no Jesus Kristu.

Irmaun naʼin-haat neʼe mós hasoru susar oioin iha sira-nia moris hanesan ho ita hotu, porezemplu kaben mate, hetan moras todan, presiza tau matan ba inan-aman neʼebé idade ona, haboot oan no halo serbisu tempu-tomak ba Jeová iha tempu hanesan, hetan knaar foun iha Jeová nia organizasaun, no mós problema oioin tanba idade. Maibé liuhusi sira-nia esperiénsia rasik, irmaun sira-neʼe aprende katak ema neʼebé hadomi Jeová bele tahan hasoru susar sira-neʼe ho didiʼak hodi simu ajuda husi belun neʼebé hela besik no sira neʼebé hela dook.

BELUN DIʼAK BA NAFATIN

Sira naʼin-haat hotu dedika sira-nia an ba Jeová kuandu sira sei joven, irmaun Lowell ho tinan 18, Ramon ho tinan 12, Bill ho tinan 11, no Richard ho tinan 10, no sira hotu komesa serbisu tempu-tomak ba Jeová kuandu sira-nia tinan 17 toʼo 21. Sira halo tuir duni liafuan husi Eclesiastes 12:1, neʼebé dehan: “Hanoin bá ó-nia Kriadór Boot iha ó-nia tempu joven.”

Se Ita mak mane joven kristaun neʼebé iha situasaun diʼak, ami fó laran-manas ba Ita atu simu Jeová nia konvite atu komesa serbisu tempu-tomak ba nia. Kuandu ita halo nuneʼe, ita sei hetan bensaun husi Jeová hanesan ho irmaun naʼin-haat neʼe hodi serbí ho haksolok nuʼudar katuas área nian, katuas vizitante, katuas zona, hanorin iha Eskola ba Katuas no Atan ba Kongregasaun ka Eskola Serbisu Pioneiru, no hatoʼo diskursu iha reuniaun boot. Irmaun naʼin-haat neʼe kontente tebes tanba sira-nia serbisu ba Jeová lori bensaun ba ema barak! Sira hetan haksolok hanesan neʼe tanba iha tempu uluk liu kuandu sira sei joven, sira simu Jeová nia konvite atu serbí nia ho laran.—Kol 3:23.

Ohin loron, irmaun Lowell, Richard, no Ramon serbí hamutuk fali iha sukursál Alemaña, neʼebé agora iha área Selters. Triste katak irmaun Bill, neʼebé ikusliu serbí iha Estadus Unidus nuʼudar pioneiru tempu-tomak, nia mate iha tinan 2010. Ikusmai, mate mak hafahe sira nuʼudar belun naʼin-haat neʼebé diʼak durante besik tinan 60! Maibé, ita-nia Maromak Jeová nunka haluha ninia belun sira. Ita bele fiar katak lakleur tan, iha ninia Ukun nia okos, ema kristaun hotu hasoru malu fali ho belun neʼebé mate ona no haksolok hamutuk.

“Durante tinan 60 neʼebé ami belun ba malu, haʼu la hanoin-hetan buat ida neʼebé ladiʼak”

Antes irmaun Bill mate, nia hakerek: “Durante tinan 60 neʼebé ami belun ba malu, haʼu la hanoin-hetan buat ida neʼebé ladiʼak. Haʼu sempre hafolin ami-nia relasaun neʼe nuʼudar buat neʼebé espesiál tebes mai haʼu.” No hodi hanoin atu haburas nafatin sira-nia relasaun diʼak iha mundu foun, ninia belun naʼin-tolu hatutan tan: “No ami foin hahú atu habelun malu.”

^ par. 17 Atu hatene kona-ba irmaun Frost nia esperiénsia, haree livru The Watchtower, 15 Abríl 1961, pájina 244-249.