Skip to content

Skip to table of contents

Ulandu Womuenyo

Tunde Eci Ukamba Wavo wa Fetika, pa Pita Ale 60 Kanyamo

Tunde Eci Ukamba Wavo wa Fetika, pa Pita Ale 60 Kanyamo

Akuenje vamue vakuãla va kuete ci pitahãla 20 kanyamo okuti va kala volupale luo Itaka ko Nova Yorke, ko Estados Unidos, va telefonalela akamba vavo kalupale akuavo a kala ocipãla ndeci, ko Michigan, ko Yowa, kuenda ko Kalifornia. Momo va yonguile oku sapuila akamba vavo ondaka yimue yiwa!

KOSÃI ya Kayovo, ci soka 122 kakundi votembo yosi, va tunda volupale luo South Lansing, ko Nova Yorke, kuenje, va ka pindisiwile kocisoko 17 Cosikola yo Gileada. Pokati kavo, pa kala vamanji ndeci: Lowell Turner, William (Bill) Kasten, Richard Kelsey, kuenda Ramon Templeton. Manji Lowell la Bill, va tunda volupale luo Michigan, manji Richard wa tunda kolupale luo Yowa, kuenda Ramon wa tunda ko Kalifornia. Kuenje, vosi yavo va linga akamba.

Noke yolosãi vitãlo, vamanji vosi va kuata esanju lialua omo liesapulo vayeva liokuti, Manji Nathan Knorr wa tunda kombala Yolombangi Via Yehova o yongola oku sapela lolondonge. Vamanji vakuãla va popia vati, nda ci tava, tu yongola oku ka kundila vofeka yimuamue. Anga hẽ, va sukilile oku lilongisa ovina viatiamẽla kupange wumisionaliu kofeka yikuavo? Va sukilile oku lilongisa!

Esanju liavo lia li vokiya eci Manji Knorr a fetika oku tukula olofeka kuna ololondonge via laikele oku tumiwa. Manji una wa kuatele onjongole yalua eye va vilikiya tete kembumbua. Eye wa kuata esanju lialua eci vo sapuila okuti, vosi yavo va tumiwa kofeka yimuamue! Kofeka yipi va tumiwa? Eci vamanji va kala kosikola yaco va yeva okuti, vosi yavo va tumiwa kofeka yo Alemanya, va kuata esanju lialua.

Olombangi Via Yehova voluali luosi, via siata oku kuata esanju poku tanga ovolandu a vamanji kofeka yo Alemanya okuti, va liyaka lovitangi omo lielambalalo vokuenda kuviali wa Hitler oku upisa kunyamo wo 1933. Noke Liuyaki Wavali wa pita Voluali Luosi, valua pokati ka vamanji va pindisiwa kosikola yo Gileada, va pongiya uwalo kuenje, va u tumisa ku vamanji va kasi ko Europa. Afendeli va Suku kofeka yo Alemanya va lekisa ongangu yiwa yekolelo, utõi, kuenda va kolelele lika Yehova. Omo liaco, Manji Lowell wa popia hati: ‘Tu yongola oku kũlĩha vamanji vosi va liyaka lovitangi viaco.’ Ovo va kuata esanju lialua kuenje, va yonguile oku telefonalela vamanji ko Alemanya koñolosi yaco!

POKU ENDA KO ALEMANYA

Keteke 27 kosãi Yevambi Linene, yunyamo wo 1951, ocimbaluku cimue ca tunda Kolui lu tukuiwa hati East ko Nova Yorke. Kuenje, akamba vakuãla va linga ungende weci ci soka 11 koloneke poku enda ko Alemanya. Manji Albert Schroeder wa kala ulongisi wavo kosikola yo Gileada okuti noke weya oku tiamẽla Kosungu Yolombangi Via Yehova, wa va lolomboluila ovitangi a liyaka lavio eci a kapiwile vokayike onjanja yatete ko Alemanya. Omo okuti vocimbaluku caco mua endela omanu valua vo kofeka yo Alemanya, citava okuti nda va lilongisa lavo ovina vialua. Pole, omanu vaco va kala oku vangula lika alimi akuavo o ko Alemanya. Omo liaco, vamanji va sumuile calua!

Vovali, eteke liepanduvali kosãi Yenyenye, vamanji va pitĩla ko Hamburg vofeka yo Alemanya​—noke yoku liyaka locitangi coku sanja omo liakimba okalunga. Eci va pitĩla, va sanga ovina vialua via nyõleha omo liuyaki wa pita vofeka yaco vokuenda kuanyamo epandu. Ndaño va sumuile omo liovina va mola, pole, koñolosi yaco, va linga ungende ukuavo lomboyo toke volupale luo Wiesbaden, mua kala o Betele.

Votatu komẽle, ovo va fetika oku kunda onjanja yatete la manji Hans, va sanga ko Alemanya! Manji yaco, wa vopa pocitumãlo coku londa vomboyo toke ko Betele, kuna a va sia la manji umue ukãi wa kuka okuti, ka vangula Ongelesi. Kuenje, manji yaco wa sima okuti nda wa vangula lolukandi, ovo va kuata elomboloko liovina a popia. Pole, osimbu a kala oku vangula lolukandi, vamanji vosi va sumuile. Eci manji Erich Frost, una wa pangele onepa kocisoko co Betele a pitĩla, wa va lama kelimi Liongelesi. Kuenje, va fetika oku kuata esanju.

Kesulilo liosãi Yenyenye, vamanji vakuãla va endele onjanja yatete kohongele yofeka ko Alemanya losapi hati: “Efendelo Liocili.” Ohongele yaco ya lingiwila pocitumãlo cimue ci tukuiwa hati, Frankfurt am Main, kuna kua kala ci soka 47.432 komanu. Omo okuti kua papatisiwa 2.373 komanu, ca vetiya olomisinaliu oku vokiya ombili yavo kupange woku kunda. Pole, noke yoloneke vimue, Manji Knorr wa sapuila olomisinaliu hati, vi sukila oku kala kombetele kuna vi ka linga upange ukuavo.

Joys in their assignment fully convinced them that Jehovah always knows best

Omo okuti manji Roman wa yonguile lika oku kala kupange wumisionaliu, wa sumuĩle eci vo sapuila okuti, o tiukila ko Betele yo ko Estados Unidos. Manji Richard la Bill, lalimue eteke va simĩle oku talavaya ko Betele. Esanju vakuata kupange waco, lia va vetiya oku limbuka okuti, Yehova wa kũlĩha ndomo ovina vi lingiwa. Pole, oku songuiwa lolonumbi via Yehova, ci kuete esilivilo lia velapo okuti, oku kuama olonjongole vietu ci sule! Ulandu waco, wa vetiya manji Roman oku sanjukila upange wosi a tambula vocisoko ca Yehova.

VA HANDELEKIWA!

Vamanji valua vepata lio Betele ko Alemanya, va kuata esanju omo lioku tambula vamanji va tunda ko Amerika, momo ca va kuatisa oku vangula ciwa elimi Liongelesi. Pole, eteke limue eci va kala vohondo va siata okulila, va sumuile. Eci Manji Frost a fetika oku vangula ovina vimue kelimi lio Alemão, vamanji vosi ko Betele va petamẽla palonga avo omo liesumuo. Ndaño okuti vamanji vana veya ndopo, ka va kuatele elomboloko liovina a kala oku popia, pole, va limbuka okuti, manji yaco o yongola oku va tuma oku linga cimue. Eci manji Frost a popia lolukandi hati,“VERBOTEN!” (“okuti ci lomboloka oku handelekiwa!,”) ovo va kuata usumba laye. Pole, nye vamanji va sukilile oku linga?

Eci vamãla oku lia, vatiukila volohondo viavo. Noke, manji umue ulume wa va sapuila hati: “Nda u yongola oku tu kuatisa, u sukila oku vangula elimi lio Alemão. Eli olio esunga lieci Manji Frost a popela hati, u sukila oku lilongisa elimi lio Alemão, momo oku vangula lene Ongelesi, ci kasi NDOCIHANDELEKO.”

Vamanji ko Betele va pokola lonjanga kelungulo liaco. Momo lia kuatisa vamanji vakuãla veya ndopo ko Betele oku lilongisa elimi lio Alemão. Kuenje, va limbuka okuti, ndaño kefetikilo ka ca lelukile oku kapako elungulo liaco, pole, va limbuka okuti lia va kuatisa. Manji Frost wa eca elungulo liaco omo lionjongole yoku kuatisa ocisoko ca Yehova, kuenda ocisola a kuetele vamanji. a Omo liaco, vamanji vakuãla veya ndopo ko Betele va kuatisiwa oku pamisa ukamba wavo la manji Frost!

AKAMBA VETU VA TU LONGISA OVINA VIA LUA

Ovina viwa akamba va sumbila Yehova va tu longisa, via tu kuatisa oku vokiya ukamba wetu laye. Ndaño vamanji vo ko Alemanya va longisa ovina vialua ku vamanji vakuãla, pole, vosi yavo va likuatisa pokati. Manji Richard wa popia hati: “Manji Lowell wa kũlĩhĩle ovina vimue kelimi lio Alemão kuenda vio kuatisa calua, pole vamue pokati ketu ka tua kuatele elomboloko liaco. Omo okuti manji Lowell eye wa kala ukulu pokati ketu, wa enda oku tu kuatisa oku kuata elomboloko lielimi lio Alemão, kuenda eye wa kala usongui wetu.” Manji Roman wa popiavo hati: “Nda kuata esanju lialua eci manji umue wo kofeka yo Suisa a tava oku tu yekisa konjo yaye eci tua tẽlisa unyamo umosi ko Alemanya! Omo liaco, tua simĩle okuti, tu ka pita olosemana vivali okuti ka tu vangula elimi lio Alemão! Ndaño sia kũlĩhĩle esokiyo lia manji Lowell, pole, wa tu kisika oku tanga ocisonehua ceteke, loku lombolola ulandu waco kelimi lio Alemão! Nda sumuile calua omo liesokiyo liaco, momo wa enda oku tu kisika oku ci linga oloneke viosi komẽle. Pole, tua lilongisa ovina vialua viwa. Omo liaco, kapako ovina vakuene va ku longisa, ndaño pamue ku tava kovina vimue va ku sapuila. Oku lekisa umbombe, ca tu kuatisa oku pokola kolonumbi viocisoko ca Yehova.”

Vamanji vakuãla va kapeleko ovisimĩlo viwa via vakuavo ndomo ca lekisiwa kelivulu lia Va Filipoi 2:3 li popia hati: ‘Tu liketisi, kuenda tu tendi vakuetu okuti, ovo va velapo, pole, etu tu sule.’ Olonjanja vimue, vamanji vatatu va enda oku pinga ku manji Bill oco a linge ovopange amue, momo eye lika wa tẽlele oku a linga ciwa. Manji Lowell wa popia hati: “Eci tu liyaka lovitangi vimue, tua enda oku sapela la manji Bill oco a tu kuatise oku vi tetulula. Momo lomue pokati ketu wa kuatele utõi woku ci linga.”

ESANJU VOLOHUELA

Vamanji vakuãla va nõlapo oku kuela. Omo okuti va solele Yehova kuenda va velisilepo upange wakundi votembo yosi, va kuela akãi vana va pitisa kovaso upange woku kunda. Upange wakundi votembo yosi wa va longisa okuti, onima yi tunda koku eca, ka yi sokisiwa leyi yi tunda koku tambula. Kuenje, va limbukavo okuti, oku pitisa kovaso upange woku kunda ci kuete esilivilo okuti oku tẽlisa olonjongole vietu ci sule. Ovo, vakuela vamanji vana va litumbikile kupange wakundi votembo yosi. Omo liaco, va kuata esanju volohuela viavo.

Oco omunu a pamise olohuela viaye, o sukila oku kuata ukamba la Yehova. (Uku. 4:12) Ndaño okuti manji Bill la Ramon akãi vavo va fa, pole, va pandikisa lesanju omo liekolelo akãi vavo va kuata. Manji Lowell la Richard va pandikisa lesanju kovitangi viaco. Kuenje, manji Bill wa kuela vali ukãi ukuavo okuti, toke cilo va kasi kupange wakundi votembo yosi.

Noke lianyamo amue, va tumiwa kolofeka vikuavo ndeci: Ko Alemanya, ko Austria, ko Luxembourg, ko Kanada, kuenda ko Estados Unidos. Omo liaco, vamanji vakuãla va tẽlisa onjongole yavo yoku kala pamosi otembo yalua. Ndaño va kala kolofeka via litepa, pole, va enda oku sapela kuenje, va kuata esanju omo liasumũlũho va tambula kuenda va siata oku sumuila kumuamue omo liovitangi va liyaka lavio. (Va Rom. 12:15) Tu eca olopandu ku vamanji vakuãla omo liukamba wocili va kuata. Momo va soliwe calua la Yehova. (Olosap. 17:17) Koloneke vilo, ukamba waco ka wa siatele voluali! Pole, afendeli va Yehova va pondola oku kuata ukamba wocili. Omo liaco, tua sanjuka calua omo liukamba tu kuete la vamanji voluali luosi, oku kongelamo Yehova Suku la Yesu Kristu.

Vamanji vakuãla va liyaka lovitangi tua siata oku liyaka lavio ndeci: Oku fa kua ngadietu, oku lekisa esanju poku vela, oku kuatisa olonjali via kuka, oku amamako lupange wakudi votembo yosi ndaño locitangi coku tekula omãla, ohele yoku tambula ovikele viokaliye vocisoko ca Yehova, kuenda oku liyaka lovitangi vioku kuka. Vamanji yaco va kũlĩha okuti, akamba vana va kasi ocipepi lavo kuenda vakuavo va kasi ocipãla okuti va sole Yehova, va pondola oku va kuatisa poku liyaka lovitangi.

UKAMBA UMUE KA U SULILA

Tua sanjuka calua poku limbuka okuti, manji Lowell, la Roman, la Bill kuenda Richard, eci va kuata 18, 12, 11, kuenda 10 kanyamo, va litumbikile ku Yehova. Kuenje, eci va tẽlisa 17 toke 21 kanyamo, vosi yavo va litumbikile kupange wakundi votembo yosi. Momo, va pokola kolondaka vi sangiwa kelivulu Liukundi 12:1, li popia hati: “Ivaluka Usovoli wove voloneke viove viutila.”

Nda ove umalẽhe umue ulume, o pondola oku tava kelaleko lia Yehova lioku iñila kupange wakundi votembo yosi. Eca olopandu omo liohenda yaye, oco o kuate esanju ndeli vamanji vakuãla va kuata poku lieca kovapange amue ndeci: Oku nyula akongelo vovaimbo kuenda vofeka, oku nyula o Betele kolofeka vikuavo, oku talavaya ko Betele, oku panga onepa kocisoko cakulu vo Betele, oku kala ulongisi Wosikola Yupange Wusoma, Osikola Yakundi Votembo Yosi, kuenda oku linga olohundo kolohongele viofeka kuli omanu valua ale vatito. Vamanji vakuãla va tukuiwa ndeti, va kuata esanju omo lioku kũlĩha okuti, upange va linga, wa kuatisa omanu valua! Eci va kala amalẽhe, va leluisa omuenyo wavo kuenje, va tava kelaleko lia Yehova lioku u vumba lutima wosi.—Va Kol. 3:23.

Koloneke vilo, manji Lowell, la Richard kuenda Roman, va kasi oku talavaya ko Betele volupale luo Selters, ko Alemanya. Pole, manji Bill wa fa kunyamo wo 2010, eci a kala kupange wakundi valikasi ko Estados Unidos. Ovo, veya oku sumua calua omo liolofa viekamba liavo, noke liukamba va kuata vokuenda kueci ci soka 60 kanyamo! Pole, Yehova Suku yetu, ka ivalako akamba vaye. Omo liaco, tua kolela okuti, lekuatiso Liusoma wa Yehova, vamanji vosi va ka kuata vali ukamba una wa tepiwa omo liolofa.

“In all the 60 years of our friendship, I cannot remember any unpleasant moment”

Osimbu manji Bill ka file, wa soneha ndoco: “Lalimue eteke nda sumũile vokuenda kukamba tua kuata ci pitahãla 60 kanyamo. Momo, tua kuata ukamba umue u likasi.” Vamanji vatatu, va yongola oku amamako lukamba wavo toke voluali luo kaliye, ndomo va ci popia vati: “Tua fetika ukamba wetu.”

a Ulandu wa manji Frost u sangiwa Vutala Wondavululi 15 ya Kupupu, wo 1961, kamẽla 244-249 kelimi Liongelesi.