Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

Sesenta jaʼaboʼob káajak k-bisikba... tsʼoʼoleʼ chéen u káajbal

Sesenta jaʼaboʼob káajak k-bisikba... tsʼoʼoleʼ chéen u káajbal

U tsikbalil u kuxtal sukuʼunoʼob

Sesenta jaʼaboʼob káajak k-bisikba... tsʼoʼoleʼ chéen u káajbal

Junpʼéel áakʼab tiʼ u jaʼabil 1951, kantúul táankelmoʼob yaan veinte jaʼaboʼob tiʼobeʼ tʼaanajoʼob Michigan, Iowa yéetel California desde u jaats telefonoʼob yaan tu kaajil Ithaca (Nueva York). ¡Yaan baʼax taak u yaʼalikoʼob!

TU MESIL febrero teʼ jaʼab jeʼeloʼ, kʼuch 122 precursoroʼob tu kaajil South Lansing (Nueva York) utiaʼal u táakpajloʼob teʼ xook 17 tiʼ le Escuela tiʼ Galaadoʼ. Ichiloʼobeʼ tiaʼan Lowell Turner yéetel William (Bill) Kasten (ku taaloʼob Michigan), Richard Kelsey (ku taal Iowa) yéetel Ramon Templeton (ku taal California). Letiʼobeʼ séeb káajik u biskubaʼob.

Ka máan cinco meseseʼ, aʼalaʼabeʼ: ¡yaan u taal le sukuʼun Nathan Knorr, ku taal teʼ tuʼux ku nuʼuktaʼal u meyaj u j-jaajkunajoʼob Jéeobaoʼ, utiaʼal u tʼaan yéetel le j-xoknáaloʼoboʼ! Le kantúul sukuʼunoʼobaʼ u yaʼalmoʼobeʼ wa ku páajtaleʼ uts tu tʼaanoʼob ka túuxtaʼakoʼob tiʼ junpʼéeliliʼ tuʼux. ¿Jáan aʼalaʼab wa tuʼux kun túuxtbiloʼob bey misioneroʼobeʼ?

Maas taakchaj u yojéeltikoʼob le ka tu yiloʼob nukaʼaj káajal u yaʼalik le sukuʼun Knorr tuʼux kun bin le j-xoknáaloʼoboʼ. Yáax letiʼe kantúul táankelmoʼob tʼaʼanoʼoboʼ. Wéej saajkoʼob, baʼaleʼ kiʼimak u yóoloʼob le ka naʼakoʼob teʼ plataformaoʼ tumen tu tsʼáajoʼob cuenta junpʼéeliliʼ tuʼux kun túuxtbiloʼob. ¿Tuʼuxiʼ? Le ka aʼalaʼab Alemania kun binoʼobeʼ papaxkʼabnaj u yéet xookoʼob.

U j-jaajkunajoʼob Jéeoba tiʼ tuláakal yóokʼol kaabeʼ jach maʼ tu tuʼubultiʼob bix chúukpajik u yóol le sukuʼunoʼob yaan Alemania desde tu jaʼabil 1933 yáanal u gobierno Hitleroʼ. Yaʼab tiʼ le j-xoknáaloʼoboʼ kʼajaʼantiʼob tu túuxtoʼob nookʼ yéetel uláakʼ baʼaloʼob tiʼ le sukuʼunoʼob yaan Europa, le ka tsʼoʼok le kaʼapʼéel nojoch baʼateltáambaloʼ. Le sukuʼunoʼob tu luʼumil Alemaniaoʼ tu yeʼesoʼob fe, chúukaʼan óolal, x-maʼ saajkil yéetel kʼub óolal tiʼ Jéeoba. Lowelleʼ kʼajaʼantiʼ tu tuklaj: «¡Yaan k-kʼaj óoltik le sukuʼunoʼoboʼ!». Tumen jach kiʼimak u yóoloʼob teʼ áakʼaboʼ taakchaj u tʼanik u láakʼtsiloʼob yéetel u amigoʼob.

LE TÁAN U BINOʼOB ALEMANIAOʼ

Tu kʼiinil 27 tiʼ julio tiʼ 1951, le barco Homelandoʼ jóokʼ tiʼ junpʼéel u muelleil East River (Nueva York), utiaʼal u bin tiʼ junpʼéel viaje yaan u xáantal once kʼiinoʼob yéetel tiʼ kun bin le kantúul amigoʼoboʼ. Le sukuʼun Albert Schroeder, ku tsʼáaik xook Galaad yéetel kʼuch meyaj ichil le Cuerpo Gobernanteoʼ, tu kaʼansajtiʼob jujunpʼéel tʼaanoʼob ich alemán. Tumen tu yiloʼob yaan máaxoʼob u yojloʼob alemán teʼ barcooʼ tu tukloʼob jeʼel u páajtal u kankoʼob uláakʼ wa baʼaxeʼ. Baʼaleʼ tu yiloʼobeʼ maʼ junpʼéeliliʼ bix u tʼankoʼob alemaniʼ. ¡Jach túun talamchaji!

Kex taakchaj u xejoʼob yéetel marearnajoʼob le táan u binoʼoboʼ, kʼuchoʼob Hamburgo tu jaʼatskabil martes 7 tiʼ agosto. Kex seis jaʼaboʼob tsʼoʼokok le baʼateltáambaloʼ tuláakal tuʼux ku yilaʼal baʼaxoʼob tu kʼaskúuntaj. Tumen jach lúub u yóoloʼob yoʼolal le baʼax tu yiloʼoboʼ, kex áakʼabeʼ tu chʼaʼajoʼob junpʼéel tren ku bin Wiesbaden, tuʼux yaan u najil Betel kaʼachi.

Ka sáaschaj miercoleseʼ tu yáax kʼaj óoltoʼob juntúul j-Jaajkunaj tu luʼumil Alemania. Le sukuʼunaʼ ku kʼaabaʼtik Hans, junpʼéel kʼaabaʼ jach yaan teʼeloʼ, letiʼ bin chʼaʼakoʼob teʼ tuʼux kʼuch le tren utiaʼal u biskoʼob Beteloʼ. Ka kʼuchoʼobeʼ pʼaʼatoʼob tu yiknal juntúul kiik yaan u jaʼabil, le kiikaʼ maʼ kaʼapʼéel u tuukul utiaʼal u beetik wa baʼaxiʼ, baʼaleʼ mix junpʼíit inglés u yojel. Letiʼeʼ ku tuklik kaʼacheʼ wa ku tʼaan kʼaʼameʼ, jeʼel u naʼataʼal kex jeʼel baʼaxak idioma u yojleʼ. Baʼaleʼ tumen maas kʼaʼam u tʼaaneʼ maas maʼatech u naʼataʼal baʼax ku yaʼalik. Tsʼoʼoleʼ kʼuch Erich Frost, juntúul sukuʼun ku beetik u siervoil tiʼ sucursal, letiʼeʼ tu tʼanoʼob ich inglés. Lelaʼ tu beetaj u káajal u yuʼubikubaʼob maʼalobil.

Tu tsʼoʼokbal u mesil agostoeʼ tu kantúulileʼ binoʼob teʼ asamblea tu kʼaabaʼtaj: «Adoración Limpia». Lelaʼ beetaʼab tu kaajil Francfort del Main yéetel letiʼe yáax asamblea ich alemán tuʼux binoʼoboʼ. Teʼelaʼ bin 47,432 máakoʼobiʼ yéetel okjaʼanaj 2,373 u túulaliʼ, le asambleaaʼ tu líiʼsaj u yóol le misioneroʼobaʼ, ka tsʼoʼokeʼ jach taak u kʼaʼaytajoʼob. Baʼaleʼ ka máan wa jaypʼéel kʼiineʼ le sukuʼun Knorroʼ tu yaʼalajtiʼobeʼ, Betel kun meyajoʼob.

Tsʼoʼoleʼ táanil tiʼ lelaʼ invitartaʼan Ramon utiaʼal u bin meyaj tu Betelil Estados Unidos, baʼaleʼ maʼ tu yóotiʼ tumen taak u beetik u misioneroil. Richard yéetel Bill xaneʼ mix juntéen tu tuklaj u binoʼob meyaj Betel. Baʼaleʼ le kiʼimak óolal anchajtiʼob teʼeloʼ le áant u yiloʼob Dioseʼ mantatsʼ u yojel baʼax maas jeʼel u taasik utsileʼ. Jeʼex k-ilkoʼ maas maʼalob ka k-kʼub óol tiʼ Jéeoba yéetel maʼ k-beetik chéen baʼax k-tsʼíiboltik. Lelaʼ ku yáantkoʼon utiaʼal u kiʼimaktal k-óol jeʼel tuʼuxak ka k-meyajt Jéeoba wa jeʼel baʼaxak meyajil k-beetkeʼ.

«VERBOTEN!»

Yaʼab sukuʼunoʼob tu najil Beteleʼ jach kiʼimak u yóoloʼob kaʼachi, tumen yaan máax yéetel u tʼankoʼob inglés. Baʼaleʼ chéen ka júub u yokil. Junpʼéel kʼiin le tiaʼanoʼob tuʼux ku yúuchul jaanloʼ, le sukuʼun Frostoʼ káaj u tʼaan kʼaʼam ich alemán, tiʼ junpʼéel baʼal jach kʼaʼanaʼan. Teʼ súutukoʼ mix máak ku tʼaan yéetel láaj chinikbaloʼob. Le kantúul sukuʼunoʼob ku taaloʼob Estados Unidosoʼ maʼ u yojloʼob baʼaxiʼ, baʼaleʼ jujunpʼíitileʼ tu yiloʼob yaan baʼax u yil tu yéeteloʼob. Jach suʼlakchajoʼob le ka tu kʼaʼam aʼalaj le sukuʼun Frost: «VERBOTEN!» (wa, «¡prohibido!»). Tsʼoʼoleʼ tu kaʼa aʼalaj maas kʼaʼam utiaʼal u yilaʼal jach kʼaʼanaʼan. ¿Baʼax tu beetoʼob utiaʼal u yúuchul lelaʼ?

Pʼel tsʼoʼokik le jaanloʼ tuláakal bin tu cuarto. Baʼaleʼ ka tsʼoʼokeʼ aʼalaʼabtiʼob tumen juntúul sukuʼun: «Utiaʼal u páajtal a wáantkoʼoneʼexeʼ kʼaʼabéet a wojleʼex alemán. Le oʼolal le sukuʼun Frostoʼ tu yaʼalaj VERBOTEN k-tʼaan ta wéeteleʼex ich inglés, utiaʼal a kankeʼex alemán».

Le betelitaʼoboʼ jach tu yuʼuboʼob tʼaan, lelaʼ tu yáantaj le túumbenoʼob u kanoʼob alemanoʼ yéetel tu kaʼansajtiʼobeʼ ken tsolnuʼuktaʼakoʼob tumen juntúul sukuʼuneʼ, kex talam u kʼaʼamaleʼ ku taasik utsil. Le sukuʼun Frostoʼ ku beetik kaʼach tuláakal tumen u yaabiltmaj le sukuʼunoʼoboʼ bey xan u kaajal Jéeoba. * Le oʼolal ka tsʼoʼokeʼ jach yaabiltaʼab tumen le kantúul sukuʼunoʼobaʼ.

KAANBALNAJOʼOB TIʼ U AMIGOʼOB

Le bix u chúukpajal u yóol le máaxoʼob ku biskubaʼob yéetel Diosoʼ jeʼel u yáantkoʼon xan k-bisba yéetel Jéeobaeʼ. Le kantúul táankelmoʼoboʼ kaanbalnajoʼob tiʼ le yaʼab sukuʼunoʼob chúukpaj u yóoloʼob Alemaniaoʼ, baʼaleʼ tu kantúuliloʼob xaneʼ yaan baʼax tu kanoʼob ichiloʼob. Richardeʼ ku yaʼalik: «Lowelleʼ u chan yojel alemán, baʼaleʼ tiʼ toʼoneʼ talamchaji. Tsʼoʼoleʼ tumen letiʼ u maas nojchileʼ, mantatsʼ k-kʼáatiktiʼ le baʼax maʼ k-ojel ich alemanoʼ yéetel k-aʼaliktiʼ ka u yáantoʼon kex maʼ k-kʼáatiktiʼ». Ramoneʼ ku yaʼalik: «Le tsʼoʼok junpʼéel jaʼab yanakoʼon Alemaniaoʼ juntúul sukuʼuneʼ tu yaʼalajtoʼon jeʼel u páajtal k-pʼáatal tiʼ junpʼéel u yotoch yaan Suiza, le ka t-yáax chʼaʼaj k-vacacionoʼoboʼ. ¡Jach kiʼimakchaj k-óol! ¡Kaʼapʼéel semana maʼ ken k-baʼateʼel yéetel le tʼaanoʼ! Baʼaleʼ maʼ t-tuklaj wa Lowelleʼ yaan u yaʼalik ka k-xakʼalxokt sáamsamal u tekstoil le kʼiin ich alemanoʼ. Kex maʼ uts tin tʼaaneʼ, maʼ tu kʼexaj u tuukuliʼ. Baʼaleʼ t-kaneʼ wa juntúul máak kaxtik a wutsil ku yaʼaliktech wa baʼaxeʼ, unaj a beetik kex maʼ uts ta tʼaaniʼ. Ichil le jaʼaboʼob tsʼoʼok u máanoʼ lelaʼ jach tsʼoʼok u yáantkoʼon, yéetel maas chéen chʼaʼabil k-uʼuyik u tʼaan Dios».

Tu kantúulil tu yiloʼob yaan baʼax maas u yojel u maasil, «yéetel kabal óolal, [tu yiloʼob] le uláakʼoʼoboʼ [maas] jach maʼaloboʼob» jeʼex u yaʼalik Filiposiloʼob 2:3. Jeʼex Lowell, Richard yéetel Ramoneʼ tu yiloʼob yaan baʼaloʼob maas u yojel u beet Bill. Lowelleʼ ku yaʼalik: «Wa ku yantal junpʼéel nojoch talamil yéetel k-ojel unaj u beetaʼal wa baʼaxeʼ k-aʼalik tiʼ Bill. Tumen letiʼeʼ ku beetik yéetel maʼ saajkiʼ».

LÁAJ TSʼOʼOK U BEELOʼOB

Jujuntúulil ka láaj tsʼoʼok u beeloʼob. Tumen tuláakloʼob u yaabiltmoʼob Jéeoba yéetel u tsʼaamaj u yóol u meyajtoʼobeʼ, tu yaʼalaj u tsʼoʼokol u beeloʼob chéen yéetel kiikoʼob jeʼel u tsʼáaikoʼob táanil u meyajtikoʼob Jéeobaeʼ. Tu kanoʼobeʼ maas ku kiʼimaktal u yóol máak u tsʼáaik wa baʼax ke u kʼamik wa baʼax yéetel unaj u tsʼaʼabal táanil le Reinooʼ. Bey túunoʼ tsʼoʼok u beeloʼob yéetel kiikoʼob u tsʼaamaj u yóol u meyajtoʼob Dios, le oʼolal kiʼimakchaj u yóoloʼob yéetel bin utsil tiʼob.

Utiaʼal maʼ u xuʼulul u biskuba máak yéetel utiaʼal u biskuba tubeel le tsʼokaʼan u beeloʼoboʼ, unaj tiaʼan Jéeoba ichiloʼobeʼ (Ecl. 4:12). Kex kíim u yatan Bill yéetel u yatan Ramoneʼ tu kaʼatúulal kiʼimakchaj u yóoloʼob le tsʼokaʼan u beeloʼoboʼ yéetel jach áantaʼaboʼob tumen u yatanoʼob. Lowell yéetel Richardeʼ láayliʼ tsʼokaʼan u beeloʼobeʼ, yéetel Billeʼ kaʼa tsʼoʼok u beel, baʼaleʼ yéetel juntúul koʼolel jeʼel u béeytal u meyajtik Dios jeʼex u beetik letiʼoʼ.

Yoʼolal le meyaj ku beetkoʼoboʼ, ka máan le jaʼaboʼoboʼ binoʼob jejeláas tuʼux, yaneʼ Alemania, Austria, Luxemburgo, Canadá yéetel Estados Unidos. Yoʼolal lelaʼ maʼ béeychaj u múul máanskoʼob le bukaʼaj tiempo uts tu tʼaanoʼobeʼ, baʼaleʼ mantatsʼ tu bisubaʼob yéetel tu tsikbaltoʼob le baʼaloʼob jatsʼutstak yéetel talamtak tu máansoʼoboʼ (Rom. 12:15). Le amigoʼob beyaʼ tiʼ Jéeoba u taal, le oʼolal jach unaj k-yaabiltikoʼob (Pro. 17:17). U jaajileʼ maʼ chéen chʼaʼabil u yantal tiʼ máak amigoʼob beyaʼ, baʼaleʼ toʼon u j-jaajkunajoʼon Jéeobaeʼ jeʼel u páajtal k-bisikba yéetel k-sukuʼunoʼob tiʼ tuláakal yóokʼol kaabeʼ, maases yéetel Jéeoba bey xan yéetel Jesucristo.

Jeʼex suuk u yúuchul tiʼ máakeʼ yaan talamiloʼob tsʼoʼok u aktáantkoʼob le táan u beetkoʼob le meyajaʼ. Tsʼoʼok u muʼyajtikoʼob yaayaj kʼojaʼanil, u kanáantik u taataʼob tsʼoʼok u chʼíijil, u líiʼsaʼal paalal, u chiʼichnakil uláakʼ meyajoʼob ichil u kaajal Dios, u yantal u jaʼabiloʼob wa u kíimil u núupoʼob. Baʼaleʼ tsʼoʼok u yilkoʼobeʼ le maʼalob amigoʼoboʼ, kex naatsʼ yanoʼob wa maʼeʼ, mantatsʼ ku yáantkoʼob le máaxoʼob meyajtik Jéeobaoʼ.

MANTATSʼ KEN U BISUBAʼOB

Lowell, Ramon, Bill yéetel Richardeʼ jach maʼalob úuchik u kʼubik u kuxtaloʼob tiʼ Jéeoba le yaantiʼob 18, 12, 11 yéetel 10 jaʼaboʼob bey xan le úuchik u maas tsʼáaik u yóol u meyajtoʼob Jéeoba le yaantiʼob 17 tak 21 jaʼaboʼoboʼ. Tu beetoʼob le baʼax ku yaʼalik Eclesiastés 12:1: «Kaʼalikil táankelmecheʼ, kʼaʼajak tiʼ teech máax beetech».

Wa táankelmecheʼ, ku invitartikech Jéeoba a tsʼáa a wóol a meyajte. ¿Jeʼel wa u páajtal a kʼamik le invitacionaʼ? Wa beyoʼ tu yoʼolal u yutsil Jéeobaeʼ jeʼel a beetkaba superintendente tiʼ circuito, tiʼ distrito, tiʼ zona, jeʼel a bin meyaj Beteleʼ, jeʼel a táakpajal tiʼ junpʼéel Comité tiʼ Sucursal, jeʼel a kaʼansaj teʼ Escuela tiʼ Ministerio tiʼ le Reinooʼ wa teʼ Escuela utiaʼal Precursoroʼob yéetel a máansik tsoltʼaanoʼob teʼ asambleaʼoboʼ. Jach kiʼimak u yóol le kantúul sukuʼunoʼobaʼ tumen u yojloʼobeʼ le baʼax ku beetkoʼobaʼ ku taasik utsil tiʼ u milesil sukuʼunoʼob. Lelaʼ béeychaji tumen tu táankelmiloʼob káaj u meyajtikoʼob Jéeoba yéetel tuláakal u puksiʼikʼaloʼob (Col. 3:23).

Bejlaʼeʼ Lowell, Richard yéetel Ramoneʼ ku múul meyajoʼob tu Betelil Alemania yaan tu kaajil Selters. Billeʼ kíim tu jaʼabil 2010, le táan u beetik u precursor especialil tu luʼumil Estados Unidosoʼ. Le kíimiloʼ tsʼoʼok u jubik le bisba káaj desde óoliʼ sesenta jaʼaboʼoboʼ. Baʼaleʼ Jéeoba Dioseʼ mix bikʼin ken u tuʼubs u amigoʼob. Yáanal u Reinoeʼ yaan u kaʼa biskuba le máaxoʼob xuʼul u biskubaʼob yoʼolal le kíimiloʼ.

Táanil tiʼ u kíimil Billeʼ, tu yaʼalaj: «Ichil le sesenta jaʼaboʼoboʼ maʼ yanchaj mix baʼal ka u jub le bisba yaantoʼonoʼ. Mantatsʼ jatsʼuts in wilik bix k-bisikba». Le uláakʼ óoxtúul amigoʼoboʼ, tumen táan u páaʼtkoʼob le túumben luʼumoʼ, ku yaʼalikoʼob: «Tsʼoʼoleʼ chéen u káajbal».

[Tsolajil]

^ xóot’ol 17 Le revista La Atalaya 15 tiʼ julio tiʼ 1961, táan juʼun 437 tak 443, ku tʼaan tiʼ u kuxtal le sukuʼun Frostoʼ.

[Uláakʼ baʼax ku tsoʼolol teʼ táan juʼun 18]

Le kiʼimak óolal anchajtiʼoboʼ le áant u yiloʼobeʼ Dioseʼ mantatsʼ u yojel baʼax maas jeʼel u taasik utsileʼ

[Uláakʼ baʼax ku tsoʼolol teʼ táan juʼun 21]

«Ichil le sesenta jaʼaboʼoboʼ maʼ yanchaj mix baʼal ka u jub le bisba yaantoʼonoʼ»

[Foto yaan teʼ táan juʼun 17]

X-tsʼíik tak x-noʼoj: Richard, Lowell, Ramon yéetel Billeʼ Galaad káaj u biskubaʼob

[Fotoʼob yaan teʼ táan juʼun 18]

Kaʼanal: Ramon le táan u tsʼáaik xook teʼ Escuela tiʼ Ministerio tiʼ le Reinooʼ; x-noʼoj: Richard le táan u meyaj tiʼ junpʼéel máquina utiaʼal u imprimirtaʼal direccionoʼob tu Betelil Wiesbaden

[Foto yaan teʼ táan juʼun 19]

Kaʼanal: Erich Frost (x-noʼoj) yéetel uláakʼ sukuʼunoʼob le bijaʼan xíimbaltbiloʼob tumen Nathan Knorr (x-tsʼíik); x-noʼoj: ka binoʼob xíimbal Suiza tu jaʼabil 1952

[Foto yaan teʼ táan juʼun 20]

X-tsʼíik tak x-noʼoj: Richard, Bill, Lowell yéetel Ramon le ka binoʼob utiaʼal u dedicartaʼal u Betelil Selters tu jaʼabil 1984

[Foto yaan teʼ táan juʼun 21]

X-tsʼíik tak x-noʼoj: Ramon, Richard yéetel Lowell