Skip to content

Al lo konteni

“Ansenny mwan pour fer ou lavolonte”

“Ansenny mwan pour fer ou lavolonte”

“Ansenny mwan pour fer ou lavolonte”

“Ansenny mwan pour fer ou lavolonte, akoz ou mon Bondye.”​—PS. 143:10.

PWEN ENPORTAN POUR MAZINEN

Ki lensidan dan lavi David ki montre ki i ti konsernen avek pwennvi Zeova?

Kwa ki ti ed David disern lavolonte Bondye?

Kwa ki pou ed nou kontinyen ganny faver Zeova?

1, 2. Ki byenfe nou pou gannyen si nou vwar keksoz dapre pwennvi Bondye, e ki nou pou aprann avek Lerwa David?

IMAZIN ou pe marse lo montanny e la en sel kou ou remarke ki santye ki ou lo la i diviz an de. Ki santye ou pou pran? Petet ou pou mont lo en ros ki la o bor pour vwar kote sa de santye i ale. Si nou aplik menm prensip, sa i kapab ed nou kan nou pe fer bann desizyon enportan. Kan nou vwar keksoz dapre standar o nivo nou Kreater, sa pou ed nou ‘mars lo sa semen’ ki Zeova i aprouve.​—Iza. 30:21.

2 Tou dilon son lavi, David, Lerwa Izrael in kit en bon legzanp lo konman pour vwar keksoz dapre pwennvi Bondye. Annou revwar serten lensidan dan lavi David, en zonm ki ti annan en leker konplet anver Zeova, avek bi pour aprann atraver son kondwit.​—1 Rwa. 11:4.

DAVID TI RESPEKTE NON ZEOVA

3, 4. (a) Kwa ki ti pous David pour konfront Golyat? (b) Ki mannyer David ti konsider non Bondye?

3 Annou vwar sa ki ti arive kan David ti konfront Golyat, sanpyon bann Filisten. Kwa ki ti pous sa zenn garson pour fer fas avek sa zean byen arme ki ti apepre trwa met oter? (1 Sam. 17:4, vwar not.) Eski i ti son prop kouraz oubyen son lafwa dan Bondye? Tou le de kalite ti zwe en gran rol lefet ki i ti azir brav. Annefe, i ti sirtou respe pour Zeova ek son gran non ki ti motiv David pour debout kont sa zean enpresyonan. Byen mekontan, David ti demande: “Lekel sa Filisten ki pa’n ganny sirkonsi ki’n provok laliny batay Bondye vivan?”​—1 Sam. 17:26.

4 An fas avek Golyat, David ti dir: “Ou pe vin ver mwan avek en lepe ek en lans, me mwan mon pe vin ver ou o non Zeova bann larme, Bondye laliny batay Izrael, ki ou’n provoke.” (1 Sam. 17:45) David ti depan lo sa vre Bondye, e avek en sel ros i ti met sanpyon bann Filisten ater. I pa ti premye fwa, me tou dilon son lavi David ti met konfyans dan Zeova, e demontre en gran respe pour son non. Annefe, David ti ankouraz bann Izraelit pour ‘annan lafyerte dan non sen Zeova.’​—Lir 1 Kronik 16:8-10. *

5. Ki sityasyon ki parey provokasyon Golyat ou kapab fer fas avek?

5 Eski ou fyer pour annan Zeova konman ou Bondye? (Zer. 9:24) Ki mannyer ou reakte kan ou vwazen, zanmi, kanmarad lekol, oubyen fanmir i koz an mal lo Zeova e boufonn son bann Temwen? Ler non Zeova pe ganny reprose, eski ou annan konfyans ki i pou siport ou si ou defann li? I vre i annan “en letan pour reste trankil,” me nou pa devret kanmi ki nou en Temwen Zeova e disip Zezi. (Ekle. 3:1, 7; Mark 8:38) Menm si nou bezwen annan bon zizman e vey byen nou fason azir anver bann ki opoz nou, nou pa devret fer parey bann Izraelit ki ti “per e ti tranble avek lafreyer” kan zot ti tann bann parol provokan Golyat. (1 Sam. 17:11) O kontrer nou devret touzour pare pour defann e sanktifye non Zeova. Nou bi se pour ed dimoun konnen ki kalite Bondye Zeova i vreman ete. Pour fer sa, nou servi son Parol Labib pour ed lezot vwar lenportans pour apros avek Bondye.​—Zak 4:8.

6. Ki David ti oule akonplir kan i ti konfront Golyat, e kwa ki devret pli enportan pour nou?

6 Batay ant David ek Golyat i ansenny nou en lot leson enportan. Kan David ti taye pour vin kot laliny batay, i ti demande: “Ki pou arive avek sa zonm ki fer tonbe sa Filisten laba e tir sa repros lo Izrael?” Zot ti repet sa ki zot ti’n dir avan: “Sa zonm ki met [Golyat] ater, lerwa pou fer li vin ris avek en gran larises, e i pou donn li son prop fiy.” (1 Sam. 17:25-27) Me David pa ti zis anvi rekonpans materyel, i ti annan en keksoz ki i ti pli enterese avek. David ti anvi glorifye sa vre Bondye. (Lir 1 Samyel 17:46, 47. *) Be nou? Eski anmas en ta larzan e vin enportan dan sa lemonn i sa keksoz pli enportan pour nou? Definitivman nou anvi vin parey David ki ti sante: “O glorifye Zeova avek mwan, zot lepep, e annou loue son non ansanm.” (Ps. 34:3) Alor, annou annan konfyans dan Bondye e fer son non vin sa keksoz pli enportan dan nou lavi.​—Mat. 6:9.

7. Ki mannyer nou kapab devlop sa lafwa solid pour kapab kontinyen prese kan nou rankontre bann dimoun ki opoz nou?

7 Pour David kapab debout devan Golyat, i ti bezwen annan konfyans total dan Zeova. Sa zenn garson ti annan en lafwa solid. Kan i ti en berze, i ti aprann met konfyans dan Bondye, e se sa ki ti ranforsi son lafwa. (1 Sam. 17:34-37) Nou osi nou bezwen annan en lafwa solid pour kapab kontinyen prese, sirtou kan nou rankontre bann dimoun ki opoz nou. Nou kapab devlop sa kalite lafwa par depan lo Bondye dan nou bann aktivite tou le zour. Nou kapab koz lo Labib avek bann dimoun ki asiz o bor nou dan transpor piblik. Nou kapab osi koz avek bann dimoun ki nou zwenn lo semen kan nou pe pres kaz an kaz.​—Akt 20:20, 21.

DAVID TI ESPER ZEOVA

8, 9. Ki mannyer David ti montre ki i ti gard lavolonte Zeova antet dan lafason ki i ti azir anver Lerwa Sail?

8 En lot legzanp kot David ti pare pour met konfyans total dan Zeova ti dan son latitid anver Sail, premye lerwa Izrael. Akoz zalouzi, trwa fwa Sail ti anvoy son lans lo David pour klout li lo miray, me David ti saye a sak fwa. I pa ti anvi revanze. A lafen, i ti sove. (1 Sam. 18:7-11; 19:10) Apre Sail ti swazir 3,000 zonm dan Izrael pour fer rod David dan dezer. (1 Sam. 24:2) Finalman, Sail san konnen, ti antre dan menm kavern kot David ek son bann zonm ti ete. David ti pou’n kapab servi sa loportinite pour touy sa lerwa ki ti anvi met li a mor. Apre tou, i ti lavolonte Bondye ki David i ranplas Sail konman lerwa Izrael. (1 Sam. 16:1, 13) San dout, si David ti’n ekout konsey son bann zonm, lerwa ti pou’n fini mor. Me David ti dir: “I pa posib, lo mon kote, dapre pwennvi Zeova, ki mon fer sa keksoz avek mon senyer, sa enn ki Zeova in swazir.” (Lir 1 Samyel 24:4-7. *) Sail ti ankor lerwa swazir Bondye. David pa ti anvi pran rwayote avek Sail akoz Zeova pa ti ankor tir Sail konman lerwa. I ti zis koup en bout avek lenz Sail, alor sa i montre ki David ti napa lentansyon fer ditor Sail.​—1 Sam. 24:11.

9 Menm sa dernyen fwa ki David ti vwar sa enn ki Bondye ti’n swazir, i ti ankor annan respe pour li. Sa letan, David ek Abisai ti ariv dan landrwa kot Sail ti pe kanpe e vwar li pe dormi. Kantmenm Abisai ti krwar ki Bondye ti’n livre lennmi David dan son lanmen e ofer pour klout Sail ater avek en lans, David pa ti fer sa. (1 Sam. 26:8-11) Akoz i ti kontinyen rod gidans Bondye, David pa ti doute dan son determinasyon pour azir an armoni avek lavolonte Zeova, menm si Abisai ti pe esey enfliyans li.

10. Ki sityasyon difisil nou kapab rankontre, e kwa ki pou ed nou reste ferm?

10 Nou osi nou kapab fer fas avek en sityasyon difisil kot nou bann kanmarad i esey met presyon lo nou pour annan menm pwennvi avek zot dan plas fer lavolonte Zeova. Parey Abisai, serten i menm kapab ankouraz nou pour fer serten keksoz san pran kont pwennvi Zeova. Pour reste ferm, nou bezwen konn klerman fason panse Zeova e determinen pour fer dapre son fason.

11. Ki ou’n aprann avek David konsernan gard lavolonte Zeova premye dan ou lespri?

11 David ti priy Zeova an dizan: “Ansenny mwan pour fer ou lavolonte.” (Lir Psonm 143:5, 8, 10. *) Dan plas depan lo son prop lopinyon oubyen lopinyon lezot, David ti vreman anvi ganny enstri par Bondye. I ti ‘medit lo tou bann aktivite Zeova e i ti volonterman reste konsernen avek travay Son lanmen.’ Nou menm nou kapab disern lavolonte Bondye par fer resers dan Labib e medit lo sa plizyer resi konsernan lafason ki Zeova i azir anver imen.

DAVID TI APRESYE PRENSIP PAR DERYER LALWA

12, 13. Akoz David ti vid ater sa delo ki son trwa zonm ti anmennen?

12 David ti apresye bann prensip par deryer Lalwa, e i ti viv dapre sa bann prensip. Annou vwar sa ki ti arive kan David ti vreman anvi “bwar delo dan pwi Betleenm.” Pandan sa letan, Betleenm ti anba kontrol bann Filisten. Trwa zonm David ti riske zot lavi par antre dan sa lavil pour pran delo. “David ti refize bwar, me i ti vid li pour Zeova.” Akoz? David ti eksplike: “I enposib lo mon kote, an sa ki konsern mon Bondye, pour fer sa! Eski disan sa bann zonm ki’n met zot lavi an risk ki mon devret bwar? Akoz zot i’n riske zot lavi pour anmenn sa.”​—1 Kron. 11:15-19.

13 David ti konnen ki dapre Lalwa disan pa ti devret ganny manze, me plito verse pour Zeova. I ti osi konpran akoz sa ti devret ganny fer. David ti konnen ki “lavi i dan disan.” Annefe sa pa ti disan, me delo. Akoz David ti refize bwar? I ti apresye sa prensip ki ti par deryer sa lalwa. Pour David, sa delo ti vreman presye parey disan sa trwa zonm. Alor, i ti enposib pour li bwar sa delo. Dan plas bwar, i ti deside vid sa delo ater.​—Lev. 17:11; Det. 12:23, 24.

14. Kwa ki ti ed David annan menm pwennvi avek Zeova?

14 Pour David, i ti enportan ki i obzerv tou lalwa Bondye. I ti sante: “O mon Bondye, mon’n pran plezir pour fer ou lavolonte, e ou lalwa i o profon dan mwan.” (Ps. 40:8) David ti etidye lalwa Bondye e medit o profon lo la. I ti annan konfyans dan bann komannman saz Zeova. An rezilta sa, David pa ti anvi swiv zis lareg, me bann prensip par deryer Lalwa Moiz. Kan nou etidye Labib nou devret medit lo sa ki nou lir e gard li dan nou leker pour nou konnen kwa ki fer plezir Zeova kan nou fer bann desizyon.

15. Dan ki fason Salomon pa ti montre respe pour Lalwa Bondye?

15 Salomon, garson David ti ganny en kantite benediksyon sorti kot Zeova. Avek letan, Salomon ti arete montre respe pour Lalwa Bondye. I pa ti obeir bann komannman Zeova ki en lerwa Izraelit pa devret “rod en kantite madanm pour li.” (Det. 17:17) Anfet, Salomon ti marye avek en kantite madanm etranze. Kan i ti’n vin vye, ‘son bann madanm ti fer son leker swiv lezot bondye.’ Nenport ki rezonnman ki Salomon ti annan, i “ti konmans fer sa ki mal devan lizye Zeova e i pa ti swiv Zeova plennman parey son papa David.” (1 Rwa. 11:1-6) Pa i enportan alor ki nou viv annakor avek bann lalwa ek prensip ki dan Parol Bondye! Sa i osi enportan kan nou pe mazin marye.

16. Ki lefe sa konmann pour marye selman “selon Senyer” i devret annan lo bann ki anvi marye?

16 Si en dimoun ki pa Temwen i esey demontre lentere romantik dan nou, eski nou pou azir parey David oubyen Salomon? Bann vre adorater i ganny demande pour marye selman “selon Senyer.” (1 Kor. 7:39) Si en Kretyen i deside marye, i devret marye avek en Kretyen. Si nou deside swiv sa konsey Labib, nou pa pou zis refize marye avek en dimoun ki pa Kretyen, me osi nou pa pou montre okenn lentere dan lapros romantik ki sa bann dimoun i fer.

17. Kwa ki pou ed nou evite get pornografi?

17 Annou vwar osi ki mannyer legzanp David konsernan fer bokou zefor pour rod gidans Zeova i kapab ed nou reziste sa tantasyon pour get pornografi. Lir sa bann verse swivan, reflesir lo sa bann prensip ladan, e esey konpran pwennvi Zeova konsernan sa laspe. (Lir Psonm 119:37; * Matye 5:28, 29; Kolosyen 3:5.) Si nou medit lo son bann standar o nivo, sa pou ed nou evite tonm dan pyez pornografi.

TOULTAN ANNAN PWENNVI BONDYE DAN NOU LESPRI

18, 19. (a) Menm si David ti enparfe, kwa ki ti ed li kontinyen ganny faver Bondye? (b) Ki ou determinen pour fer?

18 Menm si David ti egzanpler dan bokou laspe, i ti komet bann pese grav. (2 Sam. 11:2-4, 14, 15, 22-27; 1 Kron. 21:1, 7) Toudmenm, i ti toultan repantir kan i ti fer pese. I ti mars “avek lentegrite dan [son] leker” devan lizye Bondye. (1 Rwa. 9:4) Akoz nou dir sa? Parski David ti fer son mye pour azir an armoni avek lavolonte Zeova.

19 Kantmenm nou enparfe, nou kapab kontinyen ganny faver Bondye. Nou devret kontinyen etidye Parol Bondye seryezman, medit o profon, e azir deswit lo sa ki nou’n aprann. Si nou fer sa, nou pou fer parey sa psalmis ki ti priye: “Ansenny mwan pour fer ou lavolonte.”

[Not anba lo paz]

^ par. 4 1 Kronik 16:8-10: 8 Remersi Zeova, zot lepep; apel lo son non, fer bann pep konn sa ki i’n fer! 9 Sant pour li, loue li avek bann kantik, enteres ou avek tou son bann travay merveye. 10 Annan lafyerte dan son non sen, les leker bann ki pe rod Zeova rezwir.”

^ par. 6 1 Samyel 17:46, 47: 46 Ozordi Zeova pou donn ou dan mon lanmen, e mon pou sirman met ou ater e tir ou latet; e mon pou sirman donn bann zwazo lesyel ek bebet sovaz lo later karkas kan Filisten; e tou pep lo later pou konnen ki Izrael i annan en Bondye. 47 E sa kongregasyon antye pou konnen ki Zeova pa sov avek ni lepe ni lans, parski batay i pour Zeova, e i pou donn zot dan nou lanmen.”

^ par. 8 1 Samyel 24:4-7: 4 Bann zonm David ti dir li: ‘La i sa zour ki Zeova i dir ou, “Gete! mon pe donn ou lennmi dan ou lanmen, e ou devret fer dapre sa ki byen devan ou lizye avek li.”’ Alor David ti leve e dousman koup bout anba lenz san lanmans Sail. 5 Me apre sa leker David ti kontinyen akiz li akoz i ti’n koup bout anba lenz san lanmans ki ti pour Sail. 6 Alor i ti dir avek son bann zonm: ‘I pa posib, lo mon kote, dapre pwennvi Zeova, ki mon devret fer sa keksoz avek mon senyer, sa enn ki Zeova in swazir, par anvoy mon lanmen kont li, akoz i sa enn ki Zeova in swazir.’ 7 Avek sa bann parol, David ti dispers son bann zonm e dir zot ki zot pa devret lev kont Sail. Kant a Sail, i ti sorti dan sa kavern e kontiny son semen.”

^ par. 11 Psonm 143:5, 8, 10: 5 Mon’n mazin bann zour lepase; mon’n medit lo tou ou bann aktivite; mon ti volonterman reste konsernen avek travay ou lanmen.” “8 Dan bomaten les mwan tann konsernan ou labonte leker, akoz mon’n met mon konfyans dan ou. Fer mwan konnen lo ki semen mon devret marse, akoz avek ou mon’n ofer mon lavi.” “10 Ansenny mwan pour fer ou lavolonte, akoz ou mon Bondye. Ou lespri sen i bon; ki i gid mwan dan pei ladrwatir.”

^ par. 17 Psonm 119:37: “Fer mon lizye pa kontinyen get sa ki napa valer e gard mwan vivan dan ou prop fason.”

[Kestyon]

[Portre lo paz 10]

Kwa ki ti anpes David touy Sail menm si i ti annan loportinite pour fer li?

[Portre lo paz 11]

Ki nou kapab aprann kan David ti refize bwar delo ki son bann zonm ti’n anmenn pour li?