Skip to content

Skip to table of contents

“Ndongise Oku Linga Ocipango Cove”

“Ndongise Oku Linga Ocipango Cove”

“Ndongise oku linga ocipango cove momo ove Suku yange.” ​—OSA. 143:10.

1, 2. Oku linga ocipango ca Suku ci tu kuatisa ndati, kuenda ulandu wa Soma Daviti u tu longisa nye?

POKU linga ungende, wa kũlĩhĩsile ale vomapa oco yi ku kuatise oku pitĩla kocitumãlo o yongola oku enda? Citava okuti noke yoku tala vomapa yaco, ya ku kuatisa oku limbuka onjila o sukila oku kuama. Cimuamue haico catiamẽla kovina tu yongola oku linga okuti, nda tua pokola kolonumbi via Yehova, tu kuatisiwa. Omo liaco, oku linga ovina vi sanjuisa Yehova, ci tu kuatisa ‘oku endela vonjila’ yi taviwa laye.​—Isa. 30:21.

2 Soma Daviti wo ko Isareli, vokuenda kuomuenyo waye, wa lekisa ongangu yiwa yoku linga ocipango ca Suku. Omo liaco, tu konomuisi ovitangi a liyaka lavio, kuenda ndomo a lekisile ekolelo ku Yehova Suku lutima wosi.​—1 Olos. 11:4.

DAVITI WA SUMBILILE ONDUKO YA SUKU

3, 4. (a) Nye ca vetiya Daviti oku yaka la Goliata? (b) Daviti wa tendelele ndati onduko ya Suku?

3 Tu konomuisi ulandu wa Daviti eci a liyaka la Goliata, una wa kala esualali lia va Filisiti. Nye ca vetiya umalẽhe Daviti oku liyaka locindululu cimue ca lepa calua okuti ca kuata 2, 9 kolometulu? (1 Sam. 17:4) Anga hẽ Daviti wa yula uyaki waco omo liutõi? Ale wa ci linga omo lioku kolela Suku? Ovituwa evi vivali, ovio via kuatisa Daviti oku ci linga. Pole, esumbilo a lekisa ku Suku kuenda konduko yaye, lio vetiya oku liyaka locindululu caco. Omo liaco, Daviti wa pula hati: ‘Helie ociyamba caco eci Cufilisiti okuti, o lipandela olohoka via Suku ukuamuenyo?’​—1 Sam. 17:26.

4 Eci Daviti a liyaka la Goliata wa popia hati: “Ove wiya kokuange losipata lonjelia kuenda unga. Ame puãi [ndiya] kokuove vonduko ya Yehova ukualohoka haeye Suku yolohoka via va Isareli una ove wa [pembula].” (1 Sam. 17:45) Omo okuti Daviti wa kolelele ku Suku, wa ponda Goliata lewe a imba lepipili. Daviti wa lekisa ekolelo ku Suku kovina viosi a linga, kuenda wa sumbilile onduko yaye. Omo liaco, wa sapuila va Isareli oco ‘va sivaye onduko yi kola ya Suku.’​—Tanga 1 Asapulo 16:8-10.

5. Ovitangi vipi o pondola oku liyaka lavio okuti vi sokisiwa letombo lia Goliata?

5 Ove hẽ o sanjukila Yehova omo okuti eye Suku yove? (Yer. 9:24) Nye o sukila oku linga nda omanu va lisungue love, akamba vove kupange, kosikola, ale epata liove, va popia lãvi Yehova, kuenda va pembula afendeli vaye? Wa siata hẽ oku teyuila onduko ya Suku eci omanu va yi pembula, kuenda wa kolela kekuatiso liaye? Ndaño okuti kuli ‘otembo yoku ũha,’ pole, tu yuvuli oku kuata osõi yoku sapuila omanu okuti, Tulombangi Via Yehova, kuenda tulondonge via Yesu. (Uku. 3:1, 7; Mar. 8:38) Tu sukila oku lavulula poku sapela lomanu vana ka va lekisa onjongole kesapulo tu va kundila. Pole, tu yuvuli ocituwa ca va Isareli okuti, eci va yeva olondaka vĩvi via Goliata, va ‘yokoka, kuenda va kuata usumba.’ (1 Sam. 17:11) Omo liaco, tu nõlipo oku kemãlisa onduko ya Suku, oco tu kuatise omanu oku kũlĩha Yehova, Suku yocili. Eli olio esunga lieci tu tangela Embimbiliya kupange woku kunda oco tu kuatise omanu oku limbuka esilivilo lioku kuata ukamba la Suku.—Tia. 4:8.

6. Nye Daviti a yonguile oku linga eci a li sanga la Goliata, kuenda ocina ci pi tu sukila oku velisapo?

6 Oku lisanga kua Daviti la Goliata, ku tu longisa ovina vikuavo vi kuete esilivilo. Eci Daviti a tiuka kuyaki, wa pula hati: ‘Onima yipi ulume o ponda Goliata a sesamẽla, oco a kutulule osõi va Isareli?’ Omanu poku eca etambululo, va pitulula olondaka va popele tete vati: ‘Ulume wosi wa ponda Goliata, Soma u wĩha ukuasi walua, kuenda u wĩhavo omõlaye ufeko.’ (1 Sam. 17:25-27) Pole, Daviti ka velisilepo oku tambula onima yovokuasi. Eye wa kuata ocimãho ca velapo okuti, ovokuasi a sule. Momo wa yonguile oku kemãlisa onduko ya Suku yocili. (Tanga 1 Samuele 17:46, 47.) Ulandu wa Daviti u tu longisa nye? Anga hẽ tua sakalala lika loku sanda ovokuasi, oco tu kuate ekemãlo voluali lulo? Tu kuami ongangu ya Daviti wa imba ocisungo hati: “Va kemainye Yehova kumuamue lame. Tu pandiyili [kumosi] onduko yaye.” (Osa. 34:3) Omo liaco, tu sukila oku kolela ku Suku, loku velisapo onduko yaye.​—Mat. 6:9.

7. Tu pamisa ndati ekolelo lietu eci tu sanga omanu vana ka va yongola oku tu yevelela?

7 Daviti wa sukilile oku kolela Yehova oco a kuate utõi poku liyaka la Goliata. Eye wa kuatele ekolelo lia pama, kuenda wa ci linga poku kolela Suku eci a kala kupange woku lisa olomeme. (1 Sam. 17:34-37) Koloneke vilo, tu sukilavo oku pamisa ekolelo lietu, oco tua amameko lupange woku kunda, ca piãla enene eci tu sanga omanu vana ka va yongola oku tu yevelela. Tu pamisavo ekolelo lietu ku Suku poku linga ovopange etu eteke leteke. Poku linga ungende, tu pondola oku sapela lomanu va tumãla ponẽle yetu catiamẽla Kembimbiliya. Momo lie tu sukilila oku sapela lomanu tu sanga volokololo, kuenda poku kundila konjo lanjo?​—Ovil. 20:20, 21.

DAVITI WA LEKISILE EKOLELO KU YEHOVA

Nye ca kuatisa Daviti oku yuvula oku ponda Saulu ndaño wa kuata epuluvi lioku ci linga?

8, 9. Daviti wa lekisa ndati okuti wa pitisile kovaso ocipango ca Yehova, eci a lambalaliwa la Soma Saulu?

8 Ulandu ukuavo u lekisa okuti Daviti wa lekisile ekolelo ku Yehova, tu u limbukila kesumbilo a lekisa ku Saulu, una wa kala osoma yatete ya va Isareli. Saulu wa seteka oku tomeha Daviti lonjelia vocimano olonjanja vitatu. Pole, Daviti wa tila, kuenda ka yakele la Saulu. (1 Sam. 18:7-11; 19:10) Noke, Saulu wa nõla 3.000 kasualali vo ko Isareli, kuenje, wa endele lavo oku ka sandiliya Daviti vekalasoko. (1 Sam. 24:2) Pole, Saulu ka kũlĩhĩle eleva Daviti a salamẽle lasualali vaye. Daviti wa kuatele epuluvi lioku ponda soma Saulu, una wa kala oku u lambalala. Momo, Suku wa yonguile okuti, Daviti o piñala Saulu oco a linge soma ya va Isareli. (1 Sam. 16:1, 13) Daviti nda wa pokuile kolondaka viasualali vaye, nda wa ponda Saulu. Pole, wa popia hati: “Suku a ñuatise okuti [si lingi cimue cĩvi] cime cange, haeye ombuavekua ya Yehova, okuti ndu wolũila eka liange omo eye ombuavekua ya Yehova.” (Tanga 1 Samuele 24:4-7.) Kotembo yaco, Saulu wa kala handi osoma ya nõliwa la Suku. Daviti ka yonguile oku tundisa Saulu komangu yusoma, momo vepuluvi liaco Yehova ko upile handi ocikele coku viala. Omo okuti Daviti wa teta kesusu liuwalo wa Saulu, ci lekisa okuti, ka yonguile oku u ponda.​—1 Sam. 24:11.

9 Vepuluvi likuavo, Daviti wa lekisa esumbilo kombuavekua ya Suku, poku vangula la soma Saulu onjanja ya sulako. Eci Daviti la Avisiai va pitĩla pocitumãlo Saulu a salamẽle, vo sanga okuti wa pekela. Avisiai wa simĩle okuti Suku wa eca Saulu peka lia Daviti, kuenje, wa pinga oco a tomehe Saulu posi lonjelia, pole, Daviti ka tavele oku ci linga. (1 Sam. 26:8-11) Ndaño Avisiai wa pinga ku Daviti oco a ponde Saulu, pole, Daviti ka tavele, momo wa nõlapo oku songuiwa la Yehova, kuenda oku linga ocipango caye.

10. Ovitangi vipi tu pondola oku liyaka lavio, kuenda nye ci tu kuatisa oku pandikisa?

10 Citava okuti eci tu liyaka lovitangi, akamba vetu va tu vetiya oku pokola kovisimĩlo viavo, oco tu liwekepo oku linga ocipango ca Yehova. Pamue omanu va tu vetiya oku linga ovina ka vi likuata locipango ca Suku, ndeci Avisiai a lingile. Omo liaco, tu sukila oku kũlĩhĩsa ndomo Yehova a tenda onjila tua nõla, loku linga ovina a yongola.

11. Daviti wa lekisa ndati okuti oku linga ocipango ca Yehova oco ocina ca velapo komuenyo? Tu kuama ndati ongangu yaye?

11 Daviti wa likutilila ku Yehova hati: “Ndongise oku linga ocipango cove.” (Tanga Osamo 143:5, 8, 10.) Eye ka kolelele kovisimĩlo viaye muẽle, kuenda ka vetiyiwile lomanu vakuavo, momo wa yonguile oku longisiwa la Suku. Omo liaco, Daviti wa ‘enda oku sokolola ovopange osi a Yehova, kuenda wa kapeleko ocikele a tambuile kokuaye.’ Tu pondola oku limbuka ocipango ca Yehova, poku tanga lutate Embimbiliya, loku sokolola ndomo a enda oku songuila afendeli vaye kosimbu.

DAVITI WA KAPELEKO OVIHANDELEKO A TAMBUILE

12, 13. Momo lie Daviti a pesilila posi ovava asualali vaye vo nenela?

12 Tu sukila oku kuama ongangu ya Daviti, momo wa kapeleko Ovihandeleko via Yehova, kuenda wa lekisa epokolo. Tu kũlĩhĩsi ulandu Daviti a pita lawo eci a yonguile ‘oku nyua ovava a tunda vocisimo ca kala ko Beteleme.’ Asualali vaye vatatu, va kapele omuenyo wavo kohele, omo lioku enda volupale lua kala peka lia va Filisiti muna va ka tapele ovava. Pole, ‘Daviti ka tavele oku a nyua, kuenje, wa a pesila kovaso a Yehova.’ Momo lie a ci lingila? Eye wa lombolola hati: “A Suku yange, si pondola oku ci linga. Anga hẽ ndi nyua osonde yalume ava va kapele kohele omuenyo wavo? Momo eci va kopile ovava aco, va kapa kohele omuenyo wavo.”​—1 Asa. 11:15-19, NW.

Ocituwa Daviti a lekisa poku likala oku nyua ovava alume vatatu vo nenela, ci tu longisa nye?

13 Daviti wa kũlĩhĩle Ocihandeleko ca popia hati, ka citava oku lia osonde, pole, yeciwa ku Yehova. Eye wa kuata elomboloko lieci a sukilile oku ci linga. Daviti wa kũlĩhĩle okuti, “omuenyo wetimba u kasi vosonde.” Ulandu waco ka u lombolola osonde, pole, watiamẽla kovava. Momo lie Daviti ka tavelele oku nyua ovava aco? Momo wa kũlĩhĩle ocihandeleko catiamẽla kosonde. Daviti wa kũlĩhĩle okuti, ovava aco a kuete esilivilo lia velapo ndosonde yalume vatatu. Eli olio esunga lieci ka tavelele oku nyua ovava, kuenje, wa va pesila posi.​—Ovis. 17:11; Esin. 12:23, 24.

14. Nye ca kuatisa Daviti oku kuata ovisimĩlo ndevi via Yehova?

14 Daviti wa velisilepo oku pokola kocihandeleko ca Suku. Eye wa imba ocisungo hati: “Oku linga ocipango cove, a Suku yange, oco [ndi] sanjukila. Ovihandeleko viove vi kasi vutima wange.” (Osa. 40:8) Daviti wa lilongisa oku pokola kocihandeleko ca Suku, kuenda wa sokolola lutate esilivilo lioku pokola. Eye wa kũlĩhĩle okuti, nda wa pokola kovihandeleko via Yehova, o kuatisiwa. Daviti wa sanjukilile oku pokola kolonumbi Viocihandeleko Suku a ecele ku Mose, kuenda ovina vikuavo via kongeliwamo. Omo liaco, poku lilongisa Embimbiliya, tu sukila oku sokolola ovina tua tanga kuenda oku vi kapa kutima wetu, oco tu limbuke ovina vi sanjuisa Yehova.

15. Salomone wa liwekapo ndati oku pokola kocihandeleko ca Suku?

15 Yehova wa ecele asumũlũho alua ku Salomone omõla wa Daviti. Pole, Salomone ka lekisile esumbilo Kocihandeleko ca Yehova. Eye ka pokuile kocihandeleko ci popia hati, olosoma vio ko Isareli ka citava okuti, ‘vi kuela akãi valua.’ (Esin. 17:17) Momo Salomone wa kuelele akãi valua vo kolofeka vikuavo. Eci a kuka, ‘akãi vaco va fetika oku tiamisila utima waye kolosuku vikuavo.’ Ndaño ka tua kũlĩhĩle esunga lieci Salomone a ci lingila, pole, ‘wa linga ocina cimue cĩvi kovaso a Yehova, kuenda ka pokuile lutima wosi, ndeci isiaye Daviti a linga.’ (1 Olos. 11:1-6) Omo liaco, tu sukila oku pokola kovihandeleko via Suku, vi sangiwa Vembimbiliya! Oku kapako ulandu owu, ci kuete esivilo lia velapo, ca piãla enene nda tu kasi oku sandiliya manji umue tu yongola oku kuela.

16. Onumbi yoku ‘kuelela lika vu Ñala,’ yi kuatisa ndati vana va yongola oku kuela?

16 Nda umue okuti ka fendela Yehova o yongola oku namulãla letu, etambululo tu eca li lekisa hẽ okuti tu kuãi ongangu ya Daviti, ale ya Salomone? Akristão vocili, va sukila oku ‘kuelela lika vu Ñala.’ (1 Va Kor. 7:39) Nda manji umue o yongola oku kuela, o sukila oku kuela lika una okuti Ombangi ya Yehova. Oco tu pokole kolonumbi Viembimbiliya, tu sukila oku yuvula oku kuela omunu una okuti ka fendela Yehova, loku yuvula olondaka vi vetiya oku namulãla laye.

17. Nye ci tu kuatisa oku yuvula eyonjo lioku tala omanu va kasi epolõla haivo va linga ukahonga?

17 Tu konomuisi ndomo ongangu yiwa Daviti a lekisa yoku pokola kolonumbi via Suku, yi tu kuatisa oku yuvula eyonjo lioku tala omanu va kasi epolõla haivo va linga ukahonga. Omo liaco, tanga ovinimbu Viembimbiliya vi kuãimo loku sokolola olonumbi viaco, kuenda kũlĩhĩsa ndomo Yehova a tenda vana va kuete ocituwa caco. (Tanga Osamo 119:37; Mateo 5:28, 29; Va Kolosai 3:5.) Oku kapako olonumbi via tukuiwa ndeti, ci tu kuatisa oku yuvula eyonjo lioku tala omanu va kasi epolõla haivo va linga ukahonga.

KAPAKO OVISIMĨLO VIA SUKU

18, 19. (a) Ndaño Daviti ka lipuile, nye co kuatisa oku taviwa la Suku? (b) Onjila yipi wa nõlapo oku kuama?

18 Ndaño okuti Daviti wa lekisa ongangu yiwa, pole, wa linga akandu anene. (2 Sam. 11:2-4, 14, 15, 22-27; 1 Asa. 21:1, 7) Pole, Daviti weya oku likekembela. Kuenje, wa amamako oku lekisa ‘utima wa sunguluka ku Suku.’ (1 Olos. 9:4) Momo lie tua tukuila ulandu waye? Momo Daviti poku li yaka lovitangi, wa linga ovina vi sanjuisa Yehova.

19 Ndaño okuti ka tua lipuile, pole, tu pondola oku taviwa la Yehova. Omo liaco, tu kuati ocituwa coku lilongisa Ondaka ya Suku, loku sokolola ovina tua lilongisa, kuenda oku vi kapako. Tu ci linga poku likutilila ku Yehova ndeci ukualosamo a linga poku pinga hati: “Ndongise oku linga ocipango cove.”